Vijesti

NOVA EMISIJA DRŽAVNIH EUROOBVEZNICA NA DOMAĆEM TRŽIŠTUHrvatska Vlada sutra bi trebala donijeti odluku o novom izdanju državnih obveznica na domaćem tržištu vrijednih 350 milijuna eura u kunama (oko 2,55 milijardi kuna), potvrdili su danas iz Ministarstva financija.

Ministarstvo je s Erste & Steiermärkische Bank d.d. (ESB) ugovorilo aranžiranje izdanja obveznica koje dospjevaju 2015.

ESB će biti vodeći aranžer, agent i pokrovitelj izdanja, suvodeći aranžer je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., dok su u sindikat banaka pozvane sve ugledne domaće banke, izvijestili su danas iz dviju banaka.

Knjiga upisa je otvorena danas, 7. srpnja 2005., zatvara se u srijedu, 13. srpnja, u 15 sati, kada će biti određena i cijena izdanja, dok će datum izdanja biti 14. srpnja 2005, pojašnjava se.

Kamatna stopa i prinos obveznica bit će određeni na osnovi premije Republike Hrvatske preko kotacije EuroSwap-a te će biti objavljeni u srijedu 13. srpnja 2005.

Kamata iz obveznica bit će fiksna i isplaćivat će se polugodišnje u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate, dok glavnica dospijeva jednokratno 14. srpnja 2015., također u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate.

Obveznice će biti uključene u usluge Depozitorija te Prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije, a kotirat će u najvišim kotacijama hrvatskih burzi - Službenom tržištu Zagrebačke burze i Prvoj kotaciji Varaždinske burze.

Ovo izdanje po svojim karakteristikama nudi hrvatskom tržištu kapitala još jedan 'benchmark' i popunjava krivulju prinosa državnih obveznica s valutnom klauzulom, dok Ministarstvu financija RH nudi financiranje po povoljnim uvjetima fiksiranim na duži rok, ocjenjuje se u priopćenju banaka.

Država je u ožujku ove godine izdala petogodišnje kunske obveznice na domaćem tržištu u vrijednosti 3 milijarde kuna, čija je kamatna stopa i prinos 6,75 posto, a cijena izdanja je 100 posto.(Hina)

06.07.2005. | Pisane vijesti

MINISTARSTVO FINANCIJA, CARINSKA UPRAVA POZVALI CARINSKI SINDIKAT HRVATSKE NA SUZDRŽAVANJE OD NAJAVLJENOG ŠTRAJKA UPOZORENJA\r\nPODUZIMAJU SE SVE MJERE ZA NEOMETANO ODVIJANJE PROMETA NA GRANIČNIM PRIJELAZIMA U SLUČAJU ŠTRAJKAVezano za najavljeni štrajk upozorenja Carinskog sindikata Hrvatske za 08. srpnja 2005. godine (petak) u trajanju od 8 do 22 sata na cijelom carinskom području Republike Hrvatske - na graničnim prijelazima i unutarnjim robnim ispostavama gdje se vrši carinjenje robe - priopćujemo slijedeće: Ministarstvo financija, Carinska uprava poduzima sve zakonom propisane mjere i radnje kako najavljeni štrajk upozorenja ne bi utjecao na neometano odvijanje u putničkom i robnom prometu na svim graničnim prijelazima i robnim ispostavama.

Što se tiče zahtjeva Carinskog sindikata Hrvatske o povećanju plaća i njenog usklađivanja s prosječnim rastom troškova života za sve službenike i namještenike Carinske uprave, najmanje u iznosu od 20%, što je bilo predmetom postupka mirenja u kolektivnom radnom sporu nastalom između Carinskog sindikata Hrvatske i Vlade RH dana 27. lipnja i 04. srpnja 2005. godine, a koji postupak mirenja nije uspješno okončan, takve zahtjeve u ovom trenutku nije moguće ispuniti i to iz razloga što za takvo povećanje plaća nisu osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2005. godinu.

Ilustracije radi, navodi se, da je isplaćena plaća za 6. mjesec 2005. godine cariniku sa srednjom stručnom spremom i 20 godina radnog staža, koji radi na graničnom prijelazu, u neto iznosu od 5.676,00 kn, a u Carinskoj upravi najviše izvršitelja upravo čine carinici sa SSS koji rade na graničnom prijelazu (preko 50% zaposlenih u Carinskoj upravi).

Stoga ovim putem apeliramo na predsjedništvo Carinskog sindikata Hrvatske da se radi zaštite interesa Republike Hrvatske i to kako zbog turističke sezone koja je u tijeku, tako i zbog zaštite gospodarstva Republike Hrvatske, suzdrži od najavljenog štrajka upozorenja.

Danas je s predstavnicima Carinskog sindikata Hrvatske održan sastanak, na temu daljnjeg poboljšanja uvjeta rada carinskih službenika, te su isti izviješćeni da će u proceduru donošenja prema Vladi RH biti upućena i Uredba o radnim mjestima ovlaštenih carinskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju, s prijedlogom da bi se ista primjenjivala od 10. mjeseca 2005. godine.

Također ističemo, da je Ministarstvo financija Carinska uprava bilo i ostalo otvoreno za suradnju, kako sa Carinskim sindikatom Hrvatske, tako i sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika na poboljšanju uvjeta rada svih službenika i namještenika Carinske uprave. Tijekom dosadašnjih sastanaka s CSH-om uvijek je isticano moguće rješavanje problematike plaća carinika u sklopu donošenja politike plaća za sve državne službenike i namještenike.

06.07.2005. | Pisane vijesti

SABOR: PUNA POTPORA UVOčENJU MARKICA NA KAVUSvi saborski klubovi podržali su danas Vladin prijedlog da se Zakonom o posebnom porezu na kavu uvedu markice na proizvode od kave, uz naglasak na potrebu jačeg carinskog nadzora pri uvozu kave te uvođenje strožih kazni za šverc kave. Državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić izvijestila je da Hrvatska godišnje uvozi oko 19 tisuća tona sirove kave, a proizvodi se tek osam tisuća tona, iako se procjenjuje da bi se količina proizvedene kave trebala kretati oko 15 tisuća tona.

Iz te razlike, kazala je, da se iščitati da značajan dio prometa kavom završava u 'sivoj zoni', odnosno u švercu koji, zbog utaje poreza, za posljedicu ima oko 70 milijuna kuna godišnjeg manjka u državnom proračunu.

Saborski klubovi suglasni su da, nakon duhanskih proizvoda, alkohola i brašna, i kava dobije markice Ministarstva financija, ali
upozoravaju na nužnost jačeg nadzora, kako uvoza, tako i proizvodnje kave.

Dragica Zgrebec najavila je dva SDP-ova amandmana - po prvom bi se proizvođače obvezalo da vode evidencije o količini uvezene, uskladištene i proizvedene (pržene) kave, a drugi predviđa povećanje početne prekršajne kazne s deset na 50 tisuća kuna (maksimalna je 400 tisuća).

Da je potrebno povećati kazne smatra i Dragutin Lesar (HNS/PGS), koji ističe da prekršajni sudovi u pravilu izriču minimalne kazne.

"Po ovim kaznama isplati se švercati", rekao je.

Doroteja Pešić Bukovac (IDS) predlaže, pak, da se kazne specificiraju po količini švercane kave, odnosno da kazna ovisi o 'tonaži'.

Kao glavnog krivca za uznapredovali šverc kavom smatra loše organiziranu, a, kako kaže, u nekim slučajevima i korumpiranu carinsku kontrolu. "Možda bi trebalo uvesti markice za sve proizvode pa nam carinska kontrola ne bi ni trebala", kazala je IDS-ova zastupnica.

I HSP-ovac Tonči Tadić smatra da je loša carinska kontrola glavni razlog gomilanju švercane kave na hrvatskom tržištu, te predlaže da se kava, radi bolje kontrole, može uvoziti samo na nekim, za to osposobljenim graničnim prijelazima.

Krunoslav Markovinović (HDZ), uz bezrezervnu potporu zakonu, predlaže i da se razmotri uvođenje markica na jeftinu tekstilnu robu iz Kine i Indije, koja, upozorava, uništava domaću tekstilnu industriju.(Hina)

06.07.2005. | Pisane vijesti

VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG REBALANSA PRORAČUNAProračunski prihodi bit će manji za 786 milijuna kuna nego je bilo planirano pa će iznositi 85,5 milijarda kuna, predviđa se rebalansom ovogodišnjega državnog proračuna, prijedlog kojega je Vlada sa zatvorene popodnevne sjednice poslala Hrvatskom saboru. Visina rashoda ostat će gotovo u dosadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da će se na troškovnim stavkama prerasporediti nešto više od milijardu kuna.

Naime, na nekim će se stavkama uštedjeti milijarda i šest milijuna kuna, a na drugima potrošiti još milijarda i 19 milijuna kuna, što je razlika od 13 milijuna kuna.

Smanjenje proračunskih prihoda ministar financija Ivan Šuker objašnjava povećanjem proračunskog manjka s prvotno planiranih 3,7 na 4,2 posto BDP-a.

Novi se proračunski prihodi temelje na realnom gospodarskom rastu od 3,7 posto, kao i na do sada ostvarenim prihodima, odnosno na lošijoj naplati PDV-a i trošarina. Od tih prihoda ubiremo više nego prošle godine, ali ne kako je bilo planirano projekcijama temeljenim na 2004., pa smo se odlučili za konzervativniji pristup kako potkraj godine ne bismo zapali u teškoće, kazao je ministar Šuker.

U troškovnoj preraspodjeli najviše će proračunskog novca otići na mirovine (dodatnih 340 milijuna za civilne i 129,4 milijuna za braniteljske mirovine) te za plaće (dodatnih 346,4 milijuna kuna). Ministar financija navodi da su troškovi za plaće i mirovine u usporedbi s 2003. ukupno veći za 4,4 milijarde kuna.

Stambenu štednju država će rebalansom poduprijeti s još 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene povećat će se za 60 milijuna, dodatni rodiljni dopusti za 38,7 milijuna, te trajna prava hrvatskih branitelja za 35 milijuna kuna.

Istodobno, rebalans predviđa smanjenje troškova za nabavu nefinancijske imovine (za 295,9 milijuna kuna), materijalnih troškova (za 223 milijuna), pomoći za inozemstvo i unutar opće države (za 149,8 milijuna), raznih naknada građanima (za 111 milijuna), subvencija (za 84,5 milijuna); financijski će se rashodi smanjiti za 74 milijuna, ostali rashodi za 59,1 milijuna te donacije i kapitalne pomoći za 9,1 milijuna kuna.

Ministar financija najavio je da će Vlada već ovaj tjedan predložiti izmjene Zakona o poticanju stambene štednje, kojima bi se državni poticaji smanjili sa sadašnjih 25 na 15 posto. Objasnio je to podatcima da je u proteklih osam godina država za te poticaje izdvojila 1,08 milijarda kuna, a štedionice su odobrile 350 milijuna kuna zajmova, što je gotovo tri puta manje.

Izmijenit će se i Akcijski plan zapošljavanja koji nije dao očekivane rezultate. U dvije i pol godine država je za to izdvojila više od 800 milijuna kuna, a umjesto da se smanjuje novčana se svota za nezaposlene povećava, kazao je ministar Šuker.(Hina)

 

04.07.2005. | Pisane vijesti

VLADA POPODNE ŠALJE REBALANS PRORAČUNA U HRVATSKI SABORNakon što je dobila i potopru koalicijskih partnera, Vlada će danas poslijepodne Hrvatskom saboru uputiti rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna o kojem se Sabor treba izjasniti do sredine srpnja, odnosno do konca svog redovnog zasjedanja, rečeno je danas u Banskim dvorima.

Vlada bi to formalno trebala učiniti s popodnevne telefonske sjednice.

Naime, predloženi rebalans, koji je usklađen između Vladinih resora, te raspravljen sa socijalnim partnerima, danas je dobio i potporu HDZ-ovih koalicijskih partnera čime su ispunjeni uvjeti da ga se pošalje na drugu stranu Markova trga.

Rebalans, kako se doznaje, ostaje u okvirima koje je predložilo Ministarstvo financija, što znači da predviđa preraspodjelu oko milijardu kuna, konkretno smanjenje materijalnih rashoda za 437 milijuna, uštede na subvencijama od 140 milijuna kuna, smanjenje ostalih pomoći i subvencija za oko 400 milijuna kuna.

Tako ušteđeni novci usmjerili bi se u mirovine (oko 470 milijuna), plaće (313 milijuna kuna), ostale naknade (120 milijuna), te za poticanu stambenu štednju (80 milijuna kuna).

Koalicijski su partneri, kažu u Banskim dvorima, podržali i druge Vladine prijedloge, konkretno ustrojavanje Državnog izbornog povjerenstva kao stalnog i profesionalnog tijela, neposredan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, uvođenje instituta velikih gradova.

Iako se svi ti prijedlozi, pa i o velikim gradovima, još dorađuju, jedna je od varijanti da status velikog imaju gradovi s više od 50 tisuća stanovnika.

U Banskim dvorima ne isključuju mogućnost da se ti zakonski prijedlozi Saboru upute do ljetne stanke, dakle do sredine srpnja, ali se još ne zna bi li išli u redovnu ili hitnu proceduru.

Uz premijera Ivu Sanadera i neke ministre, na današnjem sastanku u Banskim dvorima bili su i vodstvo HDZ-a te svi njegovi koalicijski partneri, izuzev umirovljenika.

Predstavnici HSU-a, kažu u Banskim dvorima, nisu ni pozivani, jer će se sastanak sa njima održati naknadno, možda već sutra.(Hina)

04.07.2005. | Pisane vijesti

SJEDNICA GSV-A: PODUPRT REBALANS PRORAČUNAPredstavnici socijalnih partnera sindikata i poslodavaca poduprli su na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) rebalans državnog proračuna, izvijestio je nakon sjednice predsjednik GSV-a Ivica Mudrinić. "Iako se raspravljalo o pojedinim stavkama, poduprli smo proračun jer je u ovome trenutku bitno zadržati ukupnu stabilnost i omogućiti Vladi da upravlja financijama i uravnoteži proračun", rekao je Mudrinić te je dodao da je o proračunu za 2006. potrebna potanka rasprava kako bi sadržavao jasnu strategiju i viziju razvoja države.

Na dnevnom redu sjednice GSV-a bili su i nedavni razgovori Vlade s predstavnicima Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), pri čemu je potpredsjednica Vlade i dopredsjednica GSV-a Jadranka Kosor istaknula kako tada nigdje nije spomenuto zadiranje u socijalna prava ili prava proračunskih korisnika.

Najavila je da će se rebalansom proračuna još 38 milijuna kuna usmjeriti u rodiljne naknade zbog povećanja broja korisnica tih naknada za drugih šest mjeseci života djeteta te korisnica trogodišnjeg rodiljnog dopusta.

Predstavnici sindikata nisu poduprli izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima jer promjene koje se nude smatraju nedostatnima i neambicioznima.

"Izmjene jesu korak k depolitizaciji i profesionalizaciji državne uprave, ali zbog preskromnih ambicija predlagatelja ostali smo suzdržani u potpori", kazao je dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih služba Vilim Ribić.

Na sjednici GSV-a bilo je riječi i o neravnopravnu položaju žena na tržištu rada koje su za isti posao slabije plaćene od muškaraca.

"Treba izgraditi infrastrukturu i potporu zaposlenoj ženi, poput većeg broja vrtića, prilagođena radnog vremena i slično", kazala je potpredsjednica Vlade Kosor.(Hina)

03.07.2005. | Pisane vijesti

ZAVRŠENA MEčUNARODNA EKONOMSKA KONFERENCIJA; ŠUKER O MMF-UDvodnevna Međunarodna ekonomska konferencija, koju je 11. put za redom organizirala Hrvatska narodna banka i u čijem je radu sudjelovalo 80-ak uglednih svjetskih ekonomista i predstavnika međunarodnih financijskih institucija, završena je danas u Dubrovniku.

U današnjem radu skupa sudjelovao je i ministar financija Ivan Šuker, koji je razgovarao sa voditeljem Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom oko stand by aranžmana Hrvatske s MMF-om.

Ministar Šuker je najavio da će u narednih nekoliko dana hrvatska strana dužnosnicima MMF-a dostaviti pismo o ekonomskoj i monetarnoj politici Republike Hrvatske za 2005. te očekuje da bi, obzirom da su pregovori dugo vođeni, taj dokument MMF prihvatiti.

Ocjena MMF-a za 2004. godinu o Hrvatskoj je više nego pozitivna, kazao je Šuker.

Podsjetio je da je početkom 2005. bilo problema sa punjenjem proračuna, no da podaci za prvo polugodište daju razloga za
zadovoljstvo.

"Nastavi li se s ovakvom turističkom sezonom, s punjenjem proračuna do kraja godine ne bi trebalo biti problema", naglasio je ministar.

Osvrnuo se i na tečaj kune, kazavši da bi svaki pad vrijednosti kune za hrvatske građane i gospodarstvo bio poguban, uzimajući u obzir i da je vanjski dug 24 milijarde eura.

Još je jednom naglasio da isplata povrata poreza na dohodak za 2004. nije obustavljena te da se preplaćeni porez isplaćuje poreznim obveznicima uobičajenom dinamikom sukladno obradi poreznih prijava.

Građanima je u prvih šest mjeseci vraćeno 40 milijuna kuna više nego prošle godine, a sto milijuna kuna više nego 2003, kazao je Šuker. Dometnuo je da je poreznim obveznicima vraćeno gotovo 70 posto od planiranog iznosa za 2004.(Hina)

30.06.2005. | Pisane vijesti

HRVATSKO IZASLANSTVO NA SASTANKU U UJEDINJENIM NARODIMAHrvatsko izaslanstvo predvođeno pomoćnicom ministra financija Anom Hrastović sudjelovalo je na dvodnevnom sastanku u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku o financiranju razvoja Opće skupštine UN-a. Sastanak o financiranju razvoja održava se svake dvije godine kao revizija zaključaka Međunarodne konferencije o financiranju razvoja održane 2002. godine u Monterreyu u Meksiku, gdje je određeno što moraju u financiranju razvoja činiti razvijene zemlje - poticati financijskim sredstvima razvoj u zemljama u razvoju - i zemlje u razvoju - dobrim načinom vladavine stvarati povoljnu klimu za ulaganje i trgovinu te kroz to poticati vlastiti razvoj uz pomoć razvijenih zemalja.

Ovogodišnji sastanak posebno je važan kao jedan od pripremnih sastanaka za Sastanak na vrhu šefova država i vlada koji bi se trebao održati u rujnu ove godine, a na kojem će se razmatrati postignuća Milenijske deklaracije, svih ostalih zaključaka UN konferencija i sastanaka na vrhu. Stoga na sastanku sudjeluje šezdesetak zemalja na razini ministara, zamjenika, pomoćnika ministara financija ili međunarodnog razvoja.

Pomoćnica ministra financija Hrastović na sastanku je održala govor u kojem je, među ostalim, istaknula kako je Hrvatska jedna od zemalja koje bi mogle prihvatiti Milenijske razvojne ciljeve (Millennium Development Goals (MDGs) koji su vrlo slični ciljevima koje i naša zemlja nastoji ispuniti u sklopu svoje gospodarske strategije, a koja je sukladna koracima koje trebamo poduzeti na putu prema članstvu u Europsku uniju i koja je podržana programima koje smo oblikovali s institucijama Bretton Woodsa.

Također, Hrastović je supredsjedala zajedno s ministricom za međunarodni razvoj Norveške, Hilde Johnson, okruglim stolom pod nazivom "Rasprava o sustavnim pitanjima: jačanje koherentnosti i konzistencije međunarodnih monetarnih, financijskih i trgovinskih sustava kao potpora razvoju". Na sastanku su održane i mnogobrojne prezentacije o tome što se čini na području financiranja razvoja, a posebice inovativnih načina financiranja. Na okruglom stolu se govorilo o partnerstvu i zajedničkim, ali opet različitm odgovornostima razvijenih zemalja i onih u razvoju, o upravljanju i glasu zemalja u razvoju te onih s ekonomijama u tranziciji u međunarodnim financijskim institucijama. Na okruglom stolu su sudjelovali i predstavnici Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i UN programa za razvoj. Održane su prezentacije inicijativa Brazila, Čilea, Francuske, Španjolske, Njemačke i Alžira o akcijama protiv gladi, prezentacija Velike Britanije o tome što na području financiranja razvoja poduzima kao predsjedavajuća G-8, a održan je i sastanak u vezi Pariške deklaracije o učinkovitosti razvojne pomoći, koja je usvojena na Viskom forumu o učinkovitosti pomoći u Parizu u ožujku ove godine.

29.06.2005. | Pisane vijesti

ŠUKER: NAPLATA PRORAČUNSKIH PRIHODA BOLJA NEGO LANINaplata proračunskih prihoda do konca lipnja bila je za 7,4 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju, a sam lipanj ima 16 posto veću naplatu nego lanjski lipanj, izvijestio je danas članove Vlade ministar financija Ivan Šuker.

To je najbolji pokazatelj stanja državnih financija, rekao je Šuker demantirajući time napise po medijima.

Ministar je također izvijestio da je do 24. lipnja obrađeno 64 posto poreznih prijava i vraćeno 742 milijuna preplaćenog poreza, dok je lani u isto vrijeme bilo vraćeno 706 milijuna kuna.

Šuker je te podatke iznio dok je informirao Vladu o početku pripreme Pred-pristupnog ekonomskog programa (PEP).

Vlada je danas prihvatila prijedlog Ministarstva financija i osnovala Koordinacijsko tijelo za pripremu i praćenje provedbe PEP-a, u njemu su predstavnici ministarstava i ostalih državnih institucija, te nezavisni ekonomski stručnjaci.

Premijer Ivo Sanader zauzeo se da se u to tijelo uključe i predstavnici socijalnih partnera - sindikata i poslodavaca.

Svoj prvi PEP, dokument koji je sastavni dio pred-pristupnog fiskalnog nadzora putem kojeg se zemlja kandidat priprema za
koordinaciju gospodarskih politika zemalja članica EU, Hrvatska je Europskoj komisiji uputila 2004.

S obzirom na obvezu izrade PEP-a jednom godišnje, Hrvatska ga i ove godine mora pripremiti i dostaviti od 15. listopada do 1. prosinca.

Uz PEP, Hrvatska je obvezna pripremiti i Fiskalni izvještaj za EU o fiskalnom deficitu i dugu najkasnije do 1. ožujka iduće godine.

Zagrebački i osječki Potrošač, te splitski Dalmatinski potrošač, udruge su kojima je Vlada dodijelila poslove savjetovanja za zaštitu potrošača, a paralelno s tim i po 311 tisuća kuna.(Hina)

29.06.2005. | Pisane vijesti

ISPLATA POVRATA POREZA NIJE I NEĆE BITI OBUSTAVLJENA - PRIHODI U PRORAČUN POBOLJŠANI, A SVE OBVEZE SE PODMIRUJU NA VRIJEMEPovodom natpisa u nekim medijima o tome da je stopirana isplata povrata poreza do jeseni priopćujemo sljedeće:

Isplata povrata poreza nije i neće biti obustavljena do jeseni. Preplaćeni porez isplaćuje se poreznim obveznicima uobičajenom dinamikom sukladno obradi poreznih prijava.

Do sada je Porezna uprava Ministarstva financija zaprimila 877.037 poreznih prijava, od kojih je obrađeno 556.211 prijava ili oko 64,0 posto zaprimljenih prijava. Poreznim je obveznicima do sada vraćeno 849.929.156,60 kuna preplaćenog poreza ili gotovo 70 posto od planiranog iznosa za 2004. godinu. Očekuje se da će do kraja srpnja biti obrađeno preko 80 posto poreznih prijava. Do 24. lipnja 2005. je vraćeno PDV-a, odnosno pretporeza 5,044 mlrd. kuna, što je 7,42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Ovim ističemo da se naplata poreza odvija sustavno i prema planu. Ukupni prihodi državnog proračunu bili su u svibnju ove godine 10,30 posto veći nego u istom mjesecu 2004. godine. Porezni prihodi bili su u istom razdoblju veći 12,42 posto, naplata Poreza na dodanu vrijednost bila je veća 20,4 posto, a trošarina 5,7 posto.

Prihodi državnog proračuna u drugom tromjesečju ove godine značajno se popravljaju u odnosu na prvi kvartal. Tako da porast prihoda proračuna u drugom tromjesečju iznosi 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovim naglašavamo da se sve obveze iz državnog proračuna podmiruju na vrijeme. Porezni prihodi u drugom kvartalu povećani su za 13,2 posto, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Tako je prihod od PDV-a porastao za 14,3 posto, prihod od trošarina na duhanske proizvode porastao je 6,4 posto što je veliki napredak, a na tom primjeru se već mogu uočiti pozitivni rezultati mjera Carinske uprave na suzbijanju neslužbenog gospodarstva. Ističemo i prihod od poreza na dobit koji je visok cijele ove godine, a u drugom kvartalu je porastao čak 37,9 posto. Svi ovi podaci ukazuju na uzlet gospodarskih aktivnosti u drugom kvartalu i bolju kontrolu naplate poreznih prihoda. To se posebice odnosi na naplatu trošarina, kao rezultat uspostave posebne službe pri Carinskoj upravi.

27.06.2005. | Pisane vijesti