Vijesti
Organizatori seminara su Ministarstvo financija RH, Vijeće Europe i Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje. Predavači na seminaru su predstavnici hrvatskog, slovenskog i bugarskog Ureda za sprječavanje pranja novca te Vijeća Europe.
Republika Hrvatska potaknuta odlučnim naporima svjetske zajednice da se suprotstavi rastućoj i sve raširenijoj pojavi financijskog i organiziranog kriminala kao izvorišta pranja novca, inkriminiranjem pranja novca u Kaznenom zakonu, donošenjem Zakona o sprječavanju pranja novca i ustrojavanjem Ureda za sprječavanje pranja novca u sastavu Ministarstva financija, jasno je iskazala svoj interes da postane aktivan čimbenik u sprječavanju pranja novca. "Hrvatska je počela razvijati svoju strategiju u borbi protiv pranja novca, odnosno počela je graditi svoj sustav prevencije pranja novca, prihvativši na ovom području skoro sve važeće međunarodne standarde", kazao je na otvorenju seminara Ivan Šuker, ministar financija. Istaknuo je, kako je međunarodna suradnja od životne važnosti za rad Ureda i razmjenu informacija između Ureda, a u sklopu toga nužna je i regionalna suradnja. "Ova tema posebno je važna u zemljama u tranziciji, a o tome će ovisiti kreditni rejtinzi i ulaganja u zemlje u regiji" kazao je Šuker. Zakonito gospodarsko poslovanje, odnosno zakonite financijske transakcije uvijek prate i one druge -nezakonite, vezane za nezakonito poslovanje.
Predstavnik Vijeća Europe Przemyslaw Musialkowski, kazao je kako bi ovaj seminar trebao pridonijeti boljoj suradnji zemalja u regiji i učinkovitijem rješavanju problematike pranja novca.
Sudionici seminara imaju isti cilj: što brže razmjeniti kvalitetnu informaciju, odnosno podatak o sumnjivoj transakciji i sumnjivim osobama povezanim s takvim transakcijama. "Jer, samo brzom razmjenom informacija o istima možemo doći do zajedničkog nam cilja: da se kriminal ne smije isplatiti i da treba oduzeti sredstva stečena kaznenim djelom. Da smo u svojem radu na pravom putu, potvrđuju i sve evaulacije od strane relevantih međunarodnih organizacija: Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Europska unija, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, koje su hrvatski sustav ocijenile kao suvremen i većim dijelom usklađen s međunarodnim standardima", istaknuo je na otvorenju seminara Ivica Maros, predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija RH.
09.02.2005. | Pisane vijestiStatistički prikazi za 2004. godinu
06.02.2005. | Pisane vijestiNovi pomoćnik ministra obrane je Igor Pokaz, koji će zamijeniti razriješenu Jelenu Grčić Polić. Branka Medunića kao pomoćnika ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti zamijenit će Mate Radeljić.
Vlada je na zatvorenoj sjednici za premijerova savjetnika imenovala Ivana Sabolića.
Za privremenog ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje, koji će obaviti poslove u vezi upisom Agencije u sudski registar i organizirati njen rad, Vlada je imenovala Ivana Šutala.
Zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje je Damir Trut, odlučila je Vlada na zatvorenom dijelu današnje sjednice.(Hina)
03.02.2005. | Pisane vijesti
Očekivanja poreznika su da će za 2004. biti podneseno oko 850.000 poreznih prijava, otprilike isto kao i lani.
Razlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.
Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto primjenjuju se na utvrđeni iznos porezne osnovice i to:
- stopa od 15 posto do 36.000 kuna
- stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 36.000 do 81.000 kuna
- stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 81.000 do 252.000 kuna
- stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 252.000 kuna.
Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak u iznosu od mjesečno 1500 kuna, 18.000 kuna godišnje, koji se uvećava za dodatne porezne odbitke predviđene za umirovljenike, uzdržavane članovi obitelji i djecu.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.
Po podacima temeljem prijava za 2003., država je trebala vratiti više od milijardu kuna poreza, a dodatno naplatiti nešto manje od 300 milijuna kuna od poreznih obveznika.
Što se pak tiče promjena u oporezivanju dohotka, donesenim krajem prošle godine, one se primjenjuju od 1. siječnja ove godine pa će vrijediti kod ispunjavanja porezne prijave za 2005. godinu. Tako je neoporezivi dio dohotka povećan za 100 kuna, sa 1.500 na 1.600 kuna, ali su istovremeno smanjene ostale porezne olakšice odnosno ukupan iznos olakšica za zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite ograničio se na ukupan iznos do 12.000 kuna godišnje.(Hina)
01.02.2005. | Pisane vijestiNaime, dana 31. siječnja 2005. godine, Carinska uprava, Središnji ured zaprimila je Izvješće Carinarnice Dubrovnik o pokušaju krijumčarenja droge (Marihuana) na graničnom prijelazu Karasovići.
Navedenog dana carinskoj kontroli na ulazu u Republiku Hrvatsku carinici su u rutinskoj kontroli kamiona talijanskih registarskih oznaka uočili sumnjiv izgled cerade na krovu kamiona.
Daljnjim pregledom i skidanjem kraja cerade utvrđeno je da se na krovu kamiona nalazi veća količina droge (Marihuana). O utvrđenom su odmah obaviješteni djelatnici MUP-a, sukladno Uputi o zajedničkoj suradnji, te se daljnji postupak pretrage vozila nastavio u PP Gruda. Pretragom tovarnog dijela kamiona pronađeni su složeni paketi oblijepljeni smeđom ljepljivom trakom i vakumirane bijele najlonske vrećice u kojima se nalazila prešana suha, zelena, biljna tvar nalik na opojnu drogu "marihuanu". Prebrojavanjem i mjerenjem težine utvrđeno je da se u navedenom duplom vrhu nalazi 667 komada paketa oblijepljenih smeđom ljepljivom trakom, te 53 komada vakumiranih bijelih najlonskih vrećica u kojima se nalazila opojna droga "marihuana" ukupne težine 705,50 kilograma.
01.02.2005. | Pisane vijestiNavedenog dana carinskoj kontroli na ulazu u Republiku Hrvatsku carinici su u rutinskoj kontroli kamiona talijanskih registarskih oznaka uočili sumnjiv izgled cerade na krovu kamiona.
Daljnjim pregledom i skidanjem kraja cerade utvrđeno je da se na krovu kamiona nalazi veća količina droge (Marihuana). O utvrđenom su odmah obaviješteni djelatnici MUP-a, sukladno Uputi o zajedničkoj suradnji, te se daljnji postupak pretrage vozila nastavio u PP Gruda. Pretragom tovarnog dijela kamiona pronađeni su složeni paketi oblijepljeni smeđom ljepljivom trakom i vakumirane bijele najlonske vrećice u kojima se nalazila prešana suha, zelena, biljna tvar nalik na opojnu drogu "marihuanu". Prebrojavanjem i mjerenjem težine utvrđeno je da se u navedenom duplom vrhu nalazi 667 komada paketa oblijepljenih smeđom ljepljivom trakom, te 53 komada vakumiranih bijelih najlonskih vrećica u kojima se nalazila opojna droga "marihuana" ukupne težine 705,50 kilograma.
Nadalje, 28. siječnja 2005. godine, na međunarodnom graničnom prijelazu tijekom izlazne granične kontrole kamiona marke Fiat Iveco 190.30 talijanskih registarskih oznaka, carinski službenik carinske ispostave Luka Split otkrio je u prednjem dijelu kabine navedenog vozila skrovitu pregradu u kojoj je bilo skriveno 2.200 šteka cigareta marke "Marlboro" vrijednosti 132.000,00 Kn. Protiv vozača navedenog vozila talijanskog državljanina podnesen je zahtjev za pokretanje carinsko-prekršajnog postupka, te je 29. siječnja 2005. godine, u provedenom postupku naprijed imenovani nepravomoćnim rješenjem proglašen krivim, te mu je izrečena novčana kazna od 40.000,00 Kn, a predmetne cigarete i vozilo su oduzeti.
31.01.2005. | Pisane vijestiStatistički prikazi za 2004. godinu
27.01.2005. | Pisane vijestiCAS je okvirna strategija kojom Grupa Svjetska banke definira ciljeve i instrumente pomoći, kao i prioritetna područja suradnje sa zemljama partnerima, a temelji se na sveobuhvatnoj analizi programa sektorskih politika u državi.
Glavni strateški cilj Vlade Republike Hrvatske je uspješan pristup i pridruživanje Europskoj uniji, tako da Hrvatska uđe u EU s dinamičnim i konkurentnim gospodarstvom koje brzo može postići usklađivanje sa životnim standardom u Europskoj uniji, regionalnu stabilnost i dugoročno održiva gospodarska postignuća. Prioriteti CAS-a za Hrvatsku tako će poduprijeti napore Hrvatske za članstvom u Europskoj uniji, a istodobno zadrži svoje komparativne prednosti. Osnovni ciljevi reformskog programa predviđeni u CAS-u su sljedeći: (i) racionalizacija i poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje, (ii) poboljšanje investicijskog okruženja i upravljanja, te (iii) osiguravanje socijalne i ekološke održivosti.
„Ovo je prva od četiri Strategije pomoći s međunarodnim financijskim institucijama, a koje je Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva financija završila i može krenuti u njezinu provedbu. Istovremeno, Ministarstvo financija u suradnji s resornim ministarstvima, dovršava Strategije suradnje za Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) i Europskom investicijskom bankom (EIB), kako bismo osigurali koordinaciju i transparentnost svih projekata i programa. Važno je reći da je sadržaj ove Strategije u potpunosti usklađen s preporukama Europske komisije o aktivnostima koje Hrvatska treba provoditi tijekom slijedećih pet godina, i na taj način ova Strategija u potpunosti odražava potrebe Hrvatske kao zemlje kandidata. Ovo je prva Strategija pomoći koja je uistinu odraz zajedničkog rada i usuglašavanja između Svjetske banke i Republike Hrvatske", kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Odražavajući stečena iskustva iz provedbe prethodnog CAS-a i konzultacija sa širokim slojevima civilnog društva u Hrvatskoj, strategija reforme koju podržava CAS podupire pomak na rast temeljen na privatnom sektoru kroz racionalizaciju javnog sektora, uspostavljanje povoljnog investicijskog okruženja i makroekonomske održivosti. Održane su konzultacije s Europskom komisijom kako bi se osigurala potpora za zahtjeve EU-a i što veće iskorištenje nepovratnih sredstava Europske zajednice od strane Hrvatske.
Međutim, CAS obuhvaća područje šire od pomoći u provedbi programa reformi potrebnih za pristup u EU, rekao je Anand K. Seth, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. "Po prvi put je Svjetska banka pripremila tako ambiciozan program za Hrvatsku. U visokom scenariju, CAS nastoji provesti teške reforme koje su nužne ako zemlja treba postići visoki rast, znatno iznad sadašnjih četiri posto godišnje, poboljšati svoju konkurentnost i povisiti životni standard, čak i prije nego što se dovrši integracija Hrvatske u Europsku uniju. Cilj Svjetske banke je podržati Hrvatsku u ubrzanom dostizanju razvoja i standarda Europske unije, a za to će biti potrebne neke reforme koje u kratkoročnom razdoblju mogu biti bolne za stanovništvo. Zbog toga CAS predviđa cijeli niz instrumenata za ublažavanje posljedica reformi, kako bi se sustavno rješavale socijalne posljedice do kojih zbog nekih reformi može doći."
CAS uključuje programe osnovnog, visokog i niskog scenarija usklađene s održivim, ubrzanim odnosno sporim scenarijem rasta. Planirani četverogodišnji iznos zajmova za osnovni scenarij iznosi oko 1 milijardu USD, uz dodatnih 500 milijuna USD u visokom scenariju. Program zajmova niskog scenarija iznosi oko 300 milijuna USD. Razine zajmova u prošle tri godine bile su u prosjeku 155 milijuna USD godišnje.
Novi CAS za Republiku Hrvatsku je zajednički program Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije (IFC) Grupe Svjetske banke. Njime se predviđa jača potpora IFC-a hrvatskim privatnim tvrtkama u svrhu njihove veće konkurentnosti na regionalnim tržištima, kroz potporu privatizaciji i post-privatizacijskom restrukturiranju u ključnim sektorima, kao i kroz poticanje investicija privatnog sektora u infrastrukturu. Rad Multilateralne investicijske jamstvene agencije (MIGA) u Hrvatskoj temeljio bi se na Europskom programu suradnje s investitorima, kojim se nastoje ojačati kapaciteti zemalja partnera za apsorbiranje više ulaganja iz Zapadne Europe.
Okosnicu pomoći (oko 750 milijuna USD) čine programski zajmovi za prilagodbu (PAL-ovi), koji će poduprijeti najznačajnije reforme time što će se usmjeriti na poboljšanje investicijskog okruženja, fiskalne konsolidacije i jačanje upravljanja, uključujući racionalizaciju javnog sektora. Druga vrsta pomoći Banke dijeli se u jednakim omjerima između investicijskih zajmova i vrsta zajmova usmjerenih na čitave pojedine sektore (tzv. SWAp), koji bi nadopunili PAL-ove. Investicijski zajmovi bi rješavali probleme institucijskih sposobnosti, ublažili negativan učinak reformi u sklopu PAL-a na ranjive skupine i pomogli bi Hrvatskoj da se suoči sa značajnim ekološkim izazovima procesa pridruživanja. SWAp-ovi će rješavati reforme u pojedinim sektorima koji su ili povezani s procesom integracije u EU (kao što su sektor infrastrukture i energije), ili kojima se nastoji povećati konkurentnost Hrvatske, kao u sektoru obrazovanja i zdravstva.
U sljedeće tri godine Grupa Svjetske banke će osigurati niz savjetodavnih i analitičkih usluga - studija - kojima će se dati savjeti o sektorskim politikama Vladi.
Nakon predstavljanja CAS-a za razdoblje 2005 - 2008. javnosti, Svjetska banka će biti domaćin sastanku na kojem će biti predstavnici donatora. Na sastanku će se istražiti načini poboljšanja upotrebe razvojne pomoći za Hrvatsku, u sklopu okvira procesa koordinacije pod vodstvom Ministarstva europskih integracija i uz angažman drugih donatorskih inicijativa i sinergija koje postoje među različitim programima.
O Strategiji pomoći Svjetske banke za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2005. do 2008. godine raspravljao je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke 21. prosinca 2004. Otkad se Hrvatska 1993. godine pridružila Svjetskoj banci, Banka je financirala 24 projekta, čija je ukupna vrijednost veća od 1,2 milijarde USD.
18.01.2005. | Pisane vijestiToliki je, naime, iznos novoutvrdenog proracunskog prihoda, odnosno razlika izmedu onoga što su porezni obveznici prijavili i onoga što je utvrdila inspekcija, a što su obveznici "zaboravili" prijaviti Poreznoj upravi.
Inspekcijski nadzor proveden je tijekom prošle godine u 7.850 pravnih i 8.955 fizickih osoba.
Pritom su, od ukupno 16.441 zapisnika, u nešto više od 40 posto slucajeva, odnosno u 6.654 slucaja utvrdene nezakonitosti u naplati poreza i doprinosa, dok u 9.787 zapisnika inspekcijskog nadzora nisu utvrdene nezakonitosti.
Zbog utvrdenih nezakonitosti poreznici su podnijeli 94 prijave za kaznena djela, pri cemu se najcešce, kako se doznaje, radi o pokušajima utaje poreza, te prekoracenjima ovlasti u gospodarskom poslovanju.
Podnijeto je i 17 prijava za gospodarski prijestup (vecinom zbog nepolaganja novca na žiro racune), te 6.416 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Prema podatcima Porezne uprave, prošle je godine samo za obvezne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te za zapošljavanje u proracun uplaceno 29,5 milijardi kuna, što je 7,5 posto više nego godinu prije.
Inspekcijskim je nadzorom pak utvrdeno da još treba uplatiti 93,9 milijuna kuna obveznih doprinosa i kamata.
U prošloj je godini obavljeno ukupno 4.275 inspekcijskih nadzora naplate i obracunavanja obveznih doprinosa, te je utvrdeno da za doprinose i kamate za obvezno mirovinsko osiguranje treba još platiti 47,6 milijuna kuna, 42 milijuna za obvezno zdravstveno osiguranje, te 4,2 milijuna kuna doprinosa za zapošljavanje.
Tijekom prošle godine inspekcijski je nadzor obavljalo 720 djelatnika, a podatci Porezne uprave govore da je svaki od njih 'otkrio' više od 1,57 milijuna neplacenih poreza ili doprinosa.
Tijekom prošle godine obavljeno je manje nadzora, ali je zamjetna veca ucinkovitost, isticu poreznici.
Isto tako, u prošloj je godini zamijecena i veca porezna disciplina - u odnosu na 2003. naplata poreza poboljšana je za oko 30 posto, naglašavaju poreznici.(Hina)
17.01.2005. | Pisane vijesti