Vijesti
"Ovime odbacujemo optužbe Sindikata državnih službenika i namještenika izrečene na račun ministra financija Ivana Šukera i ravnatelja Porezne uprave Ivice Mladinea u vezi favoriziranja bilo koga kod organizacije ovogodišnjih sportskih igara.
Razgovaralo se o tome da se u ovogodišnje sportske igre uključe svi djelatnici Porezne uprave jednakopravno, članovi oba sindikata - Porezne uprave Hrvatske i Sindikata državnih službenika i namještenika te oni koji nisu članovi tih sindikata. Odnosno da se navedeni sindikati dogovore o sudjelovanju u igrama. Navedeni prijedlog vrijedi i dalje te su oba sindikata pozvana na suradnju.
Još jednom ističemo da svi djelatnici Porezne uprave mogu ravnopravno sudjelovati na igrama."
06.09.2005. | Pisane vijestiNa sastanku je još jednom skrenuta pozornost kako se ne radi o nikakvom novom propisu već o primjeni Međunarodne konvencije i carinskih propisa koji se u RH primjenjuju od samog njezinog osamostaljenja, a takav propis provode sve zemlje članice Europske unije, ali i većina zemalja koje nisu članice.
Također, još jednom su istaknutli mogućnost privremenog uvoza kamp prikolica od strane stranih građana, odnosno turista koji dolaze u Republiku Hrvatsku. Odnosno, da isti mogu privremeno nesmetano uvoziti takve prikolice i koristiti ih 6 mjeseci u tijeku jedne kalendarske godine. Takve prikolice ne podliježu plaćanju carina i poreza.
Istaknuto je još jednom i da se prikolice mogu ostaviti u RH nakon njihovog povratka u domovinu, ali iste moraju biti stavljene pod carinski nadzor. Držateljima kampova dana je mogućnost otvaranja prostora pod carinskim nadzorom za smještaj kamp prikolica kako bi se stranim turistima omogućilo stavljanje prikolica pod carinski nadzor.
Uz to, ponovljeno je da strani turisti koji ne mogu iz nekog opravdanog razloga vratiti prikolicu u svoju zemlju, da ju istu mogu sami ocariniti ili prodati u Hrvatskoj kako bi time prikolica bila ocarinjena i postala domaćom robom.
Carinska uprava otvorena je za suradnju sa Kamping udruženjem Hrvatske i Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka u području reguliranja statusa privremeno uvezenih kamp prikolica i uvođenju reda u kampovima. Stoga je posebno skrenuta pozornost na posebnu ulogu kampova, jer oni u tom dijelu preuzimaju nadzor i obaveze koje proizlaze iz stavljanja kamp prikolica pod carinski nadzor u kampovima, kako prema korisnicima kampova tako i prema Carinskoj službi.
Ovim još jednom ističemo da Carina RH ni u kom slučaju ne inzistira na carinjenju kamp prikolica nego se daje mogućnost svakom stranom turistu da ukoliko ne želi vratiti svoju prikolicu u svoju zemlju da je može ostaviti u RH pod carinskim nadzorom kod ovlaštenih kampera. Ako ne želi učiniti ništa od navedenog kamp prikolicu može i ocariniti u RH.
05.09.2005. | Pisane vijestiMinistarstvo je radilo analizu na osnovu raspoloživih podataka konsolidirane bilace sve četiri stambene štedionice i raspoloživih podataka iz Ministartsva i to na dan 31.12.2004. godine.
Posebno naglašavamo (a što priređivači podataka iz jedne štedionice dobro znaju) da se i Državna poticajna sredstva isplaćuju u 2005. samo i jedino na temelju podataka 31.12.2004. pa se prema tome i nije mogao uzeti neki drugi datum. Svaki zaključak na osnovu podataka koji se uzmu iz bilance stambenih štedionica od dana 31.12.2004. a bez da se na te podatke povežu DPS-ovi (bez obzira što se oni isplaćuju tijekom 2005) je nepotpun i netočan. DPS-ovi su predviđena stavka u proračunu pa za 2004. godinu iznose 359,3 milijuna kuna. Ukupno je od 1998-2004.godine odobreno DPS-ova u iznosu 1,089 milijradi kuna. Na dan 31.12.2004. saldo odobrenih kredita svih stambenih štedionica je 375 miljuna kuna.
Napominjemo kako je računica iz jedne štedionice po kojoj je odobrenim kreditima trebalo pridodati i ušteđena sredstva i DPS-ovi (pa bi ulaganje ili možda plasman bio krajem 2004. preko 900 milijuna kuna) potpuno nestručna i nekompetentna:
Prvo, jer sredstva štednje i DPS-ovi kad se isplate nisu više niti u pasivi niti u akativi stambene štedionice, pa nisu relevantan podatak za izvođenje zaključaka o tome gdje je taj novac završio. Drugo, samo odobreni kredit je relevantna stvaka koja je i evidentirana u bilaci stambene štedionice.
Kao podloga izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje i kao jedini relevantan izvor podataka su bilace stambenih štedionica i podaci Ministartsva financija. Primjerice, jedan od podataka koji se zaboravlja kod komentiranja izmjena ovog Zakona jest da stambene štedionice imaju preko 3,5 milijardi kuna uloženih u vrijednosne papire iako bi veći dio tih sredstva trebala biti uložena stambenu izgradnju. Isto tako potrebno je istaknuti činjenicu da su i među štedionicama postoje one koje drže čak preko 60% udjela u odobrenim kreditima, ali ima i onih koje drže samo 15% udjela u odobrenim kreditima iako su počele poslovati među prvima.
Svi ovi podaci, a ne samo odnos odobrenih poticaja i odobrenih kredita, kao i uvođenje sustava međufinanciranja bili su osnova Ministartvu financija za prijedlog izmjene Zakona kako bi stambene štedionice potaknuli na veću kreditnu aktivnost.
25.07.2005. | Pisane vijestiMinistarstvo financija - Porezna Uprava, Središnj ured
ZAKONSKE ODREDBE
1. Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04) i Pravilnikom o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Narodne novine, broj 48/05) propisano je da građanin, koji na temelju odobrenja nadležnog ureda pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, plaća godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak pod uvjetom:
1. da iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, kojih je vlasnik, najviše do 20 postelja (kreveta), i/ili da organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.
2. Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se kao umnožak broja kreveta odnosno broja smještajnih jedinica u kampu (prema odobrenju nadležnog tijela), visine paušalnog poreza po krevetu / po smještajnoj jedinici u kampu (300,00 kn po krevetu i 350,00 kn po smještajnoj jedinici) i odgovarajućeg koeficijenta područja na kojem se usluga pruža (prema razredu turističkog mjesta: 1,00 za razred A, 0,85 za razred B, 0,70 za razred C i 0,50 za razred D).
3. Poreznim rješenjem utvrđeni iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini 1/4 godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Iznimno, u 2005. godini iznos se godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za prvo i drugo tromjesečje plaća do kraja kolovoza 2005. godine, a za treće i četvrto tromjesečje do kraja studenoga 2005. godine, odnosno u rokovima utvrđenim u rješenju.
4. Porezna uprava, na temelju podataka (ime i prezime građana, matični broj građana, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, broj kreveta/smještajnih jedinica u kampu) koje su preko Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka dostavili nadležni uredi za izdavanje odobrenja za pružanje usluga građana u domaćinstvu, potkraj srpnja donijet će prva rješenja o plaćanju godišnjeg paušalnog poreza. Ističemo da će se porezna rješenja dostaviti poreznim obveznicima prema mjestu njihova prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje može biti različito od mjesta pružanja usluge odnosno lokacije objekta i/ili kampa.
5. Budući da se radi o prvoj godini utvrđivanja godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, skrećemo pozornost svim poreznim obveznicima da se u svezi s možebitno netočnim podacima, utvrđenim poreznim rješenjem obrate nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
25.07.2005. | Pisane vijestiUgovor o zajmu potpisali su direktor Hrvatskih cesta Stjepko Boban i direktor Odjela EIB-a za srednju i istočnu Europu Franz Josef Vetter. Potpisivanju su nazočiili ministar mora, prometa i turizma Božidar Kalmeta i ministar financija Ivan Šuker, koji je s Vetterom potpisao ugovor o jamstvu, te čelnici Splitsko-dalmatinske županije i gradova koje ta cesta povezuje.
Cijeli projekt izgradnje četverotračne brze ceste od Trogira do Omiša, jedan od najvećih i tehnički najzahtjevnijih projekata Hrvatskih cesta, vrijedan je nešto više od 203 milijuna kuna, kazao je ministar Kalmeta.
Projekt izgradnje sastoji se od triju dionica: na prvoj od Kaštel Sućurca do Planog kod Trogira, dugoj 11,1 km, predviđeno je da se uz sadašnju dvotračnu cestu, koja je dio Jadranske magistrale - D8, na sjevernom dijelu dogradi još jedna dvotračna cesta, uz gradnju usporednih cesta, deniveliranih raskrižja i prolaza ispod brze ceste.
Na drugoj dionici od Splita, točnije od Stobreča do Dugog Rata kod Omiša, gradit će se 13,9 km brze ceste na novoj trasi.
Od čvorišta u Dugom Ratu do Omiša, budući da je riječ o najzahtjevnijoj dionici s pet kilometara tunela i mostom preko rijeke Cetine, gradit će se šest kilometara duga dvotračna obilaznica.
Početak radova predviđen je za kraj ove godine, a puštanje u promet 2008., najavio je Kalmeta.
Zajam od 60 milijuna eura dobiven je na rok od 25 godina i petgodišnji poček uz vrlo povoljne kamate od 3,89 posto, po riječima predstavnika EIB-a Vettera, "boljima nego bi ih sam ministar Šuker trenutačno uspio dobiti".
Ministar Šuker kazao je kako u ovoj prigodi "zbog raznih glasina o recesiji i nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva želi naglasiti da je taj zajam odobren pod istim uvjetima kao bilo kojoj članici Europske unije, što najbolje govori o njezinoj vjeri u financijsku stabilnost i likvidnost Republike Hrvatske".
Vetter je dodao kako je taj projekt važan i za Europu jer će cesta od Trogira do Omiša postati dio transeuropske cestovne mreže. Osim toga, po mjerilima EIB-a, projekt je ekonomski isplativ jer, kako je rekao, donosi goleme uštede i u vremenu putovanja i troškovima prijevoza, što je vrlo bitno za razvoj gospodarstva, kojega nema bez razvijene cestovne mreže.
EIB je u Hrvatskoj prisutan od 2001., od kada je ugovoreno više od 700 milijuna eura zajmova, kazao je Vetter, istaknuvši kako će i dalje podupirati hrvatske projekte na putu k priključenju Hrvatske Europskoj uniji. "Da Hrvatsku već danas smatramo dijelom Unije", naglasio je, "pokazuje i to što zajmove koje dobivate odobravamo uz jednaku kamatnu maržu kao i zemljama članicama."
Ministar Kalmeta najavio je i kako će ove godine početi rekonstrukcija pristupne ceste do autoceste Zagreb - Split od Solina do Dugopolja u četiri traka što će biti dovršeno do 2007.(Hina)
19.07.2005. | Pisane vijesti
Vlada, koja je s današnje sjednice predložila izmjene Zakona o stambenoj štednji, omogućit će stambenim štedišama i da svoju štednju jednom godišnje sele iz štedionice u štedionicu.
Uvodi se i mogućnost međufinanciranja, što znači da više neće biti potrebno štedjeti najmanje dvije godine da bi se dobio stambeni kredit, već će ga štediše moći dobiti i ranije.
Ministar financija Ivan Šuker ističe da je Vladin cilj utjecati na smanjenje kamatnih stopa u štedionicama koje su sada, kaže, veće nego kod komercijalnih banaka.
Isplata manjih poticaja stambene štednje primjenjivala bi se već za štednju uplaćenu u ovoj godini, a za koju država de facto poticaje isplaćuje u idućoj godini.
Tako bi država za poticaje već iduće godine uštedila 80 milijuna kuna.
Vlada je već ranije objasnila da se na smanjenje poticaja odlučila zbog toga što su isplaćena državna sredstva višestruko premašivala iznose koje su stambene štedionice odobrile za kredite.
Saboru je iz Banskih dvora poslan i konačni tekst zakona o šumama čija će provedba državu stajati dodatnih 5,2 milijuna kuna. Ta su sredstva potrebna za osnivanje i ustrojavanje šumarske savjetodavne službe, rad šumarskih inspektora i sl.
Temeljem zakona javno poduzeće Hrvatske šume preoblikovat će se u trgovačko društvo, koje će svoju dobit dijeliti s državom i proračunima lokalnih jedinica na način da će polovica ići samom društvu, a po četvrtina državi i lokalnim jedinicama.
Vlada je odobrila da se na šumskom zemljištu u vlasništvu države, ukupne površine oko 1.700 hektara, podignu vinogradi, voćnjaci i maslinici.
Na površinama koje se nalaze u više općina Splitsko-dalmatinske, Požeško-slavonske, Primorsko-goranske, Istarske i Zagrebačke županije osnovala bi se služnost na rok od 40 godina za vinograde i voćnjake, odnosno 50 godina za maslinike.
Vlada je odobrila da danas s radom počne Carinarnica Varaždin koja pokriva područja Varaždinske i Međimurske županije.(Hina)
13.07.2005. | Pisane vijestiPred-pristupni ekonomski program je dokument čija obveza izrade proizlazi iz statusa zemlje kandidata za EU. Hrvatske je stoga u jesen 2004. godine pripremila svoj prvi Pred-pristupni program u kojem je definirala ciljeve i osobne ekonomske politike za razdoblje 2005-2007. (vidi www.mfin.hr/str/102/) Nakon što je PEP predan Europskoj komisiji, EK i Europska središnja banka pripremile su komentare i preporuke koji su predstavljeni na zajedničkom ministarskom sastanku 12. srpnja 2005.
Europska komisija je pozdravila hrvatski PEP, posebno u svjetlu činjenice da se radi o prvom ovakvom dokumentu. EK je pozdravila već učinjene napore u fiskalnoj konsolidaciji i preporučila Hrvatskoj da ustraje u uvođenju ekonomske politike koja će pridonijeti smanjivanju makroekonomskih neravnoteža: proračunskog deficita, deficita na tekućem računu platne bilance i vanjskog duga. Također, EK je pozvala Hrvatsku da ustraje na strukturnim reformama kako bi osigurala putanju snažnog rasta.
"Hrvatska ekonomska politika je na dobrom tragu. Predsjedništvo je zadovoljno općim smjerom naše ekonomske politike i naporima na strukturnim reformamam koje će omogućiti kvalitetniju fiskalnu konsolidaciju", kaže mr.sc. Martina Dalić, državni tajnik u Ministarstvu fiancija.
Dodatne informacije: Europska komisija (European Commission) je jedno od ključnih tijela institucionalnog sustava Unije i pri izvršenju svojih obveza u velikoj je mjeri neovisna. Komisija priprema zakonske prijedloge (o kojima odlučuje Vijeće), primjenjuje načela zajedničkih politika EU i nadgleda njihovu provedbu, nadzire primjenu europskoga prava i dodjelu proračunskih sredstava. Komisija zastupa Uniju u međunarodnim pregovorima i putem svojih predstavništava u svijetu. Komisija također nadzire primjenu europskoga prava u državama članicama.
12.07.2005. | Pisane vijesti
Visina rashoda ostala je otprilike u sadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da je na troškovnim stavkama preraspodijeljeno nešto više od milijardu kuna.
Naime, na nekim je stavkama planirana ušteda od milijarde i šest milijuna kuna, a na drugima će se potrošiti milijarda i 19 milijuna kuna, što u konačnici znači razliku od 15-ak milijuna kuna.
Najviše proračunskog novca u preraspodjeli će otići na mirovine (dodatnih 470 milijuna) i plaće (346,4 milijuna kuna).
Stambenu štednju država će poduprijeti s dodatnih 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene povećane su za 60 milijuna, rodiljni dopusti za 39 milijuna, a trajna prava branitelja za 35 milijuna kuna.
Istodobno se smanjuju troškovi nabave nefinancijske imovine (za 296 milijuna kuna), materijalni troškovi (223 milijuna), pomoć za inozemstvo (za 150 milijuna), razne naknada građanima (za 111
milijuna), subvencije (za 84,5 milijuna) itd.
Proračunski je deficit s planiranih 3,7 povećan na 4,2 posto BDP-a.
Većinom glasova izmijenjen je i Zakon o izvršenju državnog proračuna za 2005.(Hina)
11.07.2005. | Pisane vijesti