Vijesti
Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 8,6 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 21,4 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,6 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 28,3 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,2 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 33,8 posto) i trošarine (godišnji rast od 17,5 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 7,9 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 6,1 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,3 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga. Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 215,8 milijuna kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od -71,4 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od -552,8 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 481,5 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 137., s podacima za razdoblje od siječnja do veljače 2006. godine očekuje se početkom svibnja 2007. godine.
29.04.2007. | Pisane vijestiS predstavnicima MMF-a ministar Šuker sastao se u sklopu proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu.
Ministar Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji predvodi izaslanstvo HNB-a na skupu u Washingtonu, sastali su se s izvršnim direktorom MMF-a Joerom Kremersom, direktorom europskog odjela MMF-a Michaelom Depperom i Robertom Feldmanom, nadleženim za jugoistočnu Europu.
"Kremers, koji nas je pratio i savjetovao ove četiri godine, i koji je praktički naš predstavnik u MMF-u kroz nizozemsku konstituencu, rekao je da je Hrvatska ostvarila takav napredak da svojim iskustvom može poslužiti kao primjer za rješavanje problema u nekim drugim tranzicijskim zemljama", kazao je Šuker u izjavi za hrvatske novinare.
S Feldmanom i Depperom razgovarali smo o makroekonomskim pokazateljima, fiskalnoj konsolidaciji i vanjskom dugu, rekao je Šuker i dodao kako su i oni konstatirali da je Hrvatska napravila pomak, ali i upozorili na oprez kako se ne bi otišlo u krivom smjeru.
"Predstavnici MMF-a ukazali na problem udjela vanjskog duga u BDP-u. Monetarne vlasti RH poduzimaju određene mjere, a vlada je mjerama fiskalne politike usporila rast duga", rekao je ministar Šuker.
Kazao je kako je na sastancima naglašeno da se mora spriječiti da vanjska zaduživanje potiču potrošnju izvan mogućnosti, te kako je upozoreno na probleme koji bi se mogli stvoriti u proračunu ako se prihodi, koji su u prvom tromjesečju 2007. veći 14 posto nego 2006., pretvore u potrošnju.
Nakon završetka stand by aranžmana u 2006. Hrvatska sada ima redovne kontakte, kontrole i konzultacija s MMF-om.
Predstavnici MMF-a komentirali su mjere HNB-a na obuzdavanju rasta kredita inozemnih banaka.
"Tu se malo razilaze pogledi monetarne vlasti u RH i MMF-a. No to je stvar HNB-a i MMF-a da proanaliziraju i odluče što će napraviti. No rast vanjskog duga treba početi malo više kontrolirati kroz fiskalnu politiku", rekao je Šuker.
Komentirajući zabrinutost oko visokog udjela hrvatskog vanjskog duga u BDP, koji s 29 milijardi dolara premašuje 80 posto BDP-a, Šuker je kazao kako je to je granica na kojoj je potreban oprez i mjere obuzdavanja daljnjeg rasta duga, ali je naglasio kako Hrvatska kao zemlju koja ima dobre makroekonomske pokazatelje i uspješnu gospodarsku politiku normalno servisira taj dug i nije u nikakvoj krizi, nije visoko zadužena zemlja i ne prijeti joj "argentinski sindrom".
Govoreći o velikom rastu stranih ulaganja u Hrvatsku u 2006., Šuker je istaknuo da je Hrvatska popravila okruženje za poduzetnike i postaje sve atraktivnija za strana ulaganja, te dodao kako očekuje ove i iduće godine mnogo veći interes stranih ulagača.
Hrvatski ministar financija je naglasio kako je tijekom boravka u Washingtonu s američkim poslovnim ljudima i s hrvatskim veleposlanstvom dogovorio zajedničko pokretanje postupka za potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanje između SAD i Hrvatske, što će otvoriti vrata za daljnje američka ulaganja.
Na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu sudjeluju ministri financija i guverneri središnjih banaka iz 185 zemalja članica tih međunarodnih financijskih institucija.
Na skupu se na sastancima Odbora guvernera, odbora za razvoj i Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora, te na nizu foruma raspravlja o zadaćama, ciljevima i rezultatima rada banke i fonda, o pitanjima povezanim sa smanjivanjem siromaštva u svijetu, međunarodnom gospodarskom razvoju i financijama.
Aktualno zasjedanje odvija se u sjeni skandala vezanog uz predsjednika Svjetske banke Paula Wolfowitza i njegovo protežiranje prijateljice zaposlene u banci kod zapošljavanja u State Departmentu, zbog čega osoblje banke traži njegovu ostavku.
13.04.2007. | Pisane vijesti"Situacija je u ovoj godini dobra za Hrvatsku. Fiskalni proizvodi su dobri, vanjski rezultati nisu tako dobri kao što smo očekivali, ali nisu posebno problematični", izjavio je Deppler za Hinu na konferenciji MMF-a i Svjetske banke koja se održava u Washingtonu.
Deppler je u petak o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj te mjerama fiskalne i monetarne politike razgovarao s hrvatskim ministrom financija Ivanom Šukerom i guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim.
"MMF nije zabrinut za sadašnje stanje u Hrvatskoj, mi gledamo na strukturalne reforme koje treba napraviti da bi se išlo naprijed. Tu ima teških odluka koje treba donijeti, no sve će se te odluke donositi nakon izbora", kazao je Deppler dodajući kako tu "postoji određena slabost, u smislu toga što će se dogoditi nakon izbora".
Na pitanje o kakvim se teškim odlukama radi, kazao je kako je riječ o "određenom broju privatizacijskih pitanja s kojima se vlada treba suočiti", zatim pitanja vrste fiskalne politike koja će se provoditi i slično.
U tom je kontekstu istaknuo da je središnja banka fokusirana na zadržavanje stabilnog tečaja kune suočena s priljevom kapitala, te da je "potrebno više od fiskalne politike da bi se obuzdali rizici priljeva kapitala u privatnom sektoru".
Na kraju, postoji i tekući problem strukture potrošnje, s obzirom na "nerazmjerno velik udio potrošnje od novčanih transfera, gdje je potreban zaokret prema investicijskoj vrsti potrošnje", rekao je Deppler.
Na pitanje o problemu velikog udjela vanjskog duga u BDP-u, na koji je ukazano u razgovorima s hrvatskom stranom, Deppler je kazao kako je to dio problema deficita platne bilance.
"Mislim da je javni sektor tu prilično odgovoran, no kao i u svim drugim zemljama postoji veliko povećanje zaduženja u privatnom sektoru. No, to je teško kontrolirati i zato je toliko važna fiskalna politika", kazao je Deppler.
MMF je u Svjetskom gospodarskom pregledu, objavljenom uoči zasjedanja, prognozirao da će stopa rasta hrvatskog gospodarstva u 2007. iznositi 4,7 posto, dok bi se u 2008. trebala smanjiti na 4,5 posto. U 2006. hrvatski je BDP, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježio rast od 4,8 posto.
Procijenjena stopa inflacije u 2007. je 2,7, a iduće godine 2,8 posto.
Procjena o deficitu platne bilance povećana je s prijašnjih 6,8 na 8,3 posto u 2007., dok se u 2008. predviđa pad na 7,8 posto.
U regiji južne i jugoistočne Europe, u koju je MMF uz Hrvatsku uključio Bugarsku, Rumunjsku i Maltu, prognozirana je stopa rasta od 6 posto, 0,7 postotnih bodova niže nego u 2006., a za iduću godinu 4,9 posto.
MMF istodobno predviđa usporavanje gospodarskog rasta u srednjoj Europi s 5,7 posto u 2006. na 5,2 posto u 2007. godini, a trend usporavanja rasta trebao bi biti nastavljen i u 2008. sa stopom od 4,7 posto.
Svjetsko gospodarstvo ima po MMF-u dobre izglede za nastavak trenda snažnog rasta i u 2007. i 2008. godini, po stopi od 4,9 posto.
Izvršni odbor direktora MMF-a je u veljači ove godine istaknuo važnost bržih i dubljih gospodarskih reformi u Hrvatskoj kako bi se potaknuo gospodarski rast. Uz isticanje solidnog rasta BDP-a od 4,75 posto u razdoblju od 2001. do 2006. i nisku inflaciju 2 do 4 posto, MMF je kao uzroke za rast deficita platne bilance u razdoblju 2005./06. naveo pritiske domaće potražnje i svjetski rast cijena energenata. Također je ukazao da je rast hrvatskog izvoza znatno ispod prosjeka zemalja usporedivih s Hrvatskom, kao i da su te zemlje bile uspješnije u privlačenju stranih "greenfield" investicija.
U cilju smanjivanja vanjske ranjivosti i tereta velikog državnog aparata na gospodarski rast direktori MMF-a preporučili su "ambiciozniju fiskalnu konsolidaciju" od one koju je vlada srednjoročno planirala.
13.04.2007. | Pisane vijesti"Imali smo vrlo konstruktivan i dobar razgovor s Hermanom Wijffelsom i Shigeom Katsuom, na kojem su praktički konstatirali kako je Hrvatska ispunila sve uvjete za dobivanje drugog programskog zajma PAL 2", izjavio je ministar Šuker, koji u Washingtonu sudjeluje na proljetnom zasjedanju Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Programski zajam Svjetske banke PAL 2 u iznosu od 150 milijuna eura, namijenjen je reformskim projektima u Hrvatskoj, koji će se financirati posredstvom proračuna.
"Hrvatska sa Svjetskom bankom također pregovara oko kredita za izgradnju vodovodne mreže u unutrašnjosti vrijednog 100 do 120 milijuna dolara, te ima ugovoren kredit za kompletnu reformu porezne uprave, od uvođenja poreznog broja do uspostave institucije za izobrazbu kadrova", dodao je Šuker.
Izvršni direktor Wijffels izvijestio je ministra Šukera o događajima vezanim uz nepravilnosti koje se istražuju vezano uz predsjednika WB-a Paula Wolfowitza, koji je izvrgnut pritisku za podnošenje ostavke zbog slučaja povezanog sa sukobom interesa.
Krajem svibnja Odbor izvršnih direktora će odobravati i novu Strategiju suradnje s Republikom Hrvatskom za koju se očekuje da će je hrvatska Vlada prihvatiti idućega tjedna.
Potpredsjednik WB-a Shigeo Katsu ocijenio je kako je Hrvatska ispunila 90 posto prethodnih mjera za odobravanje PAL 2 zajma, te je utvrđeno da ce Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobriti PAL 2 zajam na sjednici 31. svibnja 2007. godine.
Potpisivanje ugovora o zajmu očekuje se u prvoj polovici lipnja, a povlačenje 1. tranše u iznosu 100 milijuna eura predviđeno je za srpanj 2007. godine, nakon što Ugovor o zajmu potvrdi Hrvatski sabor, navedno je u priopćenju Minstarstva financija.
Katsu je također ocijenio kako je Hrvatska postigla izvanredan napredak u ispunjavanju dogovorenih prethodnih mjera za odobravanje PAL 2 zajma, posebno u privatizacijama velikih gubitaša, posebice željezare Sisak i TLM-a, te početku privatizacije četiri neovisna poduzeca Hrvatskih željeznica, u području zdravstva i socijalne skrbi, te u području jačanja državne i javne uprave te modernizacije pravosudnog sustava, stoji u priopćenju.
Ministra Šukera u Washingtonu očekuju i sastanci s čelnicima MMF-a.
Na upit o zabrinutosti koju je MMF u veljači izrazio zbog povećanja udjela vanjskog duga u BDP-u, porastu krakoročnih vanjskih zaduženja i drugih strukturnih teškoća u Hrvatskoj, ministar Šuker je kazao kako je ta "zabrinutost stalno prisutna, ali to ima svoju povijesnu genezu, jer je Hrvatska doživjele strahovitu ekspanziju vanjskog duga 2002. i 2003. godine. Ova vlada je uspjela usporiti rast vanjskog duga i smanjiti udio države s 34 posto početkom 2004. na 23 posto početkom ove godine, financiranjem deficita na domaćem tržištu. Također je prepolovila deficit sa 6.2 posto 2003., na 3 posto prošle godine", kazao je Šuker. Dodao je da hrvatski vanjski dug iznosi oko 29 milijardi dolara.
Hrvatsko izaslanstvo, na čelu s ministrom Šukerom, u subotu će sudjelovati na sastanku Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora, središnjem skupu proljetnog zasjedanja MMF-a i WB-a na kojem sudjeluju ministri financija i guverneri središnjih banaka iz 185 zemalja.
Na skupu u Washingtonu sudjeluje i izaslanstvo Hrvatske narodne banke na čelu s guvernerom Željkom Rohatinskim.
12.04.2007. | Pisane vijestiPrema preliminarnim podacima za 2006. godinu, ukupni prihodi konsolidirane opće države u 2006. godini prikupljeni su u iznosu od 112,2 milijarde kuna, dok su ukupni rashodi ostvareni u iznosu od 119,6 milijardi kuna.
I prihodi i rashodi ostvareni su u skladu s planiranim iznosom što je rezultiralo deficitom na razini 7,4 milijarde kuna (prema modificiranom obračunskom načelu), odnosno na razini 3,0 posto BDP-a što je također u skladu s planom za 2006. godinu. Time je nastavljena značajna fiskalna prilagodba kojom je u odnosu na 2003. godinu fiskalni deficit smanjen za čak 3,2 postotna boda. Samo u 2006. godini, u odnosu na godinu ranije, fiskalni deficit je smanjen za 1,1 postotni bod ili za gotovo 2 milijarde kuna. Ovakva kretanja rezultat su pozitivnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna opće države. Napredak u procesu kontrole i prikupljanja prihoda opće države uz značajan napredak cjelokupnog procesa planiranja i kontrole izvršavanja rashoda daju čvrst temelj daljnjoj konsolidaciji javnih financija i u srednjoročnom razdoblju.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija broj 136, s podacima za siječanj 2006. godine očekuje se početkom travnja 2006. godine.
29.03.2007. | Pisane vijestiProjekt Razvoj kapaciteta za upravljanje javnim dugom, trajao je 19 mjeseci. Financiran je iz programa CARDS u iznosu 900 tisuća eura, a Europska unija istodobno je financirala nabavu novog softverskog sustava za upravljanje dugom za Ministarstvo financija, vrijednog 513 tisuća eura.
Upravljanje javnim dugom nije tema posebnog poglavlja pristupnih pregovora niti je dio zajedničkih pravnih stečevina Europske unije, ali je riječ o važnom području kojemu Unija poklanja veliku pažnju, rekao je šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert.
Prema njegovim riječima, EU nema zajednički obvezujući sustav upravljanja javnim dugom, već to svaka zemlja uređuje pojedinačno. No u skladu s najboljim praksama u tim zemljama, kaže Degert, došlo se do nekoliko temeljnih načela. To su transparentnost, otvorenost i odgovornost nadležnih institucija te unapređenje internih operacija. Značajan korak prema dostignuću tih standarda, kaže Degert, postignut je provedbom CARDS projekta u Ministarstvu financija. Posebno je, prema ocjeni državnog tajnika u Ministarstvu financija Ante Žigmana, poboljšana transparentnost sustava upravljanja javnim dugom, posebice redovitom objavom kalendara izdavanja i tromjesečnim planova zaduživanja.
Danas je prvi put objavljen kalendar izdavanja za 2007. godinu, kao dio Strategije upravljanja javnim dugom Ministarstva financija. Prema toj strategiji, za iduće srednjoročno razdoblje od 2007. do 2009. godine potrebe za zaduživanjem kretat će se na prosječnoj razini od 11,8 milijardi kuna ili 4,1 posto BDP-a, a bit će izraženije tijekom 2007. i 2009. godine, zbog značajnijih dospijeća otplata postojećih obveza. Potrebe za zaduživanjem, kaže se u strategiji, financirat će se prvenstveno na domaćem tržištu, u skladu s politikom smanjenog inozemnog zaduživanja. Tako bi se inozemno zaduživanje trebalo kretati na prosječnoj razini od 0,5 posto BDP-a, uz snažan opadajući trend. (H)
25.03.2007. | Pisane vijestiUgovorom su utvrđeni zajam Kreditne banke za obnovu (KfW) u vrijednosti do 20 milijuna eura s povoljnom kamatom te darovnica njemačke Vlade za financiranje popratnih mjera potrebnih za provedbu i brigu o projektu u visini do 1,5 milijuna eura.
Ugovor o financijskoj suradnji je okvirni ugovor na temelju kojeg će se sklapati pojedinačni ugovori sa primateljima zajma. Provedbu ugovora će, prema najavi ministra finacija Ivana Šukera, kontrolirati Hrvatska banka za obnovu i razvitak.
Šuker je rekao da je jedan od glavnih Vladinih strateških ciljeva u energetici potpora razvoju korištenja obnovljivih izvora energije. Cilj Vlade je, kaže Šuker, do 2010. godine povećati udjel obnovljivih izvora energije u hrvatskoj energetskoj bilanci sa sadašnjih 0,5 na 4,5 posto. U tom smislu najavio je značajna ulaganja u vjetroelektrane.
Veleposlanik Peters rekao je da se danas potpisanim ugovorom nastavlja tradicija dobre tehničke i financijske suradnje dviju vlada te istaknuo da je energetska politika jedno od glavnih područja na koje će se Njemačka koncentrirati tijekom svog predsjedanja Europskom unijom.
Po podacima njemačkog veleposlanstva, od 2000. godine Njemačka je Hrvatskoj u sklopu financijske suradnje omogućila kredite s povoljnom kamatom u ukupnoj vrijednosti od 67,5 milijuna eura, te dala 24,5 milijuna eura nepovratnih javnih sredstava, pretežno u obliku subvencija.
Od 1992. godine Njemačka je, prema istom izvoru, Hrvatskoj u sklopu tehničke suradnje stavila na raspolaganje sredstva u ukupnoj vrijednosti od 63 milijuna eura.
Uz to Njemačka sa 26 posto sudjeluje u svim sredstvima koje Hrvatskoj stavlja na raspolaganje Europska unija.(Hina)
19.03.2007. | Pisane vijestiU skladu s tim izrađena su nova Pravila i uvjeti aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija.
Aukcija trezorskih zapisa putem elektroničkog Bloomberg aukcijskog sustava održat će se 20. ožujka 2007. godine.
Bloomberg aukcijski sustav (BAS) dostupan je u sklopu Bloomberg Professional® usluge, te čini integralnu financijsko-poslovnu platformu s više od 250.000 korisnika diljem svijeta.
Provođenjem aukcije trezorskih zapisa putem BAS-a, Ministarstvo financija unapređuje učinkovitost i transparentnost aukcijskog procesa, pridružujući se automatiziranom i modernom aukcijskom sustavu koji u plasmanu državnih vrijednosnica između ostalih koriste Australija, Velika Britanija, Belgija, Češka, Nizozemska, Finska, Irska, Portugal, Slovenija, Izrael. Dokumenti...
15.03.2007. | Pisane vijestiMinistar Šuker razgovarao je s potpredsjednikom Kollatz Ahnen-om o mogućim budućim projektima u sektoru prometa, od autocesta preko željeznica do luka, nastavku plinofikacije Hrvatske prema južnom dijelu, kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva te turizma putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj.
Ministar Šuker ujedno je domaćin boravka Kollatz Ahnen-a u Zagrebu, a koji će se tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana susresti s Damirom Polančecom, potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske, te Božidarom Kalmetom, ministrom mora, turizma, prometa i razvitka, Vincent Degert-om, veleposlanikom Europske komisije u Republici Hrvatskoj, Milanom Bandićem, gradonačelnikom Grada Zagreba; te predsjednicima Uprava Autoceste Rijeka - Zagreb, Zračne luke Zagreb i Privredne banke Zagreb.
EIB je od početka svog djelovanja u Hrvatskoj 2001. do danas odobrio gotovo 1 milijardu EUR dugoročnih, povoljnih zajmova za sveukupno 17 javnih i privatnih projekata. Privatnom sektoru i to komercijalnim bankama, EIB je odobrio 4 globalna zajma namijenjena financiranju malog i srednjeg poduzetništva u ukupnoj vrijednosti 66 milijuna EUR. Ukupno 13 projekata odobreno je državi ili javnim poduzećima i to u ukupnom iznosu 905 milijuna EUR. Ti javni projekti uglavnom su namijenjeni financiranju velikih infrastrukturnih projekata, prvenstveno autocesta, cesta i željeznica, obnovi komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi, te izgradnji plinovodnog sustava u Hrvatskoj.
14.03.2007. | Pisane vijesti
Tijekom boravka u nedjelju 11. ozujka 2007. godine ministar Suker se susreo s ministrom nafte ARE gosp. ing. Amin Sameh Samir Fahmy-em i ministrom financija ARE dr. Youssef Boutros Ghali-em. Obadva sastanka protekla su u izuzetno prijateljskom ozračju.
Tijekom sastanka s ministrom nafte dva ministra su iskazala zadovoljstvo uspjesnim radom hrvatske tvrtke INA na istrazivanju i pridobivanju nafte i plina u ARE. INA je nedavno u Zapadnoj pustinji na koncesiji East Yidma pronasla kolicinu nafte isplativu za proizvodnju. Egipatski ministar obecao je pruziti svu potrebnu pomoc da se busotina sto prije stavi u proizvodnu fazu, po mogucnosti tijekom ove godine. O uspjehu hrvatske tvrtke obavijestio je i egipatskog predsjednika Mubaraka, koji je iskazao radost da hrvatska tvrtka uspjesno posluje u Egiptu te je zazelio daljnji uspjeh u suradnji dvije strane.
Ministar Suker je svoga domacina informirao o sadasnjem trenutku Hrvatske, predpristupnim pregovorima za hrvatsko clanstvo u EU, zelji za prosirivanjem bilateralne gospodarske suradnje s ARE posebno naglasivsi kapacitete hrvatske morske luke Rijeka, koja je idealna za prodor egipatskih roba na trziste Europe, kao i mogucnost suradnje pri transportu egipatskog LNG-a prema Europi, te koristenje hrvatskih rafinerija u zajednickom nastupu na trecim trzistima.
Ministar Suker sastao se takodjer i s ministrom financija ARE dr. Youssef Boutros Ghali-em. Dva ministra su izmijenila iskustva vodjenja ministarstava financija. Ministar Suker je takodjer informirao domacina o financijskom sustavu RH napomenuvsi kako se u RH javne naplate vrse putem jednog racuna u drzavnoj riznici (single treasury account), o poreznom sustavu i poreznim stopama na prihod fizickih i pravnih osoba, makroekonomskim indikatorima, privatizaciji. Ministar Suker je takodjer zamolio svoga egipatskoga kolegu da egipatska strana sto prije ratificira 2005. potpisani Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Kada stupi na snagu ovaj bi Ugovor terbao dati dodatni poticaj gospodarskoj suradnji dviju zemalja, a tvrtkama koje vec posluju u odnosnim zemljama osigurati vecu konkurentnost u poslovanju. Ministar Boutros Ghali obecao je da ce kao ministar ali i kao clan Parlamenta uciniti sve da do ratifikacije sto prije dodje.
Susrete s egipatskim ministrima popratila je i televizijska postaja TV Nile International, za koju je nakon susreta s ministrom nafte ministar Suker dao interview.
11.03.2007. | Pisane vijesti