Vijesti

SABOR: POTPORA NOVOM ZAKONU O REVIZIJIPrijedlog novoga Zakona o reviziji naišao je danas na potporu svih saborskih zastupnika, koji su u raspravi isticali nužnost uvođenja reda u područje revizije i svih poslovnih subjekata koji su svoje poslovanje dužni podvrgnuti reviziji.

Novim se zakonom, među ostalim, predviđa da rad revizorskih kuća nadzire Hrvatska revizorska komora, a nadzor nad njezinim djelovanjem obavljalo bi Ministarstvo financija.

Zakonom se propisuje i da jednom godišnje reviziji podliježu dionička i društva s ograničenom odgovornošću s prihodima većina od 30 milijuna kuna, zatim banke, osiguravajuća društva, mirovinski i investicijski fondovi.

Propisuju se i uvjeti po kojima strane revizorske kuće mogu poslovati u Hrvatskoj - moraju osnovati podružnicu u Hrvatskoj, poznavati hrvatski jezik i zakonodavstvo u području računovodstva.

Revizorske usluge mogla bi obavljati revizorska društva i samostalni revizori u kojima najmanje tri četvrtine glasačkih i upravljačkih prava imaju ovlašteni revizori.

Ante Markov (HSS) drži da će novi zakon, usklađen sa smjernicama EU, doprinijeti otklanjanju sumnje da se revizije u nekim poduzećima obavljaju po političkom ključu, odnosno da im se dopušta da rade što i kako žele, već da će viša razina nadzora osigurati neovisnost i učinkovitost revizije.

Šime Prtenjača (HDZ) podsjeća na poznati slučaj američke tvrtke Enron, koja je, kaže, bankrotirala kada se otkrilo da je koristila lažna revizorska izvješća kojima je poslovno stanje prikazivala drugačije od stvarnog.

SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević-Marinović (SDP) pita, pak, jesu li Ministarstvu financija dane prevelike ovlasti da nadzire rad Revizorske komore, zbog, kako kaže, sumnje da bi se neke revizorske kuće mogle politički favorizirati.

Te je sumnje pokušao otkloniti ministar financija Ivan Šuker, istaknuvši da netko mora nadzirati i rad Komore, napomenuvši da su se s takvom odredbom složili i sami revizori.(Hina)

23.11.2005. | Pisane vijesti

ŠUKER: PRORAČUN ZA 2006. JE REALAN I OSTVARIVČlan Predsjedništva HDZ-a i ministar financija Ivan Šuker rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da makroekonomski pokazatelji govore da je državni proračun za 2006. "realan i ostvariv te da nije ni prenapuhan niti predizborni".

"Državni proračun za 2006. uravnotežen je između gospodarskog i socijalnog dijela te između fiskalne opterećenosti hrvatskog gospodarstva i hrvatskih građana", kazao je Šuker.

Predviđamo da će stopa gospodarskog rasta biti 4 posto, a inflacija oko 3 posto, kazao je podsjetivši da su strateški ciljevi Vlade smanjenje visoke razine vanjskog duga i deficit platne bilance.

Struktura proračuna je takva da samo tri izdatka pokrivaju 72 posto proračuna - mirovine, zdravstvo i plaće. Istaknuo je da je Vlada prijedlogom proračuna uspjela napraviti fiskalnu prilagodbu od 3,3 posto, bez povećanja i jednog poreza u 2006.

Najavio je kako se planira smanjenje deficita opće države na 3,3 posto u 2006., ocijenivši da je razlog tom optimističnom prijedlogu deficita proračuna taj što je Vlada poduzela niz strukturnih reformi koje jamče da će rashodi biti u zadanim veličinama.

Po njegovim riječima, rast prihoda za 6,5 posto u 2006. nije prenapuhan i preoptimističan. Istovremeno, planiramo porast rashoda za 4,34 posto, što jamči da će deficit državnog proračuna biti u okvirima 3,3 posto.

Osvrnuo se na jučerašnje stavove SDP-a o prijedlogu državnog proračuna, istaknuvši kako je neodgovorno i neozbiljno reći da će se s ovakvim proračunom ući u recesiju.

"Ako netko ima dovoljno hrabrosti na tamelju makroekonomskih pokazatelja kaže da Hrvatska s gospodarskim rastom od 4 posto, koliko je predviđeno za 2006., ide u recesiju, neimaštinu i gospodarsku stagnaciju, onda je to obično politikanstvo", rekao je Šuker. Takve izjave, kazao je, dovode i do toga da međunarodne financijske institucije propituju što se događa u RH.

Po njegovim riječima, gospodarska politika SDP-a zasniva se na socijalističkom državnom intervencionizmu, gospodarskom rastu poticajima iz proračuna i preko javnih poduzeća u vlasništvu države. Istaknuo je da je HDZ-u svjestan da je dugoročno održivi gospodarski rast preko 4 posto neodrživ bez strukturnih reformi, koje će dati značaj privatnom sektoru i stvoriti preduvjete za strane i domaće investicije, a što jamči brži gospodarski rast.

Na upit što se iduće godine može očekivati u brodogradnji, Šuker je rekao da se brodogradilišta moraju restrukturirati i privatizirati. Zapitao je zašto u protekle četiri godine nije izvršena rekonstrukcija rafinerija Sisak i Rijeka te zašto smo danas u situaciji da se gorivo iz njih može prodavati samo u jednoj susjednoj zemlji.

Na upit kada se planiraju izdati nove obveznice, Šuker je rekao da su u završnoj fazi te da se razmišlja da li izdati kunske obveznice s valutnom klauzulom ili bez. Ona nije limitirana vremenski, a procijenit ćemo kada će biti najpovoljniji trenutak izdavanja.

Prvi put u RH su svi prihodi i rashodi, koji su vezani uz državni proračun, u državnom proračunu, i nalazimo se praktički pred profunkcioniranjem državne riznice. Kazao je da će zastupnici HDZ-a podržati proračun, a obzirom na strukturu i koncepciju proračuna, Šuker očekuje da će proračun biti usvojen s daleko većim brojem glasova.(Hina)

21.11.2005. | Pisane vijesti

ZAKON O OBVEZNOM OSIGURANJU U PROMETU DONOSI LIBERALIZACIJU CIJENAPrijedlogom zakona o obveznim osiguranjima u prometu, kojeg je utvrdila ovaj tjedan hrvatska Vlada, uređena je, među ostalim, liberalizacija uvjeta i cjenika premija obveznog osiguranja u prometu, te omogućeno pojedinom društvu za osiguranje slobodno formiranje cjenika premija osiguranja. No, takvo će uređenje stupiti na snagu s prijelaznim periodom od dvije godine jer su potrebni, kako se naglašava, kvalitetniji i relevantni statistički podaci.

Za primjenu tri instituta iz zakona - instituta ovlaštenog predstavnika za rješavanje šteta koje su nastale u drugoj državi članici Europske unije koja nije država uobičajenog prebivališta odnosno sjedišta oštećene osobe, Informacijskog centra te Ureda za naknade u okviru Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), pričekat će se punopravno članstvo Hrvatske u EU, jer te odredbe nije moguće primjenjivati prije punopravnog članstva.

Informacijski centar se osniva radi efikasnijeg rješavanja šteta i učinkovitijeg ostvarivanja prava oštećenih osoba i u njemu će se moći doznati i dobiti svi podatci o vozilima, vozačima, vlasnicima vozila, policama osiguranja. Sve oštećene osobe i drugi sudionici prometnih nesreća mogli bi dobiti uvid u te podatke i njihovo korištenje.

Prijedlogom zakona uspostavlja se i institut Ureda za naknadu radi zaštite oštećenih osoba samo u iznimnim slučajevima kada je prometna nezgoda nastala u državi članici Europske unije odnosno trećoj državi koja je član Sustava zelene karte, a različita je od države oštećene osobe.

Zakon detaljno uređuje obvezna osiguranja u prometu u smislu prava i obveza stranaka ugovora o osiguranju, društava za osiguranje i vlasnika odnosno korisnika prijevoznih sredstava te prava oštećenih osoba kao žrtava u prometu.

Svrha obveznih osiguranja u prometu je zaštita oštećenih osoba (žrtava u prometu) zbog nastanka štete koju je pretrpjela bez svoje krivnje kao i zaštita financijskog i socijalnog položaja osiguranika kao odgovorne osobe za štetu, te kao takva imaju važno gospodarsko, socijalno i psihološko značenje.

Njime se tako proširuje osigurateljno pokriće oštećenih osoba, povećani su minimalni iznosi osiguranja, utvrđeni su rokovi za rješavanje zahtjeva za naknadu štete, definirano je stanište vozila prema teritoriju države čije su registracijske pločice na vozilu, propisano pravo štetnika na pristup podacima vezanim za ugovor o osiguranju, kao i prošireno pravo podnošenja zahtjeva za naknadu štete bez obzira gdje je prometna nezgoda nastala te su utvrđene strože sankcije.

Osiguratelj je tako dužan u slučaju neimovinske štete oštećenoj osobi najkasnije u roku 30 dana, a u slučaju imovinske štete u roku od 14 dana od podnošenja odštetnog zahtjeva, dostaviti obrazloženu ponudu ako je odgovornost nesporna, odnosno utemeljeni odgovor ako je nešto sporno.

Proširenje osigurateljnog pokrića odnosi se na pravo na naknadu štete na stvarima za osobe koje su oštećene od nepoznatog vozila ili od vozila koje je prema pravu staništa vozila izuzeto od obveze osiguranja od autoodgovornosti.

Istodobno su utvrđeni viši minimalni iznosi osigurateljnog pokrića kao posljedica primjene Orijentacijskih kriterija za naknadu koje je donio Vrhovni sud Republike Hrvatske, a čime postoji mogućnost da štetnik mora izvršiti obvezu za naknadu štete koji je iznad iznosa na koji je dužan zaključiti ugovor o pojedinim obveznim osiguranjima od odgovornosti, čime se dovodi u pitanje pravičnost sustava osiguranja.

Jedna od novosti je i propisano pravo na kamatu oštećenoj osobi od dana podnošenja zahtjeva kao sankciju neizvršenja obveze osiguratelja.(Hina)

17.11.2005. | Pisane vijesti

VLADA O NAVODNJAVANJU, OSIGURANJU I INVESTICIJSKIM FONDOVIMAŽurnijem rješavanju odštetnih zahtjeva iz prometnih nesreća trebao bi pridonijeti Informacijski centar u sklopu Hrvatskog ureda za osiguranje, čije osnivanje predviđa Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, čiji je prijedlog utvrdila Vlada.

U Centru će se tako, moći doznati i dobiti svi podatci o vozilima, vozačima, vlasnicima vozila, policama osiguranja.

Sve oštećene osobe i drugi sudionici prometnih nesreća mogli bi dobiti uvid u te podatke i njihovo korištenje.

Taj bi zakon, među ostalim, trebao bolje zaštiti žrtve u prometu, povećati minimalne iznose osiguranja, skratiti rokove rješavanja zahtjeva za naknadu štete.

Osim toga, propisano je i pravo na kamatu oštećenoj osobi od dana podnošenja zahtjeva kao sankciju neizvršenja obveze osiguratelja.

Vlada je, u procesu usklađivanja hrvatskog sa zakonodavstvom EU, utvrdila još dva zakonska prijedloga - o osiguranju te o investicijskim fondovima.

Predložila je izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisujući pretpostavke kada neka tvrtka kao pravni sljednik ranijeg društvenog poduzeća može postati vlasnikom nekretnina.

Propisala je i kada lokalne jedinice bez javnog natječaja mogu prodati zemljište u svom vlasništvu.

Riječ je o slučajevima kada građanima za formiranje građevinske čestice nedostaje do 20 posto zemljišta, s tim da bi u roku od šest mjeseci bili obvezni zatražiti ishođenje građevinske dozvole.

Hrvatska bi, umjesto sadašnjih 7000 hektara, 2020. trebala navodnjavati 65.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, rekao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, obrazlažući Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja zemljištem i vodama.

Država će do 2020. za te namjene uložiti 396 milijuna eura, a sredstva će se osigurati iz proračuna, predpristupnih fondova EU, Svjetske banke, komercijalnih kredita te sredstava lokalne uprave.

Bez navodnjavanja ne može se promijeniti ni struktura poljoprivredne proizvodnje, ocijenio je Čobanković najavivši da će uskoro krenuti nekoliko pilot projekata navodnjavanja.

Tehnički dio Nacionalnog projekta, ukupno vrijednog 87,1 milijun kuna, odvijao bi se u tri faze od 2006. do 2008. i podrazumijevao bi izradu dokumentacije, izgradnju pilot projekta te sustava za navodnjavanje.(Hina)

16.11.2005. | Pisane vijesti

VLADA UPUTILA SABORU PRIJEDLOG PRORAČUNA (ŠIRA)Državni proračun za 2006. odražava i razvojnu i socijalnu, ali i uravnoteženu politiku ove Vlade, istaknuo je premijer Ivo Sanader na večerašnjoj sjednici Vlade koja je Saboru predložila da proračun u idućoj godini bude 98,8 milijardi kuna, što je 7,9 milijardi kuna više nego ove godine. Proračun za 2006. Vlada temelji na gospodarskom rastu od četiri posto, inflaciji od oko tri posto te deficitu opće države od 3,3 posto BDP-a.

To je za gotovo puni postotni poen manji deficit, nego ove godine (4,2 posto), a čak za tri postotna poena manji nego prije dvije godine, istaknuo je Sanader.

Proračunski deficit od 4,8 milijardi kuna, što je 2 posto BDP-a, u cijelosti će se pokriti prihodima od privatizacije, poglavito Ine i HT-a.

Ti će prihodi izostati u ovoj godini, ali neće se pokrivati mosnim kreditom već će država, najavio je ministar financija Ivan Šuker, izići na domaće tržište kapitala s novom emisijom obveznica.

Uz deficit proračuna od 2 posto, deficit opće države čine i deficit Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta te izvanproračunskih fondova od 2,4 milijarde kuna, odnosno 1 posto BDP-a, a preostalih 0,3 posto deficita odnosi na deficit lokalnih jedinica (702 milijuna kuna).

Do rasta proračuna, u odnosu na najavu da će biti 95,9 milijardi kuna, došlo je zbog uključenja 2,9 milijardi kuna od naknada za ceste koje će kroz proračun ići Hrvatskim autocestama (HAC) i Hrvatskim cestama (HC), kao i prihodi od igara na sreću od 119 milijuna kuna i sl.

Dodaju li se pak središnjem državnom proračunu i rashodi HAC-a i HC-a i ostalih izvanproračunskih fondova, ukupni se rashodi konsolidirane središnje države penju na 105,9 milijardi kuna.

Članovi Vlade ističu i da u proračunu za 4,7 posto rastu sredstva za socijalna davanja, da je za ulaganja u infrastrukturu planirano oko 14 milijardi kuna, a u 2006. planira se zaduženje države u iznosu 11,5 milijardi kuna, što će se najvećim dijelom koristiti za otplatu zajmova koji stižu na naplatu.

Na rashodnoj strani najveće povećanje, od 1,5 milijardi kuna, planirano je kod mirovina i to za njihovo usklađivanje u idućoj godini.

Planirano je i povećanje sredstava za plaće za 900 milijuna kuna, za aktivnu politiku zapošljavanja i porodiljne naknada za 150 milijuna, odnosno 85 milijuna, prava branitelja za 43 milijuna kuna, naknada za nezaposlene za 23 milijuna kuna itd.

Najveći udio u proračunu imaju mirovine, plaće proračunskih korisnika i zdravstvo i na njih se odnosi oko 72 posto proračuna.

Vidljivo je to i na sredstvima planiranim kod pojedinih ministarstava, pa tako najveći proračun ima Ministarstvo gospodarstva, kod kojega su i mirovine (27,9 milijardi kuna), a potom Ministarstvo zdravstva (18,4 milijardi).

Među većim proračunskim korisnicima su i ministarstva financija (9,9 milijardi kuna), znanosti (9,4 milijarde), mora, turizma, prometa i obnove (9 milijardi kuna), obitelji i branitelja (6,6 milijardi), obrane (4 milijarde) te unutarnjih poslova (3,7 milijardi kuna).

Vlada za iduću godinu planira prihode proračuna u iznosu 93,9 milijardi kuna, a izuzme li se iz toga 2,9 milijardi kuna planiranih sredstava od naknada za ceste, to je porast od 6,4 posto.

Pri tome se od poreza planira prikupiti gotovo 53 milijarde kuna, najviše od PDV-a, oko 34 milijarde kuna ili 7,2 posto više nego ove godine.

Prihod od socijalnih doprinosa planiran je sa 33,6 milijardi kuna ili 6,8 posto više, a to povećanje u Vladi objašnjavaju planiranim rastom zapošljavanja te rastom plaća.

To je ambiciozni proračun, s ambicioznim ciljevima, poručio je premijer, kojemu ministar financija čestita kao prvom premijeru kojemu će se svi prihodi i rashodi vidjeti kroz proračun.(Hina)

15.11.2005. | Pisane vijesti

SAVJETOVANJE EKONOMISTA: ŠUKER O PRORAČUNUPlanirani proračunski prihodi za iduću godinu, od 94 milijarde kuna, su realni, a uz kontrolu proračunskih rashoda moći ćemo ostvariti deficit opće konsolidirane države od 3,3 posto BDP-a, istaknuo je danas u Opatiji ministar financija Ivan Šuker.

Deficit samog proračuna (oko 4,8 milijardi kuna) pokrit će se iz privatizacijskih prihoda, odnosno nastavka privatizacije Ine i HT-a, kazao je Šuker na skupu Hrvatskog ekonomskog društva "Ekonomska politika Hrvatske u 2006." koji se od danas do petka, 18. studenoga, održava u Opatiji.

Šuker je istaknuo i da se u proračunu za iduću godinu planiraju investicije s iznosom od 15 milijardi kuna, oko 5 milijardi ići će za subvencije, a naglašava i da je Hrvatska među rijetkim zemljama u kojoj socijalna davanja nisu utemeljena na imovinskom cenzusu.

No, sumnju u mogućnost i sposobnost bivšeg, pa i sadašnjeg ministra financija za održavanjem fiskalne konsolidacije izrazio je Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Projekcijama za 2006. deficit bi trebao biti značajno niži (3,3 posto BDP-a), a što će biti vidjet ćemo, kazao je Gligorov.

Uz, iako ne u svim razdobljima, visok deficit, problemom je označio i značajno visoku javnu potrošnju, oko 50 posto BDP-a, te upozorio i na probleme visokog javnog i inozemnog duga.

Manje bi problema bilo uz visoke stope rasta, no, stope rasta od 3,5 posto ili 4 posto nisu stope koje omogućavaju rješavanje problema, kazao je Gligorov.

Ograničavajućim faktorom većeg rasta u Hrvatskoj označio je pak sadašnju ekonomsku politiku, a kao njen osnovni problem to što se eksterne neravnoteže i problemi s fiskalnim sektorom rješavaju restriktivnim fiskalnim i monetarnim mjerama.

Ključnim smatra što se smanjenjem deficita nužno ne utječe na strukturu fiskalnih prihoda i rashoda, a da bi se doista došlo do fiskalne konsolidacije smatra da treba doći do društvenog ugovora o tome što sve država želi financirati.

Smatra tako da bi bilo bolje kada bi se više izdataka izdvajalo za obrazovanje i slično, a manje za ono što je direktna potrošnja, kao mirovine, dio zdravstvene zaštite i sl.

Za Hrvatsku bi bilo dobro da fiskalno opterećenje bude manje, a to podrazumijeva smanjenje javnih rashoda, a to pak znači preraspodjelu od starijih prema mlađima, zaključio je Gligorov.(Hina)

15.11.2005. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC RUJAN 2005. GODINE BR. 119Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za mjesec rujan 2005. godine br. 119 s podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za kolovoz 2005. godine te podatke za bilance javnih poduzeća i račune dobiti i gubitka javnih poduzeća za prvih šest mjeseci 2005. godine. Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 120, s podacima za rujan 2005. godine očekuje se krajem studenog 2005. godine. 07.11.2005. | Pisane vijesti

CROLEI INDEKS NAVJEŠĆUJE UMJERENI RAST GOSPODARSKE AKTIVNOSTI U SLJEDEĆIH ŠEST MJESECIU kolovozu 2005. godine CROLEI prognostički indeks je iskazao šesti uzastopni mjesečni porast vrijednosti u iznosu od 0.53 boda. S obzirom da je spomenuti porast indeksa najveći u posljednjih pet mjeseci (usporedbe radi porast iz svibnja iznosio je 0.09, a iz srpnja 0.04 boda), može se zaključiti da se u sljedećih šest mjeseci očekuje umjereni rast realne ekonomske aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu.

Istodobno, difuzni indeks za kolovoz 2005. iznosi umjerenih 63.6 posto, čime zapravo se također može potvrditi zaključak o očekivanom umjerenom rastu gospodarske aktivnosti u sljedećih šest mjeseci.

Umjereno visoka vrijednost difuznog indeksa za kolovoz 2005. godine je rezultat rasta desezoniranih vrijednosti sedam komponenti CROLEI indeksa. U isto vrijeme svega tri komponente, dvije iz realnog sektora i jedna iz monetarnog sektora, iskazale su pad desezoniranih vrijednosti, a vrijednost kamatne stope na tržištu novca nije promijenila svoju vrijednost u odnosu na mjesec srpanj. Ovaj podatak nam govori o nešto šire zasnovanom rastu vrijednosti indeksa u kolovozu, koji se temelji na rastu komponenti iz sva četiri sektora gospodarstva zastupljena u CROLEI indeksu.

U strukturi CROLEI indeksa, sedam komponenti je zabilježilo rast desezonirane vrijednosti, tri komponente indeksa su ostvarile pad desezonirane vrijednosti, a vrijednost jedne komponente stagnira. Pad desezoniranih vrijednosti zabilježile su komponente ukupni broj noćenja turista i promet u trgovini na malo iz realnog sektora, te komponenta gotov novac iz monetarnog sektora pri čemu je zanimljivo da su upravo te tri komponente mjesec dana ranije jedine ostvarile rast desezonirane vrijednosti što je rezultiralo rastom CROLEI indeksa u iznosu od 0.04 boda. Valja također napomenuti da je pad vrijednosti komponente gotov novac u kolovozu 2005. prvi iskazani pad vrijednosti ove serije od prosinca 2004., dok vrijednosti komponenti promet u trgovini na malo i broj noćenja turista uglavnom oscilira.

S druge strane, rast desezoniranih vrijednosti zabilježile su preostale komponente iz realnog sektora i monetarnog sektora te komponente iz fiskalnog sektora i sektora međunarodne trgovine. Značajno je napomenuti da od svih komponenti koje su ostvarile rast desezoniranih vrijednosti, jedino komponenta ukupna likvidna sredstva bilježi dugotrajniji rast vrijednosti, dok vrijednosti ostalih komponenti u promatranom vremenskom razdoblju uglavnom oscilira.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine

01.11.2005. | Pisane vijesti

POREZNA UPRAVA: 1,18 MILIJARDI KUNA POVRATA POREZAPorezna je uprava do 24. listopada ove godine građanima po osnovu obrađenih poreznih prijava poreza na dohodak za 2004. godinu, vratila 1,18 milijardi kuna preplaćenog poreza, što je, ističu u Ministarstvu financija, 19,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Obrađeno je, nekoliko dana prije kraja listopada, 92,37 posto prijava poreza na dohodak za prošlu godinu - od zaprimljenih 886.068 poreznih prijava obrađeno ih je 817.571, podatci su Porezne uprave.

Po podatcima Ministarstva financija, u 19 područnih ureda porezne uprave postotak obrađenih prijava kreće se iznad 91,30 posto, dok je jedino u područnom uredu Zagreb - najvećem po broju prijava - taj postotak nešto manji, 85,38 posto, gdje je od zaprimljenih 233.687 obrađeno 199.528 prijava.

Nakon Zagreba, u svim ostalim gradovima broj poreznih prijava ne premašuje 100 tisuća.

Ukupno će, po tim podacima, 730.620 obveznika dobiti povrat poreza, od kojih je 48.996 obrtnika u vrijednosti 153,8 milijuna kuna, kod 7.872 obveznika je riječ o povratu manjem od 10 kuna, dok će 673.752 obveznika dobiti 1,09 milijardi kuna povrata.

Istodobno obveznici će državi morati platiti nešto više od 304 milijuna kuna, a riječ je o ukupno 66 tisuća obveznika. Kod nešto više od 20 tisuća obveznika razlika za uplatu je nula.(Hina)

 

31.10.2005. | Pisane vijesti

ŠUKER: POTICAJ DRŽAVE RAZVOJU TRŽIŠTA KAPITALAInicijalni poticaj za snažniji razvoj hrvatskog tržišta kapitala dala je država svojom odlukom da se financira izdavanjem obveznica na domaćem tržištu, a dodatni je poticaj dala o odlukom o privatizaciji 15 posto dionica Ine putem javne ponude na burzi, rekao je danas ministar financija Ivan Šuker.

Govoreći na predstavljanju knjige "Veza koja nedostaje - kako povezati razvoj tržišta kapitala i gospodarski rast", Šuker je kazao i kako se ovih dana završava niz financijskih zakona kojima će se uvesti red na financijsko tržište, poput zakona o Agenciji za nadzor financijskih usluga, investicijskim fondovima, osiguranju, računovodstvu i dr.

Dodao je i kako je opredjeljenje Vlade da na tržištu kapitala sudjeluje i s novim javnim ponudama dionica državnih poduzeća.

Ministar Šuker bio je i pokrovitelj studije "Perspektive razvoja financijskog posredovanja u Hrvatskoj", u okviru koje je nastala danas predstavljena knjiga, što je pojasnio činjenicom da je gospodarski rast, uz pridruženje Europskoj uniji, jedan od prioriteta gospodarske politike.

Urednik knjige i direktor konzultantske kuće Arhivanalitika, koja je izdavač, Velimir Šonje je pak kazao kako je ideja i studije i iz nje proizašle knjige bilo pronaći nove izvore gospodarskog rasta.

Kako je pojasnio, do sada su generator hrvatskog gospodarskog rasta bili osobna i javna potrošnja te kapitalne investicije države te da je sada došlo vrijeme da tu ulogu preuzmu privatne investicije. No, za to je potrebno razvijeno, regulirano i likvidno tržište kapitala, dok je studija ukazala upravo na zaostajanje hrvatskog tržišta u odnosu na usporedive zemlje.

Asimetričan razvoj hrvatskog financijskog tržišta potvrđuju i podaci koje je iznio ministar Šuker, a prema kojima promet dionicama na hrvatskom tržištu kapitala iznosi tek oko 2 posto BDP-a, dok istodobno bankovni krediti građanima čine 60 posto BDP-a.

Knjiga obuhvaća radove devet suradnika iz Hrvatske, Poljske, Mađarske i Češke, a cijeli su projekt poduprli i sponzorirali FIMA, Hrvatska udruga banaka, Podravka, Varaždinska burza i Varteks.(Hina)

26.10.2005. | Pisane vijesti