Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1648 vijesti.
STAND BY ARANŽMAN MOGAO BI BITI ZAVRŠEN U LISTOPADUStand by aranžman Hrvatske s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) ide u dobrom pravcu, Hrvatska ispunjava sve u njemu propisane kriterije pa se očekuje da bi u listopadu aranžman mogao biti završen, ističu iz Ministarstva financija.

Svi recentni pokazatelji ukazuju na to da bi se aranžman trebao zaključiti u listopadu, čime bi aktualna Vlada bila prva hrvatska Vlada kojoj je pošlo za rukom završiti stand by aranžman sa MMF-om, rečeno je na briefingu za novinare u Ministarstvu financija.

Pritom su, uz ostao, istaknuti podatci o gospodarskom rastu u prošloj godini od 4,3 posto, te smanjenju proračunskog deficita na 4,1 posto.

Najavljeno je sudjelovanje hrvatskog izaslanstva na zasjedanju Skupštine MMF-a i Svjetske banke 22. i 23. travnja u Washingtonu te razgovori na newyorškoj burzi o mogućnosti uvrštenja Ine u izlistavanje na toj burzu.

Misija MMF-a i Europska komisija u svojim izvješćima o Hrvatskoj pozitivno ocjenjuju provedbu ekonomskog programa Vlade, uz rezerve koje iskazuju prema restrukturiranju brodogradilišta i dinamici privatizacije HT-a i Ine.

Vlada si, pak, ne nameće vremenske limite za privatizaciju tih tvrtki, kako bi što kvalitetnije procijenila njihovu vrijednost i u konačnici postigla njihovu bolju cijenu, kažu u Ministarstvu financija ističući da je riječ o tvrtkama koje posluju sa značajnim dobitima i čija vrijednost raste.

Kako je značajan dio sredstava iz privatizacije Ine i HT-a namijenjen povratu duga umirovljenicima, to je dodatni razlog za kvalitetnu procjenu vrijednosti tih tvrtki, naglašava se.

Na upit kada će biti donesena odluka o načinu daljnje privatizacije Ine, iz Ministarstva navode da će to biti u lipnju, te da se za jesen planira uvrštenje Ininih dionica na burzu i to tako da će jedna dio tih dionica biti uvršten na domaće burze, a drugi na neku od stranih.(Hina)

18.04.2006. | Pisane vijesti
DOBRI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI ZA PRVO TROMJESEČJEUkupni tekući prihodi državnog proračuna u prvom tromjesečju iznosili su 20,56 milijardi kuna i zabilježili su visoki međugodišnji rast od 12,8 posto, a pozitivni trendovi zabilježeni su i kod ostalih makroekonomskih pokazatelja, doznaje se iz Ministarstva financija.

Tako je industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine na međugodišnjoj razini porasla za 6,6 posto, trgovina na malo realno je povećana za 4,4 posto, a međugodišnji rast cijena mjeren indeksom potrošačkih cijena usporio je s 3,6 posto u veljači na 3 posto u ožujku, rečeno je na briefingu za novinare u Ministarstvu financija.

Najveći udio u ukupnih prihodima proračuna (oko 56 posto) imaju porezni prihodi, koji su ostvarili međugodišnji rast od 16,2 posto. Najveći pak doprinos rastu poreznih prihoda, dao je rast prihoda od PDV-a koji u prvom tromjesečju 2006. godine bilježi značajan međugodišnji rast od 21,8 posto, na 7,5 milijardi kuna.

I ostali porezni prihodi bilježe visoke poraste pa su tako prihodi od poreza na dohodak u prvom tromjesečju porasli za 7,7 posto, od poreza na dobit za 4,6 posto, a od poreza na imovinu za 27,2 posto.

Istovremeno, proračunski rashodi u prvom tromjesečju ostvareni su na razini 99,5 posto onih iz istog prošlogodišnjeg razdoblja i iznosili su 23,8 milijardi kuna. Pritom se gotovo 70 posto ukupnih rashoda odnosi na socijalne naknade i naknade zaposlenima.

Deficit državnog proračuna u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 2,65 milijardi kuna, što je za 3 milijarde kuna manje od deficita u istom prošlogodišnjem razdoblju, čime se osigurava ostvarenje deficita konsolidirane opće države u prvom tromjesečju u skladu s potpisanim Stand by aranžmanom, ističu iz Ministarstva financija.

Ovi dobri pokazatelji su rezultat strukturnih reformi koje provodi Vlada, te učinkovitijeg nadzora nad javnim financijama, ocijenjuju u Ministarstvu te dodaju da su te mjere dovele do većeg zahvata u sivu ekonomiju pa je i to rezultiralo boljim punjenjem proračuna.

Komentirajući napise o zabrinjavajućem rastu vanjskog duga i mogućnosti dužničke krize, u Ministarstvu ističu da Vlada ne dijeli tu zabrinutost naglašavajući da država uredno ispunjava svoje obveze.

Ističu da se središnja država za svoje potrebe zadužuje na domaćem tržištu te da već dvije godine država nije izdala vrijednosni papir u inozemstvu.

Vanjski je dug središnje države smanjen u odnosu na prethodnu godinu, a najveći doprinos tom smanjenju dala je država smanjenjem proračunskog deficita sa 6,3 posto u 2003. na 4,1 posto u 2005., čime je uštedila oko sedam milijardi kuna.(Hina)

18.04.2006. | Pisane vijesti
MINISTARSTVO FINANCIJA POSEBNO VODILO RAČUNA I OSIGURALO SREDSTVA ZA MIROVINE PRIJE USKRSAMinistarstvo financija vodilo je računa da se osiguraju sredstva za mirovine i socijalne naknade prije Uskrsa i zato je posebno planirana likvidnost u travnju.U Državnom proračunu osigurano je za tu svrhu 700 milijuna kuna dodatnih sredstava. Sve mirovine i socijalne naknade, koje se plaćaju 20. i 21. u mjesecu, isplaćene su do 13. travnja 2006.

Mirovine su isplaćene u razdoblju od ponedjeljka 10. travnja do četvrtka 13. travnja u iznosu od 2,234.500.000 kuna. Mirovine putem poštanskih uputnica plaćane su suksesivno 11., 12. i 13. travnja. S time da je 11. travnja isplaćeno 255.400.000 kuna, 12. travnja 21.200.000 kuna, a 13. travnja 193.000.000 kuna.

Vrijeme terećenja računa državnog proračuna bilježi se u sustavu državne riznice pa je iz dokumentacije to vidljivo. Tako je račun državnog proračuna 13. travnja za iznos od 193.000.000 kuna terećen u 10,47 sati. To znači da je od početka isplate mirovina putem poštanskih uputnica Hrvatska pošta imala pet dana (od utorka do subote) za dostavu novca na kućne adrese.

Naglašavamo da Hrvatska pošta nije upozorila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje niti Ministarstvo financija da nije u mogućnosti distribuirati sve mirovine prije Uskrsa. S obzirom da se za distribuciju mirovina Hrvatskoj pošti iz Državnog proračuna plaća naknada od 2,25 posto ukupnog iznosa mirovina, što iznosi u prosjeku 12.800.000 kuna na mjesec, očekuje se od iste i dodatni angažman i napor u ovakvim situacijama.

S tim u vezi tražimo od Hrvatske pošte detaljne podatke o dinamici isplate proteklog tjedna, koliko je od uplaćenih 465.000.000 kuna isplaćeno umirovljenicima prije Uskrsa, a posebno koliko su mirovina dostavili na kućne adrese u petak 14. i subotu 15. travnja 2006.

17.04.2006. | Pisane vijesti
MINISTARSTVA FINANCIJA: NOVAC ZA MIROVINE ISPLAĆEN NA VRIJEMEMinistarstvo financija izvijestilo je danas da je isplatilo novac za sve mirovine prije roka, a zaključno do četvrtka, 13. travnja, kako bi svi umirovljenici prije Uskrsa dobili mirovine.

Ministarstvo financija priopćenje je objavilo nakon što je u jednom dnevnom listu danas objavljeno kako im se požalilo 10-ak umirovljenika koji mirovine primaju poštom da ih nisu dobili prije blagdana.

Predstavnici Zavoda za mirovinsko osiguranje tvrde tom listu da je novac za mirovine na vrijeme proslijeđen Hrvatskoj pošti, dok u Hrvatskoj pošti tvrde kako je nemoguće da je novac prebačen njima a da nije stigao do umirovljenika.

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan rekao je za taj dnevnik da ministar financija Ivan Šuker jedini zna zašto će umirovljenici ovaj Uskrs blagovati bez šunkice.(Hina)

14.04.2006. | Pisane vijesti
DRŽAVNI TAJNIK ŽIGMAN DODIJELIO ODLIKOVANJE REDA HRVATSKOG PLETERA GOSP. LEMORU ZA POSEBAN DOPRINOS NA PODRUČJU OSIGURANJA U RHDržavni tajnik Ministarstva financija mr.sc. Ante Žigman dodijelio je u ime ministra financija Ivana Šukera odlikovanje Reda hrvatskog pletera njemačkom državljaninu gospodinu Ulfu Lemoru, kojega je odlikovao Predsjednik Republike, a ministra financija ovlastio da mu dodijeli odlikovanje za poseban doprinos na području osiguranja i njegovu razvoju te prijateljstva prema Republici Hrvatskoj. Odlikovanje gospodina Lemora predložio je Hrvatski ured za osiguranje.

Na dodjeli odlikovanja prisustvovali su predstavnici Hrvatskog ureda za osiguranje i osiguravatelja u RH te veleposlanstva Savezne Republike Njemačke.

"Gospodin Ulf Lemor je svojim djelovanjem i učinkom na području osiguranja u Republici Hrvatskoj, svojom opetovanom podrškom te dokazanim prijateljstvom prema Hrvatskoj svakako zaslužio ovo visoko državno odlikovanje", kazao je državni tajnik mr.sc. Ante Žigman. Istaknuo je, kako je Članstvo Hrvatskog ureda za osiguranje u MGA (Međunarodni garancijski sporazum) od neprocjenjive važnosti za hrvatsku državu i njezino gospodarstvo, a posebice za turizam.

Gospodin Ulf Lemor ugledan je stručnjak na području osiguranja u Europskoj uniji koji je u prvim mjesecima osamostaljenje Republike Hrvatske, kao tadašnji direktor njemačkog nacionalnog ureda ishodio odluku njemačkih vlasti da vozila s novim HR registracijskim pločicama slobodno i bez plaćanja graničnog osiguranja ulaze u Njemačku, odnosno na područje Europske unije. Tada su hrvatski vozači pri ulasku u druge države nailazili na ozbiljne probleme. Pri ulasku u svaku državu morali su plaćati vrlo skupo granično osiguranje, jer je njihova zelena karta nakon raspada bivše države postala nevažeća.

Svojim aktivnostima pružio je veliku podršku Hrvatskom uredu za osiguranje za prijem u članstvo Sustava Zelene karte osiguranja, te kasnije prijem u članstvo MGA (Međunarodni garancijski sporazum), koji je Republici Hrvatskoj omogućio integriranje na području osiguranja motornih vozila sa zemljama Europske unije, odnosno cijelim Europskim gospodarskim prostorom. Navedeno članstvo omogućuje nesmetano kretanje motornim vozilima po cijelom području EU, odnosno zemalja članica MGA i ima veliku važnost za RH u gospodarskom smislu.

Gospodin Lemor je predsjednik savjeta Ureda zelene karte osiguranja (Council of Bureaux) sa sjedištem u Londonu, direktor njemačkog nacionalnog Ureda zelene karte osiguranje iz Hamburga, te kao predstavnik sektora osiguranja u Europskoj uniji kao direktor podružnice Udruge njemačkih osiguravatelja (Gesamtverband der Deutchen Versicherungswrtschaft e.V.) sa sjedištem u Bruxellesu.

04.04.2006. | Pisane vijesti
ŠUKER: OCJENE MMF-A REZULTAT SVEGA UČINJENOG U PROTEKLE 2,5 GODINEMinistar financija Ivan Šuker izrazio je danas zadovoljstvo ocjenama MMF-a nakon drugog pregleda stand by aranžmana, ističući da je to rezultat svega što je učinjeno u protekle gotovo dvije i pol godine.Opća konsolidacija javnih financija morala je dati rezultata, drago nam je što su to međunarodne financijske institucije prepoznale, kazao je ministar Šuker u telefonskoj izjavi za Hinu.

Izvršni odbor MMF-a zaključio je da je Hrvatska postigla značajan napredak u provedbi mjera dogovorenih stand by aranžmanom, te prihvatio njegovo produljenje do 15. studenog ove godine.

Ministar je podsjetio na ocjenu prve zamjenice direktora MMF-a Anne Krueger da su dobri rezultati "podržani impresivnim kombiniranim fiskalnim prilagodbama", te ocjenu stalnog predstavnika MMF-a u Hrvatskoj Athanasiosa Vamvakidisa o "znatno poboljšanoj fiskalnoj transparentnosti".

To je, uz strukturne reforme poduzete u 2005., rezultiralo gospodarskim rastom u prošloj godini od 4,3 posto, završetkom godine u okviru planiranog proračunskog deficita od 4,2 posto BDP-a, a u proračun za ovu godinu uključeni su svi proračunski korisnici i njihovi prihodi, istaknuo je Šuker.

Nisu, dodaje, zaboravljene ni socijalni potrebe i proračun za ovu godinu našao je ravnotežu između potreba gospodarstva i socijalnih potreba.

Ministar financija naglašava kako se Vlada uspjela uhvatiti u koštac i s problemom sive ekonomije.

Potkrepljuje to podatcima da su s današnjim danom proračunski prihodi za oko 15 posto viši nego u istom razdoblju lani, da su istodobno prihodi od PDV-a veći za čak 28 posto, a bilježi se i rast prihoda od trošarina i to za oko 10 posto na godišnjoj razini.

To su rezultati ekonomske politike ove Vlade, kaže Šuker.

Ministar je istaknuo i da je Hrvatska započela s restrukturiranje HŽ-a, da se do lipnja očekuje donošenje programa restrukturiranja hrvatske brodogradnje, itd.

Vezano za daljnje reforme ministar je podsjetio da se oko 70 posto proračuna odnosi na zdravstvo, plaće i mirovine.

Zdravstvena reforma krenula je u nekoliko etapa kako to ne bi bila preveliki udar na standard i socijalni status, rekao je Šuker, dodajući i da je donijet novi Zakon o državnim službenicima, a izrađuje se i zakon o plaćama državnih službenika čime bi se osigurala profesionalizacija i depolitizacija državne uprave.

Ministar financija izrazio je uvjerenje da će Vlada premijera Ive Sanadera biti prva Vlada koja će uspješno završiti svoj stand by aranžman s MMF-om, te da bi nakon njegova završetka mogla ići na mnogo slobodniji aranžman.

Hrvatska nije u problemima kao što je bila prije dvije, tri godine, neće biti potrebe za stand by aranžmanom već slobodnijim aranžmanom koji bi trajao do prijema Hrvatske u EU, kazao je Šuker.

Bitno je u listopadu, studenom uspješno okončati stand by aranžman, što će biti potvrda fiskalne i ekonomske politike Vlade i Hrvatske narodne banke, zaključio je ministar financija.(Hina)

30.03.2006. | Pisane vijesti
OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA VELJAČU 2006. GODINE BR. 124Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za veljaču 2006. godine br. 124 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države te unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za siječanj 2006. godine. U siječnju 2006. godine ukupni prihodi konsolidirane središnje države prikupljeni su u iznosu od 7 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 10,1 posto.

Pritom su porezni prihodi, koji čine 55,5 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,6 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 5,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 12,1 posto), trošarine (godišnji rast od 4,5 posto), porez na dohodak (7,3 posto) te prihodi od poreza na dobit (godišnji rast od 28,5 posto).

U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane središnje države dosegnuli su razinu od 7,5 milijardi kuna što čini godišnje smanjenje od 2,5 posto, pri čemu su najveći doprinos dali ostali rashodi (godišnje smanjenje od 33,3 posto), zatim rashodi za subvencije (41,8 posto) te rashodi za pomoći (37,7 posto). U strukturi ukupnih rashoda najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 3,4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,6 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 8,8 posto).

Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 222,6 milijuna kuna tj. na razini od 71 posto svog prošlogodišnjeg iznosa. Sukladno statistici javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države je u siječnju ove godine zabilježeno na razini od -709 milijuna kuna. Ovakvo ostvarenje predstavlja međugodišnje smanjenje od 0,4 postotna boda BDP-a.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 125, s podacima za veljaču 2006. godine očekuje se krajem travnja 2006. godine.

29.03.2006. | Pisane vijesti
IZDAVANJE POTVRDA O VISINI DOHOTKA/ DOBITI UOBIČAJENO KAO I SVAKE GODINEPotvrde o visini dohotka/dobiti Porezna uprava Ministarstva financija izdaje na temelju podataka s kojima raspolaže u svojim evidencijama, a navedeni podaci prikupljeni su iz IP obrazaca (Podaci o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u godini), godišnjih prijava poreza na dohodak te godišnjih prijava poreza na dobit, koje su isplatitelji plaće odnosno obveznici navedenih poreza dužni dostaviti Poreznoj upravi. Kvalitetne potvrde mogu se izdati jedino na temelju provjerenih i obrađenih podataka.

Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dobit propisani su rokovi za dostavljanje navedenih izvješća odnosno prijava i to: za IP obrazac - do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, za godišnju prijavu poreza na dohodak - do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu i za godišnju prijavu poreza na dobit - do kraja travnja tekuće godine za prethodnu godinu (odnosno najkasnije 4 mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez). Nakon zaprimanja navedenih izvješća u Poreznoj upravi se obavlja unos, provjera i obrada zaprimljenih podataka. Porezna uprava zaprimila je 901.326 godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. godinu, a dosada je unijeto oko 64 posto poreznih prijava.

Potvrde o visini dohotka/dobiti izdaju se sistemski iz baza Informacijskog sustava Porezne uprave - ISPU na temelju unijetih i obrađenih podataka, putem posebne aplikacije, koja se zbog čestih promjena zakonskih propisa, gotovo svake godine mora prilagođavati fondu raspoloživih, odnosno traženih podataka.

Tako je i ove godine u tijeku izrada dopuna postojeće aplikacije za izdavanje potvrda za koju je predviđeno da će biti u funkciji sredinom mjeseca travnja 2006. godine.

Kada je riječ o potvrdama o visini dohotka za ostvarivanje prava na dječji doplatak, potvrdama za oslobođenje od plaćanja participacije te ostvarivanje drugih socijalnih prava, dogovorena je razmjena točno određenog fonda podataka po poreznim obveznicima, s HZMO i HZZO, putem magnetnih medija. Ovu razmjenu podataka očekujemo već sredinom travnja 2006. godine, nakon unosa podataka iz IP obrazaca te unosa većeg dijela godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. godinu.

Pored izdavanja potvrde sistemskim putem, postoji i mogućnost izdavanja potvrde „ručno" u slučaju kada porezni obveznik dostavi potrebne dokumente - IP obrazac i godišnju prijavu poreza na dohodak, uz napomenu da je potvrda izdana na bazi neobrađenih i neverificiranih podataka.

Imajući u vidu broj poreznih obveznika za koje je potrebno unijeti i obraditi podatke te zakonom propisane rokove za njihovo dostavljanje od strane obveznika, početkom godine, odnosno u prvom tromjesečju, Porezna uprava još ne može, a nije niti prethodnih godina u ovo doba, raspolagati svim potrebnim podacima za izdavanje potvrda.

Iz svega navedenog proizlazi da se kvalitetna i točna potvrda o visini dohotka odnosno dobiti za prethodnu godinu može izdati, kao i svake godine, sistemski iz baza ISPU, na bazi unesenih, provjerenih i obrađenih podataka, što znači u drugom tromjesečju.

28.03.2006. | Pisane vijesti
CROLEI INDEKS: U SLJEDEĆIH ŠEST MJESECI OČEKUJE SE NASTAVAK UMJERENOG RASTA REALNE EKONOMSKE AKTIVNOSTI U HRVATSKOM GOSPODARSTVUU siječnju 2006. godine CROLEI indeks je ostvario rast vrijednosti u iznosu od 0.03 boda. Od ukupno jedanaest komponenti indeksa, šest ih je iskazalo pad vrijednosti, četiri su komponente zabilježile rast, dok se vrijednost jedne komponente nije promijenila u odnosu na prethodni mjesec. Zbog toga je difuzni indeks, koji se računa kao udio prethodećih pokazatelja koji iskazuju porast u ukupnom broju serija, u siječnju 2006. iznosio 36.4 posto.

S obzirom na to da je nakon vrlo blagoga pada vrijednosti indeksa iz mjeseca prosinca 2005. slijedio jednako tako blag porast vrijednosti indeksa u siječnju, može se zaključiti da se u sljedećih šest mjeseci očekuje nastavak umjerenoga rasta realne ekonomske aktivnosti u hrvatskome gospodarstvu.

U strukturi CROLEI indeksa, šest komponenti je zabilježilo pad desezonirane vrijednosti, dok su četiri komponente indeksa ostvarile rast desezonirane vrijednosti. Pad desezoniranih vrijednosti zabilježen je u uvozu strojeva i transportnih uređaja iz sektora međunarodne trgovine, u ukupnim likvidnim sredstvima, u deviznim rezervama poslovnih banaka, u gotovom novcu te u štednim i oročenim depozitima poslovnih banaka iz monetarnog sektora, kao i u nekonsolidiranim prihodima državnih, županijskih i općinskih proračuna iz fiskalnog sektora. S druge strane, sve su četiri komponente iz realnoga sektora iskazale rast desezonirane vrijednosti u odnosu na mjesec prosinac 2005., a to su; nominalna neto plaća po zaposlenome, promet u trgovini na malo, broj noćenja turista i zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca. Kamatna stopa na tržištu novca iz monetarnog sektora ostala je na razini iz prethodnoga mjeseca.

Značajno je napomenuti da vrijednosti gotovo svih komponenti u promatranom vremenskom razdoblju ili osciliraju ili imaju dugotrajni trend rasta. Jedino promet u trgovini na malo bilježi pad u trajanju od šest mjeseci, a koji je završen porastom trgovinske aktivnosti u siječnju 2006. Naime, od sredine trećeg tromjesečja 2005. bilježi se smanjenje razine desezoniranog prometa u trgovini na malo. Nakon visoke godišnje stope rasta trgovine na malo od 6,0 posto u drugom tromjesečju 2005, njezin je godišnji rast usporio na 2,7 posto u trećem tromjesečju i na 2,1 posto u četvrtom tromjesečju 2005. Podaci o zalihama u industriji, kao i podaci o usporavanju rasta uvoza trajnih i netrajnih roba za široku potrošnju također govore o slabljenju domaće potražnje za potrošnim dobrima koja se očitovala stagnacijom aktivnosti u trgovini na malo. Ta je stagnacija prometa u trgovini na malo, prema najnovijim podacima, prekinuta porastom prometa u siječnju.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).

26.03.2006. | Pisane vijesti
CARDS PROJEKT JAČANJA POREZNOG SUSTAVA U PODRUČJU PDV-AProvođenje CARDS-ova projekta "Jačanje poreznog sustava u području PDV-a" nužno je kako bi se hrvatski porezni sustav, posebice u području PDV-a što prije i bolje prilagodio standardima Europske unije (EU) te funkcioniranju unutar jedinstvenog europskog sustava i tržišta.

Rekao je to ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo na današnjoj prezentaciji tog 1,3 milijuna eura vrijednog projekta, čiji je temeljni cilj jačanje administrativnih kapaciteta Porezne uprave za provođenje zakonskih odredbi i postupaka na području PDV-a.

Dodao je i da će se u tom procesu provesti i usklađivanje zakonske regulative s pravnom stečevinom EU, a jedan od prvih koraka je i skoro dovršenje nacrta izmijenjenog Zakona o porezu na dobit.

Provođenjem projekta provode se i pripreme za uvođenje informacijskog sustava razmjene podataka o PDV-u, tzv. VIES sustava, koji je, prema riječima ravnatelja austrijske Porezne i carinske uprave Wolfganga Nolza, nužan preduvjet za uključivanje Hrvatske u jedinstveni porezni sustav EU, a vremenom i u eurozonu.

Uz to, projekt bi trebao rezultirati i adekvatnijim modelom prikupljanja poreza, ali i smanjenju poreznog kriminala.

Austrijska Porezna i carinska uprava je i twining partner hrvatskoj strani u provođenju tog projekta, koji je započeo u siječnju ove godine, a trajat će do kraja 2007. godine.

Projekt predstavlja jedan od prvih koraka ka punom usklađenju hrvatskog poreznog sustava europskom, a osim sredstava CARDS-a za taj posao, kao jedan od najvažnijih u procesu približavanja Hrvatske EU, biti će namijenjena i sredstva iz pretpristupnog PHARE programa, kazao je državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman.

Ipak, prema riječima ravnatelja Porezne uprave, porezni je sustav već započeo s prilagodbom europskim standardima te je naveo primjer tzv. usluge e-PDV, e-porezne knjigovodstvene kartice te mogućnost predavanja obrazaca za isplatu plaća na elektronskim medijima.

Ujedno je najavio i skoru mogućnost predavanja ostalih obrazaca u elektronskom obliku, kao i planirano uvođenje mogućnosti predaje prijave poreza na dobit za putem Interneta.(Hina)

21.03.2006. | Pisane vijesti