Vijesti
U području fiskalne politike, prepoznat je napredak ostvaren u smjeru smanjenja fiskalnog deficita i provedene fiskalne konsolidacije.
Također, MMF je istaknuo važnost nastavka fiskalne prilagodbe i ostvarivanja ciljanog deficita od 2,8% BDP-a u 2007. godini, te je preporučio ambiciozniji plan fiskalne prilagodbe u srednjoročnom razdoblju.
U Ministarstvu financija izraženo je zadovoljstvo prepoznatim naporima koje je Hrvatska uložila u konsolidiranje javnih financija i smanjivanje fiskalnog deficita u posljednjih nekoliko godina.
Naime, Hrvatska je od 2004. godine kada je sklopila Stand-by aranžman s MMF-om, koji je uspješno zaključen u studenom 2006., provela snažnu fiskalnu prilagodbu i značajno smanjila razinu fiskalnog deficita. Prema preliminarnim podacima, fiskalni deficit u 2006. iznosi 3% BDP-a što je više nego dvostruko niža razina od 6,2% BDP-a zabilježenih 2003. godine. Prema proračunu za 2007. Hrvatska nastavlja s fiskalnom konsolidacijom i smanjivanjem fiskalnog deficita na 2,8% BDP-a. Hrvatska je svjesna važnosti daljnjeg smanjivanja deficita i nastavit će s daljnjom fiskalnom prilagodbom u srednjoročnom razdoblju. Naime, prema trenutnim projekcijama planirano je smanjenje deficita na 2,4% BDP-a u srednjem roku. Međutim, provođenjem planiranih strukturnih reformi i daljnjom konsolidacijom rashodne strane proračuna, uz istovremeno jačanje kontrole prikupljanja poreznih prihoda, možemo očekivati i snažniju fiskalnu prilagodbu.
Ministar financija Ivan Šuker, izrazio je zadovoljstvo uspješnim zaključivanjem konzultacija u vezi s člankom IV. te jasnom porukom koju je Međunarodni Monetarni Fond uputio Hrvatskoj.
27.02.2007. | Pisane vijestiU Vladi Republike Turske ministra Šukera je vrlo srdačno i prijateljski primio zamjenik premijera i državni tajnik Mehmet Ali Sahin.
On je potvrdio potporu Hrvatskoj pri ulasku u NATO i pri kandidaturi u Vijeću sigurnosti, podržao veću trgovinsku razmjenu dviju zemalja i pokazao veliko zanimanje za Hrvatsku.
Drugog dana službenog posjeta Turskoj, 27. veljače, ministar Šuker je u Ankari održao također niz sastanaka s turskim dužnosnicima iz područja financija i gospodarstva. Nakon sastanka s turskim ministrom financija Kemalom Unakitanom (www.mfin.hr), ministar Šuker sastao se s turskim ministrom industrije i trgovine Alijem Coskunom. Oba ministra složila su se oko potrebe da se konkretizira suradnja na područjima transporta, energetike, brodogradnje, izgradnje infrastrukture, a poglavito izgradnje željeznica i tramvaja. Ministar Šuker izrazio je nadu da će turski gospodarstvenici prepoznati Luku Rijeka kao ulaz na područje Europske unije te iskoristiti njezin puni potencijal nakon što se izgradi puni profil Autoceste Rijeka - Zagreb te nakon što se izgradi nizinska pruga na toj relaciji. Ministar Coskun zahvalio je ministru Šukeru na posjetu, jer je time dokazao da Hrvatska ozbiljno računa s Turskom kao partnerom. Oba ministra su dala snažnu podršku osnivanju mješovitog odbora za industriju putem kojega bi se gospodarski projekti između dvije zemlje uspješnije realizirali.
Ministar Šuker posjetio je i tursku Središnju banku, gdje ga je primio Dr. Mehet Yorukoglu, jedan od najutjecajnijih znanstvenika na području makroekonomije u Turskoj, a koji obnaša dužnost zamjenika guvernera. Dr. Yorukoglu pokazao je veliko zanimanje za hrvatske uspjehe na području fiskalne i monetarne politike, te predstavio ciljeve turske Središnje banke na putu u monetarnu stabilnost. Ministar Šuker predstavio je ulogu Hrvatske narodne banke i novi zakonodavni okvir kojim će se njena uloga znatno povećati, te je staviti uz bok središnjih banaka Europske unije. Ministar Šuker izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je kuna vrlo stabilna valuta i da je prošlogodišnja inflacija iznosila svega 3,2%.
Izaslanstvo Ministarstva financija primio je i glavni pregovarač Turske s Europskom unijom Ali Babacan. Ministar Šuker izvijestio je gosp. Babacana o napretku u pregovorima Republike Hrvatske s Europskom unijom. Sastanak je potvrdio odlične bilateralne odnose dviju zemalja koje ovo predpristupno razdoblje koriste kao priliku za strukturne reforme koje će rezultirati rastom standarda obje zemlje. Ministar Šuker zahvalio je gosp. Babacanu na podršci koju njegova Vlada pruža Hrvatskoj na putu u NATO i na kandidaturi za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Na kraju jučerašnjeg dana, ministar Šuker je bio gost na večeri koju je u njegovu čast priredila Turska gospodarska komora. Njezin predsjednik Harim Mete, koji je ujedno i potpredsjednik Turske komore brodara, izrazio je veliko zanimanje da posjeti Luku Rijeka u narednim mjesecima.
Ministar financija Ivan Šuker predvodi izaslanstvo Ministarstva financija u službenom posjetu Republici Turskoj od 25. do 28. veljače 2007., a na poziv turskog ministra financija Kemala Unakitana. U izaslanstvu Ministarstva financija su i tajnik Ministarstva Zvonko Šakić, te pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.
27.02.2007. | Pisane vijestiOba ministra su se složila da su politički odnosi dviju zemalja odlični, ali da gospodarska suradnja treba ubrzano rasti. Kao područja koja imaju potencijale za rast suradnje ministar Šuker je naveo energetiku, brodogradnju, turizam i transport.
Turski ministar Unakitan zahvalio je na podršci Hrvatske na turskom putu u Europsku uniju, a ministar Šuker je obećao podršku i u budućnosti, te je zahvalio Turskoj na podršci ulaska Hrvatske u NATO i kandidaturi kao nestalnoj članici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Oba ministra dogovorila su bilateralnu suradnju dvaju ministarstava u području poreza, državne riznice i unutarnje kontrole. Ministar Šuker pozvao je ministra Unakitana u posjet Hrvatskoj.
Tijekom poslijepodneva ministar Šuker posjetit će Ministarstvo industrije i trgovine, Riznicu i Središnju banku.
Ministar financija Ivan Šuker predvodi izaslanstvo Ministarstva financija u službenom posjetu Republici Turskoj od 25. do 28. veljače 2007, a na poziv turskog ministra financija Kemala Unakitana. U izaslanstvu Ministarstva financija su i tajnik Ministarstva Zvonko Šakić, te pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.
26.02.2007. | Pisane vijestiStudijska posjeta predstavnika resornih ministarstava, predstavnika Udruge županija i Udruge gradova Danskoj jedna je od komponenti realizacije projekta Fiskalne decentralizacije, u kontekstu izrade prijedloga daljnje decentralizacije u skladu s opredjeljenjima Vlade Republike Hrvatske, a u cilju primjene najboljih rješenja europske prakse.
Tijekom trodnevne studijske posjete Kraljevini Danskoj, hrvatsko izaslanstvo je posjetilo Ministarstvo unutarnjih poslova i zdravstva, Ministarstvo financija, te se susrelo s predstavnicima Regije Kopenhagen, Udruženjem općina, Udruženjem regija, te posjetilo općinu Gladsaxe.
Posjeta jerealizirana u okviru realizacije projekta: „Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj" u sklopu CARDS programa za 2002.godinu.
U sastavu izaslanstva bili su predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, te predstavnici Udruge gradova (Ureda grada Rijeke), i Udruge županija (Splitsko-Dalmatinska županije).
25.02.2007. | Pisane vijestiGlavna Uprava za javno računovodstvo Republike Francuske i Državna riznica hrvatskog Ministarstva financija, započele su 2004. seriju bilateralnih kontakata s ciljem uspostavljanja i promicanja razmjene znanja i iskustava na području javnih financija.
Proces pristupanja Europskoj uniji znatno je povećao važnost ove suradnje. On zahtijeva da se u financijskim, proračunskim te računovodstvenim tijekovima, identificiraju potrebe i omoguće unapređenja koja će jamčiti optimalnu integraciju pravne stečevine u sektoru financija.
Potpisivanjem ovog sporazuma Glavna Uprava za javno računovodstvo Republike Francuske i hrvatsko Ministarstvo financija žele istaknuti važnost koju pridaju međusobnoj razmjeni iskustava između svojih uprava. Cilj sporazuma je približno utvrditi teme koje će se obrađivati tijekom razmjena kao i načine njihove provedbe kako bi se postigli željeni rezultati.
Potpisivanju sporazuma s hrvatske strane nazočili su Glavna državna rizničarka Vesna Orlandini i pomoćnica ministra Ivana Maletić.
25.02.2007. | Pisane vijestiTijekom današnjeg boravka u Istanbulu ministar Šuker posjetio je Istanbulsku burzu gdje se sastao s predsjednikom burze Osmanom Birsenom. Birsen je predstavio Istanbulsku burzu koja slovi kao jedna od najvećih u Euroaziji i među 22 najveće burze je u svijetu.
Birsen je upoznao ministra Šukera s načinom rada Istanbulske burze koja je usko povezana s Ministarstvom financija. Ministar Šuker upoznao je turske kolege o spajanju Zagrebačke i Varaždinske burze te je naglasio važnost neovisnosti hrvatske burze od intervencija Ministarstva financija. Na kraju sastanka, Birsen je naglasio odličnu suradnju sa Zagrebačkom burzom koja je jedna od članica Federacije euroazijskih burzi te je zaželio brz ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ministar Šuker pozvao je Birsena da posjeti Zagreb.
Ministar Šuker posjetio je i DEIK, tursko udruženje poduzetnika za promicanje gospodarskih odnosa Turske s inozemstvom. DEIK aktivno radi na promociji razvoja Turske te međunarodnu suradnju ostvaruje putem bilateralnih nacionalnih poslovnih vijeća. Tursko-hrvatsko poslovno vijeće posluje već više od 10 godina.
Faruk Cengiç, supredsjedatelj Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća naglasio je da su turski poduzetnici izuzetno zainteresirani za povećanje trgovinske razmjene između Hrvatske i Turske. Sadašnja trgovinska razmjena hrvatskog izvoza u Tursku na razini 60 milijuna USD i uvoza iz Turske od 215 milijuna USD ima veliki potencijal rasta.
Turska strana smatra važnim bolje povezivanje poduzetnika, a izrazili su veliko zanimanje za razvijanje zajedničkih projekata u sektorima brodogradnje, turizma i graditeljstva. Ministra Šukera upoznali su s turskim inicijativama u brodogradnji pa je, naglasivši da nakon usvajanja Programa restrukturiranja brodogradilišta koje će Republika Hrvatska potom privatizirati, pozvao turske poduzetnike da se jave na natječaje o prodaji državnih udjela. Nadalje, pozvao je turske gospodarstvenike da usmjere svoj prijevoz tereta putem Luke Rijeka koja je u procesu modernizacije, i ukazao na to da povezanost Rijeke sa zaleđem putem autoceste i željeznice omogućuje Turskoj brzi transport u unutrašnjost srednje Europe. Hrvatska će u budućnosti, najavio je ministar Šuker, otvoriti veći potencijal hrvatske turističke ponude u unutrašnjosti Hrvatske, u blizini brojnih nacionalnih parkova. Stoga su turski poduzetnici pozvani ulagati u budući razvoj golf igrališta u unutrašnjosti Hrvatske te u zaleđu priobalja.
Hrvatsko izaslanstvo se zahvalilo Turskoj na održanom siječanjskom Hrvatskom poslovnom forumu u Istanbulu, čiji je najveći rezultat predstojeće osnivanje radne skupine za poticanje suradnje u području industrije. Utvrđivanje konkretnih novih poslova očekuje se tijekom narednih nekoliko mjeseci.
U izaslanstvu Ministarstva financija su i tajnik Ministarstva Zvonko Šakić te pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.
25.02.2007. | Pisane vijestiNa sastanku se raspravljalo o prijedlogu stečajnog plana, a postignuta je suglasnost da je taj plan ono što jamči budućnost i opstojnost "Viktora Lenca" i svih zaposlenih. S osnovnim ciljem naglaska na socijalnom aspektu i zadržavanju istog broja zaposlenih u sljedećih pet godina. Također, na sastanku su dogovoreni svi daljnji koraci u provođenju stečajnog plana "Viktora Lenca" kojega podržavaju i Ministarstvo financija i sindikati.
Ministarstvo financija i Vlada Republike Hrvatske prije svega vode računa o zaštiti i održavanju djelatnosti remontnog brodogradilišta, očuvanju svih radnih mjesta i modernizaciji tog brodogradilišta, osiguravanju egzistencije zaposlenih i njihovih obitelji, te očuvanju poslova koje obavljaju mnogobrojni kooperanti iz cijele Hrvatske. Prioriteti su budućnost brodogradilišta, bolje poslovanje i povećanje obima djelatnosti.
Ispred sindikata na sastanku su sudjelovali predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Ana Knežević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, Ivo Marjanović, pravni savjetnik Hrvatske udruge sindikata, Miroslav Brzica, član odbora vjerovnika i povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske, Damir Bačinoviće i njegov zamjenik Božo Balen.
21.02.2007. | Pisane vijestiKrajnji rok za podnošenje prijava poreza na dohodak je 28. veljače 2007. u ponoć. Porezni obveznici prijave mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili poslati poštom - preporučeno.
Svi poslovi i zaprimanje poreznih prijava odvijaju se u najboljem redu u svim područnim uredima Porezne uprave. Do sada je zaprimljeno 423.884, od očekivanih 920.000 prijava poreza na dohodak za 2006.
Skrećemo pozornost na sljedeće:
Kontakt centar Porezne uprave s dva besplatna telefonska broja, sa svojim agentima, na usluzi su poreznim obveznicima na kojima mogu dobiti korisne informacije i to:
- broj 0800 66 99 33 - porezna oslobođenja, olakšice i porezno priznati izdaci za građane;
- broj 0800 1001 - prijave utaje poreza, ne izdavanja računa, rad na crno, drugi porezni prekršaji i pritužbe na rad službenika Porezne uprave.
Na Internet stranicama Porezne uprave, www.porezna-uprava.hr u dijelu Kontakt centar, postavljene su upute za popunjavanje prijave poreza na dohodak za 2006. godinu, a putem besplatnog programa Acrobat Readera može se preuzeti obrazac DOH i primjeri popunjavanja godišnje prijave poreza na dohodak za 2006.
21.02.2007. | Pisane vijestiNaime, zadnji rok za podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak je 28. veljače, a poreznici i ove godine očekuju sličan broj poreznih prijava i otprilike isti iznos povrata kao i prošle godine.
A 2006. je prijave podnijelo više od 920 tisuća građana i država je isplatila više od 1,33 milijarde kuna povrata poreza, dok je 70.770 građana moralo državi još uplatiti oko 420 milijuna kuna.
Godišnje prijave poreza na dohodak za prošlu godinu do konca veljače građani mogu predati u ispostavama područnog ureda Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili poslati poštom, pri čemu poreznici ističu da je to najbolje učiniti preporučeno.
Prve povrate poreza pak građani mogu očekivati u travnju, najavljuju iz Ministarstva financija.
Prema podatcima Ministarstva, u prošloj je godini ostalo oko 9.200 neriješenih poreznih prijava, a razlog tomu je ponajprije nepotpuna dokumentacija.
Stoga poreznici podsjećaju građane da poreznoj prijavi prilože svu potrebu dokumentaciju, od obrazaca za plaće ili druge dohotke, do dokumentacije za porezne olakšice.
Do maksimalnih 12.000 kuna građani kao ostale porezne olakšice mogu prijaviti uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (tzv. treći stup), uplaćene premije životnog osiguranja sa obilježjem štednje, izdatke za zdravstvene usluge i ortopedska pomagala, te stambene potrebe.
No, te će se olakšice priznavati samo uz priložena izvješća banaka o stambenim kreditima, odnosno kamatama na stambene kredite, izvješća osiguravajućih ili mirovinskih društava o uplaćenim premijama zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog ili životnog osiguranja, ili računa za obavljene popravke u stanovima i plaćanje najamnine za podstanare, račune za lijekove i ortopedska pomagala.
Pravila za porezne olakšice ista su kao i prošle godine što vrijedi i za iznose osobnih odbitaka, kao i za porezne stope.
Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka u iznosu od 1.600 kuna mjesečno, što je godišnji iznos od 19.200 kuna (1,0), a odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području prebivaju.
Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, odnosno godišnje do 36.000 kuna.
Na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice primjenjuju se stope poreza od 15 posto (do 38.400 kuna), 25 posto (na razliku od 38.400 do 96.000 kuna), 35 posto (na razliku od 96.000 do 268.800 kuna), te stopa od 45 posto (na iznose iznad 268.800 kuna).
Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i detaljnu uputu za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006., a sve informacije o poreznoj prijavi, poreznim oslobođenjima i olakšicama, te priznatim izdatcima dostupne su i na besplatnom info-telefonu 0800 66 99 33.(Hina)
18.02.2007. | Pisane vijestiOčekujemo da bi prijedlog zakona o jedinstvenom poreznom broju mogao do lipnja biti u saborskoj proceduri, a vidjet ćemo, što se tiče tehničke primjene, mogućnosti da bude u primjeni od 1. siječnja 2008. godine, kazao je Šuker koji je u Ministarstvu s regionalnim direktorom Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Anandom K. Sethom potpisao predujam zajma za pripremu projekta modernizacije Porezne uprave.
Predujam, u iznosu 750 tisuća američkih dolara, iskoristit će se za pripremu temeljnih aktivnosti u okviru Projekta modernizacije Porezne uprave.
Ukupna vrijednost tog projekta je pak 84 milijuna dolara, a sa 50 milijuna dolara zajma financirala bi ga Svjetska banka, dok bi se 34 milijuna osigurala u državnom proračunu.
Zajednički je cilj projekta učiniti Poreznu upravu učinkovitijom, djelotvornijom, transparentnijom, odnosno odgovornijom, istaknuo je Seth.
Šuker ističe da bi projekt modernizacije Porezne uprave obuhvatio tri komponente.
Prva je vezana za izgradnju poslovne infrastrukture, posebno u Zagrebu, gdje je Porezna uprava rascjepkana na 13-14 lokacija.
Druga komponenta projekta je priprema centra za usavršavanje kadrova, odnosno porezne akademije, a treća modernizacija informacijskog sustava s posebnim težištem na uvođenju jedinstvenog poreznog broja.
Taj identifikacijski financijski broj imale bi tvrtke i obrti, kao i svi građani koji bi ga stjecali rođenjem, a za razliku od jedinstvenog matičnog broja, ne bi smio 'otkrivati' osobne podatke.
Jedinstveni porezni broj omogućio bi povezivanje službenih evidencija i registara, primjerice, kaže Šuker, povezivanje sa Središnjom depozitarnom agencijom i slično, pri čemu treba voditi računa i o zaštićenosti podataka.
Seth ističe i kako će uvođenje jedinstvenog poreznog broja poslužiti kao podloga za uspostavljanje mehanizma imovinskog cenzusa koji bi bio osnova za poboljšanje usmjerenosti, za bolja i djelotvornija socijalna davanja.
Pritom, dodaje Šuker, nije cilj smanjenje socijalnih davanja, nego njihova pravičnija raspodjela.(Hina)
14.02.2007. | Pisane vijesti