Vijesti

STIGLO 700.000 POREZNIH PRIJAVA, DANAS ZADNJI DANHrvatski su građani do danas podnijeli gotovo 700.000 prijava poreza na dohodak za 2004., a to mogu učiniti još samo danas, kada će uredi i ispostave porezne uprave raditi do 19 sati, doznaje se u Poreznoj upravi.

Prijave se mogu poslati i preporučeno do 24 sata, odnosno priznavat će se sve prijave poslane s današnjim datumom.

Očekivanja poreznika su da će za 2004. biti podneseno oko 900.000 poreznih prijava, nešto više nego lani, što znači da bi zadnjeg dana građani trebali poslati odnosno dostaviti još oko 200.000 poreznih prijava.

Razlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.(Hina)

27.02.2005. | Pisane vijesti

JOŠ TJEDAN DANA ZA SLANJE POREZNIH PRIJAVA ZA 2004.Porezna uprava zaprimila je do danas 350.000 prijava poreza na dohodak građana za 2004., što je oko 39 posto od ukupnog broja poreznih prijava koje poreznici očekuju zaprimiti do zaključno 28. veljače. Očekivanja poreznika su da će za 2004. biti podneseno oko 900.000 poreznih prijava, nešto više nego lani, što znači da bi u tjedan dana građani trebali poslati još oko 550.000 poreznih prijava.

Razlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.

Po tumačenjima poreznika, objavljenima na njihovoj web stranici, neće se moći priznati računi samo za materijal kod investicijskog održavanja stana ili kuće ukoliko istodobno nema računa za obavljenje usluge, kao ni takve usluge bez obzira na račun ukoliko su nekretnine u vlasništvu nekog drugog, primjerice roditelja.

Na računima iz ljekarni, po službenoj uputi Porezne uprave, ne treba biti upisano ime i prezime.

Poreznici će priznavati i preslike računa koji su ovjereni kod javnog bilježnika.

Među 75 pitanja i odgovora nalaze se i pitanja vezana uz korištenje osobnog odbitka supružnika, slučajeva preuzimanja plaćanja kredita nakon što je vlasnik umro, promjena prebivališta ako istodobno nije promjenjena osobna iskaznica i sl.

Među zanimljivijim je odgovorima i onaj da se ugradnja alarma ili pak ugradnja bojlera za toplu vodu u kupaoni i kuhinji smatra investicijskim ulaganjem kao i primjerice ugradnja PVC stolarije ili zamjena fasade kuće, uz naravno priložene računa za materijal i uslugu ugradnje. No, istodobno se vanjski priključak vode, struje ili plina, odnosno račun komunalnom poduzeću ili općini za sufinanciranje vodovoda ne priznaje.

Kod primjerice pretvaranja postojećeg tavana u stambeni prostor trošak se neće priznati ako se gradi zasebna stambena jedinica odnosno hoće ako se radi o dovršenju postojeće stambene jedinice.

Osobama koje imaju ugovor o doživotnom uzdržavanju, po kojemu prijenos vlasništva nastupa poslije smrti vlasnika nekretnine, bez obzira što žive na istoj adresi ne može se priznati investicijsko održavanje jer je uvjet za to da je nekretnina u vlasništvu podnositelja porezne prijave.(Hina)

20.02.2005. | Pisane vijesti

PITANJA I ODGOVORI O POREZIMAPrema Zakonu o porezu na dohodak obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja. Godišnja porezna prijava podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. U dodatku možete pročitati najčešća pitanja postavljena na seminarima o godišnjim poreznim prijavama na koja su odgovorili djelatnici Porezne uprave.

Nadamo se da će ova pitanja i odgovori pridonijeti Vašem boljem razumijevanju porezne problematike te pomoći u predaji poreznih prijava.

Pitanja i odgovori o poreznim prijavama

15.02.2005. | Pisane vijesti

POTPISANI UGOVORI O DAROVNICAMA IZMEčU SVJETSKE BANKE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE\r\nDAROVNICE ZA SUFINANCIRANJE PROJEKTA OČUVANJA KRŠKIH EKOLOŠKIH SUSTAVA I ZA PRIPREMU PROJEKTA ODRŽIVOG ZDRAVSTVENOG SUSTAVAU Ministarstvu financija su danas potpisani Ugovori o dvjema darovnicama između Svjetske banke i Vlade RH za sufinanciranje Projekta očuvanja krških ekoloških sustava i za pripremu Projekta održivog zdravstvenog sustava. Ugovore o darovnicama potpisao je u ime Vlade Republike Hrvatske Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Svjetske banke Albert Martinez, v.d. voditelj Regionalnog Ureda Svjetske banke u Zagrebu.

Potpisivanju ugovora bili su nazočni ministar kulture Božo Biškupić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Velimir Božikov, veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toraasen i savjetnik japanskog veleposlanika Hidehiro Hosaka.

Prva darovnica u iznosu od 200.000,00 USD, za koju je sredstva osigurala Vlada Kraljevine Norveške, namijenjena je Ministarstvu kulture za sufinanciranje Projekta očuvanja krških ekoloških sustava - Program malih potpora u okviru tog projekta. Program bi trebao potaknuti poduzetništvo uz očuvanje prirode krškog područja RH i pospješiti razvoj suradnje lokalnog stanovništva s nacionalnim parkovima i parkom prirode koji su uključeni u projekt. Sredstva darovnice namijenjena su fizičkim i pravnim osobama s područja županija uključenih u projekt, a dodjeljivat će se na temelju javnog natječaja Ministarstva kulture. Projekt očuvanja krških ekoloških sustava od 2004. provodi Ministarstvo kulture, a njegovo dovršenje planirano je 2007. Za projekt su 2002. godine odobrena sredstva Fonda za globalni okoliš u iznosu od 5,07 mil USD putem Međunarodne banke za obnovu i razvoj.

Druga darovnica u iznosu od 425.000,00 USD za koju je sredstva osigurala Vlada Japana namijenjena je Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi za pripremu Projekta održivog zdravstvenog sustava. Glavni cilj projekta je poboljšanje rezultata zdravstvenog sustava u Hrvatskoj kroz veću učinkovitost, održivo financiranje i odgovarajuću zdravstvenu zaštitu stanovništva, te uvođenje novih poticaja koji bi imali funkciju katalizatora promjena u sustavu pružanja zdravstvenih usluga. Priprema projekta planira se dovršiti do kraja 2005. godine.

U okviru dosadašnje vrlo uspješne suradnje s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, Republici Hrvatskoj je od primanja u punopravno članstvo 25. veljače 1993. godine, odobreno ukupno trideset i sedam darovnica u ukupnom iznosu od preko 33 milijuna USD za pripremu i provedbu niza projekata. Danas potpisana dva nova Ugovora o darovnicama trebali bi pomoći uspješnoj pripremi i provedbi dvaju vrlo važnih projekata Ministarstva kulture i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koji su uključeni u Strategiju suradnje Svjetske banke i Republike Hrvatske.

10.02.2005. | Pisane vijesti

MANJAK PRORAČUNA U JEDANAEST MJESECI 10,9 MILIJARDI KUNADeficit proračuna konsolidirane središnje države u jedanaest mjeseci prošle godine iznosio je 10,95 milijardi kuna, podatci su Ministarstva financija objavljeni u mjesečnom statističkom prikazu. Deficit konsolidirane središnje države iskazan je prema metodologiji GFS 1986, bez kapitalnih prihoda, na gotovinskoj osnovi. Konsolidirana središnja država uz državni proračun uključuje i poslovanje izvanproračunskih fondova i agencija (zavodi za mirovinsko i socijalno osiguranje, DAB, HAC, HC, HFP).

Prema podatcima Ministarstva financija, ukupni prihodi i potpore proračuna konsolidirane središnje države u jedanaest mjeseci prošle godine iznosili su 76,86 milijardi kuna, a rashodi su bili 78,8 milijardi kuna, odnosno s neto posudbama 87,8 milijardi kuna.

Samo državni proračun u jedanaest je mjeseci prošle godine uprihodovao 70,95 milijardi kuna, što je 86,2 posto prihoda planiranih rebalansom proračuna, dok su rashodi izvršeni u iznosu 75,57 milijardi, ili 90,8 posto planiranog.

Rashodi i neto posudbe državnog proračuna u jedanaest mjeseci prošle godine iznosili su ukupno 78,34 milijarde kuna.

Prema metodologiji GFS 1986, ukupni je manjak središnjeg državnog proračuna u tom razdoblju iznosio 7,39 milijardi kuna.

Prema podatcima Ministarstva financija, najznačajniji prihodi središnjeg državnog proračuna i nadalje su PDV i socijalni doprinosi.

Tako je središnji proračun od PDV-a u jedanaest mjeseci prošle godine prikupio 26,99 milijardi kuna ili 6,6 posto više nego u istom razdoblju 2003., dok su prihodi od socijalnih doprinosa porasli za 7,6 posto i od njih je proračun prikupio 26,71 milijardu kuna.

Blagi porast bilježi se i kod trošarina od kojih je prikupljeno oko 7,3 milijarde kuna, ili 1,8 posto više nego u jedanaest mjeseci 2003., kao i kod poreza na dobit (2,86 milijardi kuna ili 1,1 posto više).

Manje je pak prikupljeno od poreza na dohodak (2,75 milijardi kuna ili 1,1 posto manje nego u istom razdoblju 2003.), dok je po osnovi poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije prikupljeno 1,6 milijardi kuna. To je 10,2 posto manje nego li u jedanaest mjeseci 2003., ali je to, napominju analitičari Ministarstva financija, očekivano s obzirom na brojne ugovore o slobodnoj trgovini te liberalizaciju vanjskotrgovinske razmjene.

Na rashodnoj pak strani proračuna, od ukupno 75,57 milijardi kuna, gotovo polovica, točnije 48,3 posto ili 36,53 milijarde kuna 'otišla' je na socijalne naknade, ponajprije za isplatu mirovina, posebno starosnih, te nešto manje invalidskih i obiteljskih mirovina.

Za naknade za socijalnu pomoć proračun je u jedanaest mjeseci prošle godine isplatio 10,23 milijarde kuna, pri čemu je najviše utrošeno za isplatu obiteljskih i invalidskih mirovina, doplatka za djecu itd.

Više od četvrtine ukupnih proračunskih rashoda (26,7 posto) ili iznos od 20,15 milijardi kuna rashod je proračuna za naknade zaposlenima, pri čemu se najveći dio (17,06 milijardi kuna) odnosi na plaće.

Rashodi za subvencije, koje se sastoje od subvencija trgovačkim društvima u javnom i izvan javnog sektora, izvršeni su u iznosu 4,53 milijarde kuna. Proračun je za subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru u jedanaest mjeseci prošle godine izdvojio 2,56 milijardi kuna, a najveći dio tih subvencija otišao je za subvencije Hrvatskim željeznicama.(Hina)

10.02.2005. | Pisane vijesti

MINISTAR ŠUKER OTVORIO MEčUNARODNI TRENING SEMINAR O RAZMJENI INFORMACIJA IZMEčU UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA\r\nISTAKNUTA VAŽNOST REGIONALNE SURADNJEU Ministrstvu financija se 10. i 11. veljače 2005. godine održava međunarodni trening seminar o razmjeni informacija između Ureda za sprječavanja pranja novca (financijsko-obavještajnih jedinica) jugoistočne Europe, na kojem sudjeluje 40 stručnjaka za područje sprječavanja pranja novca i sprječavanja financiranja terorizma. Cilj je seminara razmjena informacija između Ureda, međunarodna razmjena mišljenja i iskustava te jačanje međusobne komunikacije.

Organizatori seminara su Ministarstvo financija RH, Vijeće Europe i Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje. Predavači na seminaru su predstavnici hrvatskog, slovenskog i bugarskog Ureda za sprječavanje pranja novca te Vijeća Europe.

Republika Hrvatska potaknuta odlučnim naporima svjetske zajednice da se suprotstavi rastućoj i sve raširenijoj pojavi financijskog i organiziranog kriminala kao izvorišta pranja novca, inkriminiranjem pranja novca u Kaznenom zakonu, donošenjem Zakona o sprječavanju pranja novca i ustrojavanjem Ureda za sprječavanje pranja novca u sastavu Ministarstva financija, jasno je iskazala svoj interes da postane aktivan čimbenik u sprječavanju pranja novca. "Hrvatska je počela razvijati svoju strategiju u borbi protiv pranja novca, odnosno počela je graditi svoj sustav prevencije pranja novca, prihvativši na ovom području skoro sve važeće međunarodne standarde", kazao je na otvorenju seminara Ivan Šuker, ministar financija. Istaknuo je, kako je međunarodna suradnja od životne važnosti za rad Ureda i razmjenu informacija između Ureda, a u sklopu toga nužna je i regionalna suradnja. "Ova tema posebno je važna u zemljama u tranziciji, a o tome će ovisiti kreditni rejtinzi i ulaganja u zemlje u regiji" kazao je Šuker. Zakonito gospodarsko poslovanje, odnosno zakonite financijske transakcije uvijek prate i one druge -nezakonite, vezane za nezakonito poslovanje.

Predstavnik Vijeća Europe Przemyslaw Musialkowski, kazao je kako bi ovaj seminar trebao pridonijeti boljoj suradnji zemalja u regiji i učinkovitijem rješavanju problematike pranja novca.

Sudionici seminara imaju isti cilj: što brže razmjeniti kvalitetnu informaciju, odnosno podatak o sumnjivoj transakciji i sumnjivim osobama povezanim s takvim transakcijama. "Jer, samo brzom razmjenom informacija o istima možemo doći do zajedničkog nam cilja: da se kriminal ne smije isplatiti i da treba oduzeti sredstva stečena kaznenim djelom. Da smo u svojem radu na pravom putu, potvrđuju i sve evaulacije od strane relevantih međunarodnih organizacija: Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Europska unija, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, koje su hrvatski sustav ocijenile kao suvremen i većim dijelom usklađen s međunarodnim standardima", istaknuo je na otvorenju seminara Ivica Maros, predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija RH.

09.02.2005. | Pisane vijesti

SURADNJA VLADE RH I SAD-a NA EDUKACIJI CARINIKA I NABAVCI OPREMEU sklopu suradnje Vlade Republike Hrvatske i Vlade SAD-a na projektu pod nazivom "Kontrola izvoza i sigurnost granice", (EXBS), Vlada SAD-a je u vrlo kratkom roku od početka rada na projektu, studeni 2004. - siječanj 2005 godine, Ministarstvu financija, Carinskoj upravi donirala u siječnju 2005. modernu sofisticiranu opremu za suzbijanja krijumčarenja u vrijednosti od = 182.000.00 USD. Suradnja na projektu se nastavlja edukacijom carinika i nabavkom nove opreme za potrebe Carinske uprave.08.02.2005. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC PROSINAC 2004. GODINE BR. 110Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz s podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, ukupnom manjku/višku, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, unutarnjem te dugu opće države za studeni 2004 godine. Slijedeći broj Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija br. 111 s podacima za prosinac 2004. godine očekuje se početkom ožujka 2005.

Statistički prikazi za 2004. godinu

06.02.2005. | Pisane vijesti

VLADA: JAKOV SUČEVIĆ RAVNATELJ FINANCIJSKE POLICIJEJakov Sučević ravnatelj je Financijske policije, a direktor Direkcije za nadzor društava za osiguranje je Ivan Vrljić, odlučila je danas hrvatska Vlada.

Novi pomoćnik ministra obrane je Igor Pokaz, koji će zamijeniti razriješenu Jelenu Grčić Polić. Branka Medunića kao pomoćnika ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti zamijenit će Mate Radeljić.

Vlada je na zatvorenoj sjednici za premijerova savjetnika imenovala Ivana Sabolića.

Za privremenog ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje, koji će obaviti poslove u vezi upisom Agencije u sudski registar i organizirati njen rad, Vlada je imenovala Ivana Šutala.

Zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje je Damir Trut, odlučila je Vlada na zatvorenom dijelu današnje sjednice.(Hina)

 

03.02.2005. | Pisane vijesti

POREZNICIMA DOSAD STIGLO 30.000 POREZNIH PRIJAVA ZA 2004.Porezna uprava zaprimila je do kraja siječnja tek 30.000 prijava poreza na dohodak građana za 2004., što nije ni 3,5 posto od ukupnog broja poreznih prijava koje poreznici očekuju zaprimiti do zaključno 28. veljače.

Očekivanja poreznika su da će za 2004. biti podneseno oko 850.000 poreznih prijava, otprilike isto kao i lani.

Razlog tomu leži u činjenici da će se za 2004. priznavati iste porezne olakšice kao i za 2003., odnosno pojedinačno do najviše 12.000 kuna moći će se ostvariti za svaku poreznu olakšicu - kupnju ili izgradnju ili investicijsko održavanje stambenog prostora, ili za kamate po stambenim kreditima, za podstanarstvo, za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala.

Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto primjenjuju se na utvrđeni iznos porezne osnovice i to:

- stopa od 15 posto do 36.000 kuna
- stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 36.000 do 81.000 kuna
- stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 81.000 do 252.000 kuna
- stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 252.000 kuna.

Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak u iznosu od mjesečno 1500 kuna, 18.000 kuna godišnje, koji se uvećava za dodatne porezne odbitke predviđene za umirovljenike, uzdržavane članovi obitelji i djecu.

Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.

Po podacima temeljem prijava za 2003., država je trebala vratiti više od milijardu kuna poreza, a dodatno naplatiti nešto manje od 300 milijuna kuna od poreznih obveznika.

Što se pak tiče promjena u oporezivanju dohotka, donesenim krajem prošle godine, one se primjenjuju od 1. siječnja ove godine pa će vrijediti kod ispunjavanja porezne prijave za 2005. godinu. Tako je neoporezivi dio dohotka povećan za 100 kuna, sa 1.500 na 1.600 kuna, ali su istovremeno smanjene ostale porezne olakšice odnosno ukupan iznos olakšica za zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite ograničio se na ukupan iznos do 12.000 kuna godišnje.(Hina)

01.02.2005. | Pisane vijesti