Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1654 vijesti.
ZAHTJEVI ZA ZADUŽENJIMA LOKALNIH JEDINICA RAZMATRAJU SE SUKLADNO ZAKONU O IZVRŠENJU PRORAČUNAPrema Zakonu o izvršenju državnog proračuna za 2005. godinu (Članak 12.) Vlada može izdati suglasnosti za zaduživanje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004. iskazala prihode poslovanja veće od iznosa rashoda poslovanja.

Navedenim Zakonom ovlašćuje se Vlada da može izdati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do 2% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004.

To znači da u vezi zaduženja postoji navedeno zakonsko ograničenje od 2 posto, koje je za 2004. godinu iznosilo oko 275 milijuna kuna, a u 2005. godini oko 297 milijuna kuna. Ukupni zahtjev za zaduženjem Grada Rijeke prelazi ukupno ograničenje za zaduženje u 2005. godini. Budući da su zahtjevi za zaduženjima u 2004. i 2005. godini znatno veći od zakonski dozvoljene granice u razmatranju se nastoji voditi računa o mogućnostima udovoljavanju podnesenim zahtjevima, a nastoji se udovoljiti i onima kojima prošle godine nije mogla biti dana suglasnost Vlade RH.

U prošloj godini je Grad Rijeka dobila suglasnost za zaduženjem od 60.840.000 kuna. Zahtjev Grada Rijeke za novim zaduženjem je u razmatranju iz navedenih razloga najvjerojatnije za sljedeću fiskalnu godinu No, konačnu odluku od odobrenju zahtjeva za 2005. godinu u tom slučaju, kao i ostalih zahtjeva za zaduživanjem lokalnih jedinica, donosi Vlada Republike Hrvatske.

26.04.2005. | Pisane vijesti
MINISTARSTVO FINANCIJA: OBRAčENO VIŠE OD PETINE POREZNIH PRIJAVAPoreznici su do sada obradili nešto više od petine godišnjih prijava poreza na dohodak - od ukupno zaprimljenih 869.760 poreznih prijava, do sada je obrađeno njih 188.481, ili 21,7 posto, pokazuju podatci Ministarstva financija. Prva rješenja na temelju podnijetih poreznih prijava za 2004. krenula su sredinom ovog mjeseca, što je nešto ranije nego prošle godine, kada su prva rješenja poreznici počeli slati krajem travnja.

Većina područnih ureda do sada je započela sa slanjem rješenja o, uglavnom povratima poreza, a u nekoliko njih koji još nisu krenuli to bi trebalo započeti vrlo skoro, ističu u Ministarstvu financija.

U resornom Ministarstvu očekuju da će se građanima ove godine temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak isplatiti oko 1,2 do 1,3 milijarde kuna. To je očekivani iznos i on je otprilike na razini prošle godine, ističu u resoru financija, napominjući da isplate
povrata nemaju nikakvog učinka na proračun.

Naime, sredstva za povrat osiguravaju se iz redovnog priljeva od poreza na dohodak, a taj se proračunski prihod, kažu u Ministarstvu, dobro ostvaruje.

Prema statističkim podatcima Ministarstva za siječanj u tom je mjesecu od poreza na dohodak proračun prihodovao 292,3 milijuna kuna, što je porast od 7,6 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Statistički podatci Ministarstva pokazuju da su u postotku najviše poreznih prijava obradili poreznici u područnim uredima Požega, Bjelovar i Koprivnica, dok je najviše poreznih prijava, 226.038, zaprimio Područni ured Zagreb, u kojemu su poreznici do sada obradili 46.822 prijava, ili nešto više od petine (20,7 posto).

Na području Područnog ureda Požega do sada su obrađene 14.044 prijave poreza na dohodak, što je 82,5 posto od ukupno zaprimljenih 16.406 prijava, na bjelovarskom je području obrađeno 80,8 posto, ili 17.210 od zaprimljenih 21.296, a na koprivničkom području 78,1 posto, ili 13.765 od ukupno zaprimljenih 17.619 poreznih prijava.

Više od polovice zaprimljenih prijava poreza na dohodak za prošlu godinu obradili su poreznici Područnog ureda Krapina (54,6 posto), a blizu polovice, ili točnije 49,5 posto prijava obrađeno je na području koje pokriva Područni ured Sisak.

Poreznici na virovitičkom području do sada su obradili 41,6 posto zaprimljenih godišnjih prijava poreza na dohodak, na karlovačkom području 41,2 posto, splitskom 41,1 posto, te varaždinskom 29,4 posto. (Hina)

22.04.2005. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER U UN-U O REFORMI I RAZVOJUHrvatski ministar financija Ivan Šuker posjetio je u utorak Ujedinjene narode (un) gdje je razgovarao o reformi Svjetske organizacije i njezinog Ekonomskog i socijalNog vijeća, te jačanju utjecaja zemalja u razvoju i tranzicijskih zemalja u međunarodnim financijskim institucijama.

Šuker se susreo s predsjednikom Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a (ECOSOC), Munirom Akramom, veleposlanikom Pakistana pri UN-u i Joseom Antoniom Ocampom podtajnikom UN-a za ekonomska i socijalna pitanja.

Šuker i Akram su razgovarali o sastanku ECOSOC-a i predstavnika Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), te Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na kojima je u ponedjeljak u UN-u bilo riječi o tome kako postići Milenijske razvojne ciljeve UN-a.

Ti ciljevi, postavljeni na summitu svjetskih čelnika 2000., traže do 2015., uz ostalo, smanjenje siromaštva, opće obrazovanje za svu djecu i bolju zdravstvenu skrb u zemljama u razvoju.

Na razgovorima u UN-u je bilo govora kako da zemlje u razvoju budu učinkovitije u postizanju tih ciljeva kao i o politici onih koji trebaju pružiti pomoć za njihovo ostvarenje, bogatih zemalja donatora i međunarodnih razvojnih institucija Svjetske banke, MMF-a i WTO-a.

Akram je nakon susreta sa Šukerom kazao da su zemlje u razvoju na tim razgovorima jasno izrazile potrebu da se njihov glas više čuje u tim institucijama.

"U razgovorima je opći dojam bio da donošenje odluka u ovim organizacijama treba postati pravedniji, da se osigura više utjecaja zemljama u razvitku, da možda treba prilagoditi sustav kvota u MMF-u da im se pruži nešto više utjecaja", rekao je Akram za Hinu nakon susreta sa Šukerom.

Šuker je izrazio potporu Hrvatske inicijativi da se ojača glas zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji u pogledu međunarodnh financijskih institucija, priopćila je nakon razgovora s Akramom hrvatska misija pri UN-u.

Šuker je nakon susreta rekao da o tom pitanju u ovom trenutku postoji "velika razlika u mišljenju" između pojedinih zemalja.

"No, zajednički je zaključak da će se nakon ovakvih razgovora određeni problemi i animoziteti smanjiti i da tu postoje mogućnosti za određenu suradnju", rekao je Šuker Hini.

"To je problem koji evidentno postoji, i sad je prije svega na onima koji imaju ekonomsku moć koliko će oni pokazati dobre volje da se taj problem riješi", dodao je on.

Priopćenje navodi kako je Šuker kazao da Hrvatska smatra ECOSOC za važan instrument u koordinaciji međunarodnih institucija u formuliranju globalne razvojne politike. Tijekom hrvatskog predsjedanja ECOSOC-om u 2002., spomenuo je on, Hrvatska je učinila prioritetom uspostavljanje bolje suradnje s Bretton Woodskim institucijama, MMF-om i Svjetskom bankom, kao i WTO-om.

Ministar Šuker je potvrdio da je Hrvatska predana postizanju Milenijskih razvojnih ciljeva i izrazio potporu Hrvatske reformi UN-a, posebice jačanju uloge koju igra ECOSOC u izgradnji mira i upravljanju post-konfliktnim situacijama, kaže priopćenje.

U tom kontekstu Šuker je naveo da Hrvatska podržava inicijativu da se uspostavi Povjerenstvo za izgradnju mira koje bi trebalo uključiti članice iz Vijeća sigurnosti i ECOSOC-a, reklo je ono.

O reformi ECOSOC-a, nakon Vijeća sigurnosti najvažnijeg tijela UN-a, razgovara se već nekoliko godina i do sada o tome nisu usvojene jasne odluke. U kontekstu predstojeće reforme UN-a niz zemalja raspravlja o načinima da se ECOSOC ojača i njegov rad postane relevantniji za razvitak u svijetu.

Akram je rekao da je sada blizu donošenje dokumenta o kojem je suglasno niz zemalja te da je obavijestio Šukera da će vrlo skoro o tom dokumentu razgovarati s hrvatskim i izaslanstvima drugih članica UN-a te da se nada da će u narednih nekoliko mjeseci biti postignut dogovor o nekim mjerama za poboljšanje rada Ekonomskog i socijalnog vijeća.

Šuker se susreo i s podtajnikom UN-a za ekonomska i socijalna pitanja Jose Antoniom Ocampom i u razgovoru naglasio potporu Hrvatske reformi tajništva UN-a, rekavši da je kompetentno, učinkovito i transparentno tajništvo važno za rad UN-a. "Mislim da su ovo bili dobri bilateralni razgovori i dobro je da se čuje mišljenje Hrvatske", zaključio je Šuker.(Hina)

19.04.2005. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER OBIŠAO NEWYORŠKU BURZUHrvatski ministar financija Ivan Šuker obišao je u srijedu Newyoršku burzu NYSE i razgovarao s njezinom upravom.

Šuker je u razgovoru s predsjednicom NYSE Chatherine Kinney i izvršnom potpredsjednicom Noreen Culhane pružio kratki pregled gospodarske situacije u Hrvatskoj i istaknuo da se Hrvatska bliži završetku procesa privatizacije.

Dodao je da mnoge od vrijednih hrvatskih tvrtki, uključujući one u energetskom i sektoru osiguranja, još nisu u cijelosti privatizirane.

Culhane je kazala kako je NYSE posebice zainteresirana za gospodarstvo zemalja u razvoju, a da na burzi ukupno trguje oko 2700 tvrtki od kojih je 460 međunarodnih iz 47 zemalja.

"Hrvatska nedostaje na našem popisu", rekla je Culhane, dodajući da je Newyorška burza spremna biti dobar partner Hrvatskoj.

NYSE je najveća američka burza dionica, na kojoj se dnevni promet iznosi oko 60 milijardi dolara. Ukupna vrijednost tvrtki koje trguju na toj burzi je 19,8 bilijuna dolara.(Hina)

19.04.2005. | Pisane vijesti
ŠUKER SA SENATOROM SANTORUMOM O UKLJUČENJU HRVATSKE U NATO I EUHrvatski ministar financija Ivan Šuker susreo se u ponedjeljak u Washingtonu s američkim senatorom Rickom Santorumom i zatražio potporu za ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije.

Šuker boravi u Washingtonu gdje je na čelu izaslanstva ministarstva financija tijekom vikenda sudjelovao na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

"Na sastanku je ministar Šuker dao kratki pregled gospodarskih i političkih reformi u Hrvatskoj te zatražio potporu senatora u ostvarivanju glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Republike Hrvatske, ulasku u NATO" i općenito euroatlantske integracije, priopćilo je hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu nakon susreta Šukera i senatora Santoruma iz Pennsylvanije.

Santorum je naglasio da smatra da je "Hrvatskoj mjesto u euroatlantskim integracijama te da on svakako može podržati prijedlog čije posljedice mogu samo ojačati reformski proces i dalje stabilizirati jugoistočnu Europu", kaže se u priopćenju.

Santorum je jedan od najutjecajnijih republikanskih senatora koji predstavlja i veliki broj hrvatskih iseljenika iz Pennsylvanije.

Šuker je istaknuo da je Hrvatska mnogo učinila na ispunjavanju uvjeta za članstvo u tim organizacijama te da bi "podržavanje hrvatskih ambicija odaslalo pozitivan signal ne samo Hrvatskoj nego i cijeloj regiji", kaže se u priopćenju.

Šuker je naveo da Hrvatska traži da je se na putu u NATO i Europsku uniju procjenjuje prema individualnim zaslugama i odbaci teorija prema kojoj bi cijela jugoistočna Europa trebala zajedno stupiti u euroatlantske integracije što bi imalo za posljedicu zadržavanje statusa quo i obeshrabrilo nastavak reformskih procesa u regiji, zaključuje se u priopćenju.(Hina)

18.04.2005. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER RAZGOVARAO S EKONOMSKIM DIREKTOROM U EUROPSKOJ KOMISIJIHrvatski ministar financija Ivan Šuker razgovarao je u nedjelju u Washingtonu s Klausom Reglingom, generalnim direktorom za ekonomske i financijske poslove u Europskoj komisiji, o stanju hrvatskog gospodarstva i financija te suradnji Hrvatske i Komisije na tim područjima.

"Sastanak je protekao u punom međusobnom razumijevanju i uvažavanju svih istaknutih činjenica o odnosima Europske komisije i Hrvatske na području ekonomije i financija", priopćilo je Ministarstvo financija nakon susreta održanog u izaslanstvu Europske komisije u Washingtonu.

Šuker je izvijestio Reglinga o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj i smanjenju fiskalnog deficita u 2004. i istaknuo nastojanja Ministarstva financija da i u 2005. smanji deficit u odnosu na prošlu godinu te nastavi smanjivanje vanjskog duga, navodi se u priopćenju dostavljenom Hini u Washingtonu.

Šuker je u Washingtonu na čelu izaslanstvo Ministarstva financija sudjelovao na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

U razgovoru je bilo riječi i o strukturnim reformama u Hrvatskoj i tehničkoj pomoći koju Hrvatska dobija od europskih zemalja.

"Regling je istaknuo da će Europska komisija rado pomoći, jer će Hrvatska biti budući član Europske unije, te da je predpristupni ekonomski program dobar okvir za strukturne reforme i ekonomsku politiku Vlade", kaže se u priopćenju.

Europska komisija analizira hrvatski predpristupni ekonomski program i za dva mjeseca će izvijestiti Hrvatsku što misli o njemu, priopćilo je Ministarstvo financija.(Hina)

17.04.2005. | Pisane vijesti
POREZNICI ZAPOČELI S POVRATOM POREZA NA DOHODAKPorezna uprava započela je danas u Zagrebu s prvim povratima poreza na dohodak prema poreznim prijavama građana za prošlu godinu, doznaje se u Ministarstvu financija. Prva rješenja i povrat poreza krenuli su nešto ranije, sredinom prošlog tjedna ili točnije 14. travnja u Krapini, a danas se s povratkom krenulo i u gradu Zagrebu, kažu u Ministarstvu, dodajući i da bi u svim ostalim područnim uredima s povratom poreza trebalo započeti u idućih dva tjedna.

Ove se godine, ističu u Ministarstvu, s prvim isplatama povrata poreza krenulo nešto ranije nego prošle godine, kada su isplate započele krajem travnja.

U resornom Ministarstvu očekuju da će se građanima ove godine temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak isplatiti ukupno oko 1,3 milijarde kuna, što je otprilike na razini prošle godine.

Porezna je uprava ove godine zaprimila ukupno 869.465 prijava poreza na dohodak za prošlu godinu, a najviše ih je, više od četvrtine, odnosno više od 225 tisuća zaprimio zagrebački područni ured.(Hina)

17.04.2005. | Pisane vijesti
ŠUKER NAJAVIO STRUKTURNE REFORMEHrvatski ministar financija Ivan Šuker izjavio je u ponedjeljak nakon razgovora u Međunarodnom monetarnom fondu da će hrvatska vlada do kraja svibnja predložiti određene strukturne reforme, koje bi trebale obuhvatiti i zdravstveni i mirovinski sustav.

Ministar Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski razgovarali su u ponedjeljak u Washingtonu s predstavnicima MMF-a o stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a.

"Možemo konstatirati da 2004. više nije problematična bez obzira na deficit od 4,9 posto", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon susreta s Dimitrijem Demekasom, voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku i Michaelom Depplerom, izvršnim direktorom MMF-a.

On je kazao da je, unatoč tomu što Hrvatska nije ostvarila deficit opće države od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda predviđen stand-by aranžmanom nego 4,9 posto, konstatirano da je "napravljen izuzetno veliki pomak" u odnosu na 6,3 posto deficita u 2003.

Šuker je rekao da je usporen i rast vanjskoga duga Hrvatske, da su smanjena i pod kontrolom državna jamstva u odnosu na prethodne godine kao i zaduživanja javnih poduzeća.

Najavio je da će krajem svibnja u Zagreb doći misija MMF-a kada će biti "definirani kriteriji za 2005."

Na pitanje čeka li Hrvatsku nakon pregovora s misijom MMF-a "stezanje remena" Šuker je odgovorio: "Ne mora značiti da određene strukturne reforme znače stezanje remena. Strukturne reforme u principu znače kvalitetnije korištenje novaca poreznih obveznika."

Šuker je najavio da će hrvatska vlada do kraja svibnja predložiti određene strukturne reforme, ali nije želio reći u čemu će se one sastojati.

Ipak, ukazao je na problem zdravstvenog i mirovinskog sustava.

"Problem je indeksacija mirovina. To je jedno pitanje koje je otvoreno već nekoliko mjeseci", rekao je on.

"Isto tako strukturne reforme se u zdravstvu moraju poduzeti iz jednostavnog razloga što su troškovi zdravstva Republike Hrvatske u odnosu i na zemlje koje su prošle godine ušle u Europsku uniju, a isto tako i na zemlje koje su stare članice Europske unije, daleko veći", rekao je Šuker.

Naveo je da su troškovi hrvatskog zdravstva preko 8,7 posto bruto domaćeg proizvoda dok je taj udio u ostalim europskim zemljama ispod 5 posto.

"Hrvatska mora napraviti strukturne reforme ne zbog MMF-a, ne zbog Europske unije, nego ih mora napraviti zbog svoje dobrobiti i svojih građana i bolje budućnosti", rekao je Šuker.

On je rekao da hrvatska vlada već radi i na pojačanoj kontroli naplate proračunskih prihoda i većoj financijskoj disciplini.

Prema stand-by aranžmanu Hrvatska bi u 2005. trebala smanjiti deficit opće države na 3,7 posto.

"Pa mi imamo proračun sada u tim okvirima ...mi ćemo se boriti da on ostane takav", rekao je Šuker odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska uspjeti ostvariti to smanjenje.

Rohatinski je kazao da hrvatski vanjski dug nije spominjan jer "mjere koje su do sada poduzete u smislu ograničavanja vanjskog zaduživanja banaka i supstitucije dijela inozemnog duga države zaduživanjem u zemlji daju rezultate".

"Očekivati je, uz predviđeno smanjivanje deficita opće države u ovoj godini i njegovo djelomično financiranje prihodima od privatizacije, da će na kraju 2005. odnos između vanjskog duga i bruto domaćeg proizvoda biti smanjen sa oko 80 posto koliko je iznosio krajem 2004. na oko 77 posto krajem ove godine", rekao je Rohatinski.

Točan udio vanjskog duga Hrvatske krajem 2004. bio je 80,4 posto bruto domaćeg proizvoda.

HNB je nakon toga izmijenila metodologiju iskazivanja vanjskog duga sukladno kriterijima Europske unije. Prema novoj metodologiji bruto inozemni dug je imao udio od 82,1 posto u bruto domaćem proizvodu.

Namjera Hrvatske je da dug iskazan prema novoj metodologiji smanji u 2005. na 79 posto bruto domaćeg proizvoda, rekao je Rohatinski.

Državni zavod za statistiku je nedavno upozorio na rast inflacije u Hrvatskoj. Inflacija je u ožujku bila 3,9 posto što je najviša stopa zabilježena u posljednjih više od tri godine nakon što je i u veljači skočila na 3,3 posto s 2 posto u siječnju.

Rohatinski je rekao da su u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na kraj 2004. potrošačke cijene povećane za 2,2 posto što je "visok rast".

Dodao je da je temeljna inflacija na koju HNB može djelovati u prva tri mjeseca iznosila samo 0,6 posto.

"U svakom slučaju i bez obzira na relativno nisku temeljnu inflaciju HNB će poduzimati sve potrebne mjere da se inflacija na kraju godine smanji i da se kreće u standardima Europske unije kao što je bio slučaj i svih prethodnih godina", rekao je on.(Hina)

17.04.2005. | Pisane vijesti
HRVATSKO IZASLANSTVO NA PROLJETNOM ZASJEDANJU SVJETSKE BANKE I MMF-AHrvatsko izaslanstvo, koje u Washingtonu sudjeluje na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, razgovaralo je u subotu u Svjetskoj banci o programima pomoći Hrvatskoj u strukturnim reformama i poticanju ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. U izaslanstvu su ministar financija Ivan Šuker, guverner Hrvatske narode banke Željko Rohatinski te predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Šuker i dio izaslanstva u subotu su se sastali s Assadom Jabreom, potpredsjednikom Međunarodne financijske korporacije, dijela Svjetske banke, te Yukiko Omurao, potpredsjednicom MIGA-e, agencije Svjetske banke koja promiče ulaganja u zemlje u razvoju dajući jamstva za investicije od nekomercijalnih rizika.

Ministar Šuker rekao je hrvatskim novinarima nakon susreta da je u razgovorima bilo riječi o programima "koji Hrvatskoj trebaju pomoći u određenim strukturnim reformama" u okviru kojih bi se trebali financirati pojedini projekti.

"Dogovoreno je da će se uspostaviti kontakti s novom agencijom za poticanje investicija u Hrvatskoj", kako bi se pomoglo da investitori dođu u Hrvatsku, rekao je Šuker nakon sastanka u MIGA-i.

On je kazao da je zajednički zaključeno kako je moguće da je "nedostatak investicija u Hrvatskoj ponukan i određenim političkim situacijama" te kako očekuje da će se ta "brana maknuti", u čemu će pomoći i MIGA, kada Hrvatska dobije datum početka pregovora s Europskom unijom.

Na ostalim sastancima u Svjetskoj banci u subotu trebalo bi biti riječi i o PAL programu za Hrvatsku, a dotaknut će se i stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a.

Hrvatsko izaslanstvo u ponedjeljak očekuju razgovori s predstavnicima MMF-a, voditeljem misije MMF-a Dimitrijem Demekasom i direktorom odjela za Europu Michaelom Depplerom.

Šuker je rekao da će se na tim susretima konstatirati ono što je već poznato za 2004., a to je da je Hrvatska, bez obzira što nije ostvarila deficit od 4,5 posto predviđen stand-by aranžmanom s MMF-om nego od 4,9 posto, "učinila izniman napor u fiskalnoj prilagodbi" prema kriterijima MMF-a.

Šuker je naveo kako je i Deppler u jednom neformalnom izvješću u veljači rekao kako je Hrvatska poduzela iznimne napore.

"Vrlo je bitno reći da smo izdana jamstva sveli stvarno pod kontrolu, smanjili znatno u odnosu na prethodne godine, također su pod kontrolom i zaduživanja javnih poduzeća", rekao je Šuker.

Misija MMF-a doći u Hrvatsku potkraj svibnja i tada, rekao je Šuker, treba odrediti kriterije za 2005. Tada će biti govora, dodao je, i o onome što bi "možda trebalo ispraviti u 2005.", na što upućuju pokazatelji u prva tri-četiri mjeseca ove godine, kako bi se Hrvatska zadržala u fiskalnim okvirima zacrtanim stand-by aranžmanom.

"Te strukturne reforme Hrvatska mora napraviti bez obzira na MMF i na bilo što drugo, jer ako ne bude MMF to tražio od nas sutra će Europska unija to tražiti od nas kao jedan od koraka za ulazak u Europsku uniju", rekao je Šuker.

Stand-by aranžman Hrvatske s MMF-om potpisan je na 16 mjeseci i obuhvaća dio 2004., cijelu 2005., a zadnji pregled bi mogao biti u 2006.

Šuker je rekao kako do tada očekuje početak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom te da će onda "praktički" financijsko stanje u Hrvatskoj kontrolirati financijsko povjerenstvo EU pa neće biti potrebe za takvim aranžmanom.

Reagirajući na kritike u hrvatskoj javnosti o nelikvidnosti i "rupi" u proračunu, Šuker je ustvrdio da država nije nelikvidna, niti postoji rupa u proračunu. Takvi navodi samo su dio političkih borbi u Hrvatskoj, ocijenio je dodajući kako se "u proračunu ne događa što se nije događalo svih proteklih godina".(Hina)

15.04.2005. | Pisane vijesti
BESPLATNO DO SVIH POREZNIH PROPISA"Porezni propisi 2005.", naziv je zbirke od 821 dokumenta o porezima u pročišćenim verzijama, ažuriranih na dan 15. veljače ove godine, koju građani mogu na CD-u besplatno dobiti u ispostavama Porezne uprave odnosno preuzeti na web stranici www.pu.mfin.hr/download/PP2005.zip.

Riječ je o elektroničkom izdanju koje korisniku kroz intuitivno sučelje omogućava pretraživanje i pregledavanje zakona, pravilnika, ugovora i ostalih propisa, a dokumenti su raspoređeni u osam kategorija, ovisno o vrsti. Pretraživač je kreiran tako da omogućava pretraživanje po određenoj riječi, a korisniku predstavlja popis dokumenata u kojima se zadana riječ nalazi. Također, korisnicima je omogućen ispis svih dokumenata u izvornom obliku, objavili su danas iz zagrebačke tvrtke Teched, koja je izradila tehnološko rješenje za CD "Porezni propisi 2005".

Naklada CD-a je deset tisuća primjeraka.(Hina)

14.04.2005. | Pisane vijesti