Vijesti
Ministar Šuker se tijekom posjeta susreo s gospođom Elaine Pappoulias, predsjednicom Kokkalis programa za južnu i jugoistočnu Europu, gospodinom Joseph McCarthy-em, zamjenikom dekana i direktorom obrazovnih programa John F. Kennedy School of Government, profesoricom Lindom Bilmes koja svakog jesenjeg semestra predaje izuzetno traženi predmet "Proračun i javne financije", profesorom Richad Morningstar-om, bivšim američkim veleposlanikom pri EU koji sad predaje predmet "Američko-europski politički odnosi" te brojne studente sveučilsta Harvard. Predavanje ministra Šukera pod nazivom "Hrvatska: Postignuća, izazovi i europske težnje male zemlje" (Croatia: The Achievements, Challenges, and EU Aspirations of a Small State) organizirano je na John F. Kennedy School of Government, na poziv i uz potporu Kokkalis programa za južnu i srednje-istočnu Europu. Ministar je predstavio ne samo strateške ciljeve Hrvatske, glavna makroekonomska postignuća od rasta i ulaganja do smanjivanja proračunskog deficita i vanjskog duga, nego i tekuće i predstojeće prioritetne reforme od poboljšanja ulagačke klime, modernizacije pravosuđa i obrazovnog sustava, razvoja malog i srednjeg poduzetništva, do reforme državne uprave i dovršetka procesa privatizacije. Ministar je odgovarajući na brojna pitanja o važnosti zaštite okoliša i prirodnih bogatstava Hrvatske pozvao nazočne da posjete našu lijepu zemlju te predstavio i raznolikost hrvatske turističke ponude.
Predsjednica Kokkalis Programa Elaine Pappoulias izražavajući radost radi ministrova posjeta te nadu da će veći broj Hrvata tijekom narednih godina uz potporu stipendije zaklade Lukšić ostvariti san o studiju na ovom prestižnom sveučilištu, bilo na poslijediplomskom studiju ili višetjednoj profesionalnoj edukaciji, naglasila je da Hrvatska u Kokkalis programu ima velikog prijatelja. Naime, Kokkalis program upravlja zakladom obitelji Lukšić kojoj je cilj omogućiti Hrvatima dobivanje dvije stipendije za poslijediplomski studij i četiri stipendije za profesionalnu edukaciju godišnje. Stipendije zaklade obitelji Lukšić namijenjene su Hrvatima koji će provesti na Harvardu neko vrijeme radi stručnog usavršavanja, a potom se vratiti i pomoći dalji razvoj Hrvatske u domovini, po mogućnosti u okviru javnih institucija. Najbolji način već ostvarene suradnje državne uprave i sveučilista Harvard te praktične podrške značaju obrazovanja ogleda se u činjenici da je uz podršku ministra Šukera upravo ove godine dvoje njegovih pomoćnika postalo dobitnicima Lukšić stipendije. Tako je Zdravko Marić u srpnju završio profesionalnu edukaciju o javim financijama, a Ana Hrastović je od ljeta na poslijediplomskom studiju o javnoj administraciji. Kokkalis program nada se da će i ostale institucije državne uprave prepoznati u budućnosti značaj ovakve suradnje, te će stoga njihovi predstavnici ovog tjedna u Zagrebu posjetiti Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te Središnji državni ured za upravu.
Nadalje, na poziv profesorice Linde Bilmes pomoćnik ministra financija Zdravko Marić gostovao je zajedno s gospodinom Scott B. Gudesom, predstavnikom Odbora za proračun američkog Senata, na današnjem predavanju u okviru predmeta "Proračun i javne financije". Zdravko Marić i Scott B. Gudes predstavili su značajke hrvatskog i američkog proračunskog procesa, te različitosti u izvorima proračunskih prihoda. Zdravko Marić uživao je u raspravi sa 70-tak Harvardovaca o Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, koji su izrazili nadu da će i u narednim godinama dobiti mogućnost ovako se detaljno upoznati s ne-američkim proračunom koji je od američkog proračuna po svojoj strukturi daleko bliži brojnim studentima iz ostalih europskih zemalja, te Afrike i Azije.
22.10.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 63,5 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,5 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 13,4 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,4 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 10,5 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 59,4 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 5,5 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,6 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 3,4 milijarde kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 670,6 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od -52,5 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 723,1 milijun kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 143., s podacima za razdoblje od siječnja do kolovoza 2007. godine očekuje se krajem listopada 2007. godine.
21.10.2007. | Pisane vijesti"Odgovorno tvrdim da Hrvatskoj ne prijeti financijska kriza, niti članak koji je objavljen u Financial Timesu upućuje na to, on samo općenito razrađuje neke stvari koje smo mi provodili kroz monetarnu i fiskalnu politiku i došli smo do toga da se godišnji rast vanjskog duga znatno smanjio", izjavio je Šuker za Hinu u Washingtonu gdje sudjeluje na godišnjem zasjedanju Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Hrvatska je na godišnjoj skupštini WB i MMF-a "dobila samo komplimente za ono što je učinila proteklih godina", rekao je Šuker i dodao da je nakon današnje plenarne sjednice razgovarao sam s dužnosnicima MMF-a o napisu Financial Timesa koji su, po njemu, "ostali iznenađeni". "Nitko Hrvatsku ne gleda na taj način... Zar mislite da Svjetska banka i MMF ne bi to objavili, da se događa tako nešto", istaknuo je Šuker. Ocijenio je da je tekst FT prenesen u prerađenom obliku. "Zemlje jugoistočne Europe moraju poduzeti akciju oko brzog rasta kredita, visokog deficita platne bilance i ovisnosti o zajmovima u stranoj valuti kako bi smanjile opasnost od financijske krize", naveo je u ponedjeljak Financial Times u članku pozivajući se na "radni dokument" koji je ovoga mjeseca objavio MMF, ali koji ne predstavlja i službeno stajalište MMF-a.
Autori izvješća upozoravaju da su "tradicionalni indikatori ranjivosti za jugoistočnu Europu na razini koja se povijesno povezuje s opasnošću od zaokreta u rastu...", podsjećajući na dokaze s drugih tržišta u nastajanju, kao što je kriza u jugoistočnoj Aziji iz 1998. Hrvatski vanjski dug iznosi oko 30.7 milijardi dolara i premašio je 85 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), dok je deficit platne bilance nešto preko osam posto BDP-a.(Hina)
[natrag]
Trodnevni skup koji je započeo plenarnom sjednicom u sjedištu MMF-a, održava se u sjeni usporavanja svjetskog gospodarskog rasta, poremećaja na financijskim tržištima izazvanim gubicima na tržištu visoko rizičnih hipotekarnih kredita u SAD-u, padu vrijednosti dolara i rekordnom skoku cijena nafte.
Američki ministar finacija Henry Paulson u subotu je u obraćanju Odboru guvernera MMF-a kazao kako je kriza na stambenom tržištu SAD-a trenutačno predstavlja najveću opasnost, ističući istodobno snagu gospodarstva i financijskih institucija SAD-a i predanost jakom dolaru.
Paulson je izrazio potporu "temeljitim reformama MMF-a kako bi održavao realnosti rastućeg globalnog gospodarstva". Također je odao priznanje dosadašnjem izvršnom direktoru MMF-a Rodrigu de Ratu, koji 1. studenoga napušta dužnost, i pozdravio njegovog nasljednika Dominique Straus Kahna. Rodrigo de Rato kazao je kako su reforme MMF-a već započele, ali i da je to dugoročan proces za koji će trebati oko dvije godine. Reforme, među inim, trebaju donijeti izmjenu glasačkih kvota, radi davanja većeg glasa novim gospodarstvima i siromašnim zemljama. MMF prolazi kroz krizu povezanu s gubljenjem dosadašnje uloge u sanaciji zemalja u razvoju s financijskim teškoćama, ali i sa znatnim gubitkom prihoda, tako da je i samom fondu sada potrebna sanacija, ocjenjuje ovoga tjedna The Washington Post, ističući kako MMF ne uspijeva namaknuti milijardu dolara godišnje za vlastiti proračun, jer su zemlje zaključile aranžmane s MMF-om, okrenule se komercijalnim bankama i povećale devizne rezerve.
Oko 300 antiglobalističkih prosvjednika u petak navečer demonstriralo je u washingtonskoj četvrti Georgetown, uz manje čarke s policijom i nekoliko razbijenih izloga, pri čemu je više sudionika i privedeno. Predsjednik Svjetske banke Robert Zoelick pozvao je uoči otvaranja današnjeg skupa na energičniju pomoć u razvoju najsiromašnijih zemalja, kako bi najsiromašnija milijarda svjetskog stanovništva osjetila više dobrobiti od svjetskog gospodarskog rasta. Zoelick predlaže jačanje uloge Međunarodne razvojne asocijacije (IDA), glavne financijske poluge Svjetske banke kroz koju se daje pomoć za 80 najsiromašnijih zemalja svijeta, od kojih je pola u Africi. On također predlaže proširenje programa WB-a za zemlje srednjeg dohotka - od 3.596 do 11.115 dolara po stanovniku godišnje - među kojima je i Hrvatska, te preuzimanje veće uloge WB-a u rješavanju globalnih problema kao što su klimatske promjene.
O tim će se prijedlozima raspravljati u nedjelju, na sastanku zajedničkog razvojnog odbora MMF-a i WB-a. Ministri skupine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G7 u petak navečer su pozvali Kinu da omogući rast svoje valute yuana, koja je po ocjeni mnogih monetarnih stručnjaka već dugo podcijenjena. Skupina 24 zemalja u razvoju iz Afrike, Azije i Latinske Amerike, na svom je sastanku pozvala MMF da pozornije prati gospodarstva bogatijih zemalja, i zatražila veća glasačka prava u odlučivanju MMF-a. Ministar Šuker u petak je održao sastanke s najvišim dužnosnicima WB-a i MMF-a za Europu Shigeom Katsuom i Michaelom Depplerom, na kojim su ti dužnosnici, kako je kazao, pohvalno ocijenili rezultate fiskalne politike, gospodarskog razvoja i reformi koje se provode u Hrvatskoj.(Hina)
19.10.2007. | Pisane vijesti"Regionalni Ured Svjetske banke (WB) u Zagrebu razdijelio se na dva dijela, jedan koji pokriva srednju Europu i Baltik sa zemljama srednjeg dohotka. Hrvatska je kao jedina nečlanica Europske unije svrstana u tu skupinu, dok drugu skupinu čine zemlje Balkana i srednje Azije", izjavio ministar Šuker nakon sastanka s potpredsjednikom WB za Europu i srednju Aziju Shigeom Katsuom i izvršnim direktorom WB-a Hermanom Wijfelsom. Ta će podjela stupiti na snagu s 1. siječnja 2008.
"Na sastanku s potpredsjednikom Katsuom dobili smo komplimente za reforme koje smo proveli u protekle četiri godine. Katsu je zadovoljan je i s provedbom programa PAL 2", kazao je Šuker. PAL 2 je Programski zajam za prilagodbu, namijenjen projektima u provedbi i pripremi projekata reforme zdravstva i pravosuđa u Hrvatskoj, koji će se nastaviti i sljedeće godine. "Hrvatska je uvrštena na drugo mjestu među 10 zemalja koje najbolje provode reforme", rekao je hrvatski ministar, podsjećajući na nedavno izvješće WB-a o provedi reformi. "Imamo razloga za zadovoljstvo, jer ocjene Svjetske banke (WB) će se itekako odraziti u Bruxellesu i svugdje", rekao je Šuker dodajući kako je, za razliku od prije dvije godine, "danas lijepo biti u Washingtonu i razgovarati s gospodom iz Svjetske banke i MMF-a".
Ocijenio je kako bi kreditni rejting Hrvatske sigurno porastao nakon svih tih dobrih ocjena u posljednjih mjesec dana, ali se to neće dogoditi zbog izbora.
Govoreći o prognozama gospodarskog rasta u 2007., koje je MMF objavio u četvrtak, ministar Šuker je kazao kako je za Hrvatsku ta procjena korigirana na više - s 4,6 posto, na 5.6 posto, što je podudara s prognozama EU za Hrvatsku od 5.7 posto, i domaćim prognozama dok on osobno očekuje da rast bude oko šest posto. Glede vanjskog duga Hrvatske, koji i dalje raste i prešao je 30,5 milijardi dolara i 85 posto BNP-a, Šuker je kazao kako "vanjski dug treba držati pod kontrolom, ali on nije zabrinjavajući. Udio države u vanjskom dugu smanjio se s 34 na 21 posto", rekao je, ističući kako raste udio banaka i poduzeća u vanjskom dugu, zbog gospodarske ekspanzije i potražnje za kapitalom, kao i zbog potreba stanovništva.
Šuker je kazao kako je na sastanku s izvršnim direktorom Wijfelsom bilo riječi i o reformama Svjetske banke te o stajalištima Hrvatske o tim pitanjima.
Izaslanstvo Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke HNB-a susrelo se i s Michaelom Depplerom, direktorom MMF-a za Europu, Age F. P. Bakkerom, izvršnim direktorom u MMF-u, te Robert A. Feldmanom, voditeljem MMF misije za Hrvatsku. Teme sastanaka bila su gospodarska ostvarenja Hrvatske i srednjoročna perspektiva. "U načelu radi se o konstataciji postojećeg stanja i komentarima pojedinih brojki s njihove točke gledišta i s naše", rekao je Šuker.
Ministar Šuker predvodi izaslanstvo Ministarstva financija RH i Hrvatske narodne banke na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i MMF-a, koja se ovog vikenda održava u Washingtonu.(Hina)
18.10.2007. | Pisane vijestiTrodnevni trening program u organizaciji Ministarstva financija, Odjela proračunskog nadzora te Odsjeka za suzbijanje nepravilnosti i prijevara obuhvatio je: pitanja integriteta u javnim službama, administrativnih provjera i inspekcija, kaznenog istražnog postupka, revizije sustava upravljanja sredstvima EU, izvješćivanja o nepravilnostima, suradnje s istražnim tijelima EU, sveukupne učinkovitosti sustava prevencije, otkrivanja, praćenja i sankcioniranja nepravilnosti i prijevara te jačanja hrvatskog AFCOS-a (Anti Fraud CoOrdinating Structure).
Na otvaranju trening programa izlagali su državni tajnik Ante Žigman, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Zagrebu C. M. Nienke Trooster i predstavnik Ureda Europske komisije za borbu protiv prijevara OLAF Patrick Larkin.
Slijedeća predavanja i radionice održati će se u studenom i prosincu ove godine, a po završetku trening programa predviđena je studijska posjeta peteročlane hrvatske delegacije nizozemskim institucijama.
17.10.2007. | Pisane vijestiDelegaciju Hrvatske narodne banke predvodi guverner Željko Rohatinski, a u izaslanstvu su Boris Vujčić, zamjenik guvernera, viceguverneri Relja Martić i Davor Holjevac, te izvršni direktor Michael Faulend.
U Svjetskoj banci ministar Šuker će se susresti sa Shigeom Katsuom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju i Hermanom Wijfelsom, izvršnim direktorom. Sa Shigeom Katsuom, ministar Šuker će razgovarati o provedbi mjera u okviru Programskog zajma za prilagodbu (PAL 2) te o projektima u provedbi i pripremi projekata reforme zdravstva i pravosuđa. S Hermanom Wijfelsom, nizozemskim izvršnim direktorom koji na Odboru Svjetske banke zastupa i Republiku Hrvatsku, ministar Šuker će razgovarati o radu Odbora izvršnih direktora Svjetske banke te o bilateralnoj suradnji Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske, budući da je Hrvatska članica nizozemske Konstituence. Kraljevina Nizozemska na godišnjoj razini planira Republici Hrvatskoj odobriti do 1,8 mil. EUR darovnica.
Delegacije Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke zajednički će se susresti s Michaelom Depplerom, direktorom MMF-a za Europu, Age F. P. Bakkerom, izvršnim direktorom u MMF-u, te Robert A. Feldmanom, voditeljem MMF misije za Hrvatsku. Najavljene teme sastanaka su gospodarska ostvarenja Hrvatske i srednjoročna perspektiva. Također, bit će govora i o pripremi sljedeće Misije MMF-a prema članku 4 Statuta, koja će se održati sljedeće godine.
Ministar Šuker će tijekom svog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama boraviti i na poznatom Sveučilištu Harvard, gdje će na poziv Sveučilišta i fondacije Kokkalis 23. listopada 2007. održati predavanje na John F. Kennedy School of Government na temu vanjskopolitičkih i gospodarskih ostvarenja te perspektive Hrvatske. Na istom će Sveučilištu, zajedno sa svojim pomoćnikom Zdravkom Marićem, održati i predavanje za studente o hrvatskim javnim financijama i fiskalnoj politici.
Državni tajnik Ante Žigman i zamjenik guvernera Boris Vujčić sudjelovat će, u organizaciji Misije Republike Hrvatske u New Yorku, na zajedničkoj sjednici Ujedinjenih naroda, Svjetske trgovinske organizacije i Bretton Woods institucija.
16.10.2007. | Pisane vijestiRiječ je o skupu usluga namijenjenih izvršavanju poreznih obveza putem Interneta, u sklopu kojih će do kraja godine biti dostupna i usluga eIDD, dok se za iduću godinu planira uvo‘enje usluge ePD odnosno elektroničko podnošenje prijava poreza na dobit.
Istaknuli su to na današnjoj prezentaciji servisa ePorezna ministar financija Ivan Šuker, ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo i njegov pomoćnik Milan Klišanić.
Naglasili su kako je ePorezna najvažniji projekt Porezne uprave, te da elektronički servisi, odnosno mogućnost podnošenje poreznih prijava putem Interneta značajno pridonose uštedama vremena i novca ne samo korisnika nego i referenata Porezne uprave.
Mladineo je naveo da trenutno oko 400 poreznih obveznika koristi servis ePDV (elektroničko podnošenje prijava poreza na dodanu vrijednost, dostupno od siječnja 2006.), a očekuje da će u idućim godinama to činiti njih 90 posto.
Kazao je i da oko 2.000 referenata Porezne uprave godišnje zaprimi i obradi 4 do 4,5 milijuna raznih obrazaca, od čega oko 1,7 milijuna onih za PDV, oko 1,6 milijuna za plaće, do milijun onih od građana, te oko 100 tisuća prijava poreza na dobit.
Mladineo je naglasio kako je to veliki posao te da se upravo od elektroničkih servisa očekuje njegovo rasterećenje.
Klišanić je istaknuo da su svi ti servisi besplatni, te da je za njihovo korištenje potrebno samo nabaviti digitalni certifikat FINA-e (digitalni potpis) na tzv. pametnoj kartici (FINA eKartica) te programski paket ePorezna koji je dostupan u svim uredima Porezne uprave i također besplatan.
Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je kako je uvođenje elektroničkih servisa Porezne uprave pridonijelo ostvarenju jednog od osnovnih zadataka na početku mandata, a to je otvorenost državnog proračuna kako bi svi građani vidjeli kako se troše njihovi novci.
Učinci mjesečnih izvješća o trošenju proračuna, kao i ePorezne, te servisa Hitro.hr vide se i u državnom proračunu za ovu godinu, jer je naplata poreznih prihoda daleko veća nego prije, kazao je.
Šuker je istaknuo i kako se priprema usluga za elektroničko podnošenje prijava poreza na dohodak. Napomenuo je da bi ona bila uvedena i ranije, ali još nije riješen problem obrade troškova građana po računima kojima ostvaruju olakšice. No, blizu smo i tom rješenju, pa će i to uskoro biti ponuđeno, najavio je Šuker ne preciziravši kada bi točno do toga moglo doći.
Na upit o cijeni koštanja cijelog projekta, Šuker je odgovorio da je to teško reći "jer se projekt koji može biti svima na ponos razvija duži niz godina, a ako je uspio nije skup".(Hina)
15.10.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 59,9 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 13,1 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,4 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,7 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane opće države, zabilježili rast od 10,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto).
U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane opće države izvršeni su u skladu s planom te su iznosili 55,3 milijarde kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 5,3 posto) te naknade zaposlenima (godišnji rast od 9,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 3,9 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 647,3 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera ostvarenog viška konsolidirane opće države u promatranom razdoblju, iznosilo je 738,9 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 142., s podacima za razdoblje od siječnja do srpnja 2007. godine očekuje se krajem rujna 2007. godine.
13.10.2007. | Pisane vijestiRepublika Hrvatska je u Izvješću Svjetske banke već drugu godinu zaredom u skupini "10 top reformera" po kvaliteti i količini provedenih reformi. Ove godine je Hrvatska 2. top reformer, iza Egipta, što je svrstava na vrh europskih zemalja.
G. Klein je čestitao Republici Hrvatskoj na značajnom napretku koji je iskazan u ovogodišnjem Izvješću. Doing business izvješće je prepoznalo napore reformi koje se čine i upravo zato će sutra osobno održati i prezentacija samoga Izvješća. G. Klein je pojasnio kako inozemni investitori upravo prate zemlje koje provode reforme i svi pomaci u reformama im ujedno i znače kao poziv na ulaganje. Također, g. Klein je zahvalio predstavnicima Hrvatske na ispitivanju kvalitete metodologije samog Izvješća konstruktivnim alatima, te napomenuo da se takvim pristupom metodologija vremenom mijenja kako bi dobila dodatnu kvalitetu.
Ministar Šuker naglasio je da su rezultati Izvješća puno bolji nego proteklih godina, što je rezultat rada ove Vlade, ali i svih uključenih sudionika u reformama. Također je ministar Šuker naglasio da će daljnje strukturne reforme dati još bolje rezultate i iduće godine.
G. Klein se zahvalio na aktivnoj komunikaciji između predstavnika tima Svjetske banke i tima Republike Hrvatske, kao i svim ostalim sudionicima na pripremi ovog značajnog Izvješća, uz pozive za sudjelovanjem na sutrašnjem predstavljanju Izvješća u hotelu Dubrovnik.
08.10.2007. | Pisane vijesti