Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1443 vijesti.
Potpisan Ugovor o financijskoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke\r\nZAGREB, 06.srpnja 2004.U Ministarstvu financija potpisan je Ugovor o financijskoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke.

Ugovor je u ime Vlade RH potpisao Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Vlade Savezne Republike Njemačke, veleposlanik SR Njemačke u Republici Hrvatskoj Dr. Gebhardt Weiss.
Ovim Ugovorom bi Vlada SR Njemačke, preko Kreditne banke za obnovu (Kreditanstalt fuer Wiederaufbau - KfW) Vladi RH i/ili drugim zajmoprimateljima koje dvije Vlade zajedno odaberu uz jamstvo Vlade RH, trebala odobriti:
* zajam u visini 3 milijuna EUR;
* potporu u visini 1 milijun EUR - za financiranje potrebnih pratećih mjera za provedbu i nadzor nad projektom;
* zajam u visini 12 milijuna EUR - po povoljnijim subvencioniranim kamatnim stopama, koji se odobrava u sklopu javne razvojne suradnje;
Navedena sredstva ponuđena su prvenstveno za financiranje projekta "Lokalna opskrba vodom i zbrinjavanje otpadnih voda na južnoj obali Jadrana", ali uz mogućnost zamjene ovoga, drugim projektima, ukoliko se obje Vlade o tome suglase.
Korištenje, uvjeti, postupak davanje naloga i dodjele posla biti će utvrđeni pojedinačnim ugovorima između Kreditanstalt fuer Wiederaufbau (KfW), Frankfurt am Main, (Kreditna banka za obnovu , Frankfurt na Majni) i primatelja zajmova odnosno potpora; krajnji rok za sklapanje pojedinačnih ugovora je 31.12.2010. godina.

31.12.2003. | Pisane vijesti
Potpisan Ugovor o darovnici iz sredstava CARDS programa između Republike Hrvatske i Svjetske bankePotpisan Ugovor o darovnici iz sredstava CARDS programa između Republike Hrvatske i Svjetske banke za Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra: Podrška pomorskoj domeni

U Ministarstvu financija je danas potpisan Ugovor o darovnici iz sredstava CARDS programa između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kao članice Svjetske banke, za Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra: Podrška pomorskoj domeni.

Ugovor o darovnici potpisao je u ime Vlade Republike Hrvatske Ivan Šuker, ministar financija, a u ime Svjetske banke Indira Konjhodžić, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.
Darovnica u iznosu od gotovo 2 milijuna EUR odobrena je u okviru EU CARDS programa. Sredstva darovnice koristiti će se za financiranje sljedećih aktivnosti: definiranje postupaka registracije i harmonizaciju svih koraka u registraciji pomorskog dobra i koncesija, katastarske izmjere i obnovu zemljišnih knjiga iz područja pomorskog dobra, uključivši digitalne ortofoto i katastarske karte u odabranim pilot područjima, pružanje informatičke podrške i s time povezane edukacije ovlaštenim tijelima uključenim u pilot područja, pružanje edukacije i tehničke pomoći Državnoj geodetskoj upravi i njenim lokalnim ispostavama, Ministarstvu pravosuđa i registracijskim uredima u općinskim sudovima, te županijskim upravama za poslove u domeni pomorskog dobra.
"Projekt je od izuzetne važnosti za Republiku Hrvatsku, jer će stvoriti preduvjete za razvoj konkurentnog tržišta nekretnina, što će utjecati na rast ulaganja u zemljišta i korištenje zemljišta u svrhu poljoprivrednog, stambenog, poslovnog razvoja i izgradnje. Većom sigurnošću vlasničkih prava potaknut će se gospodarski rast i otvoriti pristup povoljnijim hipotekarnim zajmovima.", kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Projektom se također osiguravaju pouzdaniji podaci potrebni za provođenje zemljišne politike i propisa o korištenju zemljišta, zaštiti okoliša i održivog razvoja, te na taj način i neizravno olakšava uvođenje sustava poreza na zemljište i nepokretnu imovinu, te se uvode jeftiniji postupci za rješavanje sporova oko nekretnina.
Potpisivanju Ugovora je u ime Delegacije Europske komisije prisustvovala gđa. Laura Garagnani, voditeljica operativnog odjela. Gđa. Garagnani istaknula je važnost samog projekta ali i ispravne provedbe, od strane hrvatske Vlade, reforme zemljišnih knjiga za uspješno funkcioniranje tržišnog gospodarstva u Hrvatskoj. Proces reforme usko je povezan s gospodarskim razvojem Hrvatske koji Europska komisija pažljivo prati.
Cilj Projekta je otkloniti zaostatke u zemljišno-knjižnom sustavu, uskladiti i unaprijediti podatke iz katastra i zemljišnih knjiga, te uspostaviti učinkovit sustav zemljišnih knjiga i katastra, a u svrhu doprinosa razvoju učinkovitog tržišta nekretnina u skladu sa standardima EU, dok je svrha nove darovnice pomoć u financiranju aktivnosti vezanih uz domenu pomorstva, a u okviru navedenog Projekta .
"Potpisivanje darovnice za podršku pomorskoj domeni u okviru Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra još je jedan primjer suradnje između Europske unije i Svjetske banke u potpori naporima Vlade Republike Hrvatske da provede potrebne reforme na putu prema europskim integracijama. Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra sastavni je dio reforme hrvatskog pravosuđa koju financijski podupire i Svjetska banka. Vjerujemo da će darovnica iz EU CARDS programa osnažiti Vladu Republike Hrvatske u provedbi prioriteta koje su definirala ministarstva, te u konačnosti omogućiti postizanje glavnih ciljeva projekta," kazala je Indira Konjhodžić, voditeljica ureda Svjetske banke za Hrvatsku.
Projekt provode Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, te Državna geodetska uprava. Točni i ažurirani podaci o vlasništvu nad zemljom i građevinama vitalne su komponente uspješnog tržišnog gospodarstva.

 

31.12.2003. | Pisane vijesti
OBRAčENO 72,19 POSTO POREZNIH PRIJAVA, ZA POVRAT 850 MILIJUNA KUNA\r\nZAGREB, 3. srpnja 2004. (Hina) Poreznici su do početka srpnja obradili 72,19 posto prijava poreza na dohodak, a prema do sada obrađenim prijavama, država građanima treba vratiti više od 850,86 milijuna kuna, dok građani još trebaju uplatiti oko 200 milijuna kuna poreza na dohodak.

Prema podacima Ministarstva financija, prijavu poreza na dohodak za prošlu godinu predalo je ukupno 848.544 obveznika, a do danas je obrađeno 612.680 prijava, ili njih 72,19 posto.
Prema do sada obrađenim prijavama, u više od 90 posto slučajeva građani trebaju dobiti povrat poreza. Povrat, naime, treba dobti 557.353 građana, a država im ukupno treba vratiti više od 850,8 milijuna kuna.
Oko 42 tisuće građana pak državi još za porez na dohodak treba uplatiti 199,5 milijuna kuna.
Po podatcima za 2. srpnja, najviše prijava obradili su poreznici sa slavonskobrodskog, požeškog, sisačkog i bjelovarskog područja, dok je najmanje obrađenih prijava na dubrovačkom području.
Tako su poreznici u Područnom uredu Slavonski Brod do sada obradili čak 97,34 posto prijava, ili njih 23.459 od ukupno zaprimljenih 24.099, a u Područnom uredu obrađeno je 94,61 posto prijava, ili njih 14.312 od ukupno zaprimljenih 15.126.
U Područnom uredu Sisak početkom srpnja bilo je obrađeno 90,25 posto prijava, a u Bjelovaru 89,92 posto prijava.
Nasuprot njima, u Područnom uredu Dubrovnik obrađeno je 13.820 prijava poreza na dohodak, ili 48,84 posto od ukupno zaprimljenih 28.296.
I ove je godine pak najviše poreznih prijava zaprimljeno u Zagrebu, 224.284, od čega je do sada obrađeno njih 151.063 ili 67,35 posto.
Nakon Zagreba, područni uredi s najviše podnijetih prijava su Split i Rijeka.
U Područnom uredu Split poreznici su zaprimili 83.678 prijava, a početkom srpnja bilo je obrađeno njih 59.836, ili 71,5 posto, a u Rijeci od zaprimljenih 70.884 obrađeno je njih 44.971, ili 63,44 posto.

31.12.2003. | Pisane vijesti
U PRVA TRI MJESECA DEFICIT SREDIŠNJE DRŽAVE 2,5 MILIJARDI KUNA\r\nZAGREB, 3. srpnja 2004. (Hina)Središnji državni proračun u prva je tri ovogodišnja mjeseca ostvario ukupne prihode u iznosu od 17,51 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 20,01 milijardi kuna, pa je ukupni deficit iznosio gotovo 2,5 milijardi kuna, podaci su Ministarstva financija.

Cjelokupni iznos deficita središnje države financiran je na domaćem financijskom tržištu i to najvećim dijelom od depozitnih banaka, navode analitičari Ministarstva financija u najnovijem mjesečnom statističkom prikazu.
Prema tim podacima, u prva tri mjeseca ove godine prihodi proračuna u iznosu 17,51 milijardu kuna bili su za 5,6 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju.
Pritom je od PDV-a proračun prikupio 6,28 milijardi kuna, što je za 5,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
Više nego u istom razdoblju prošle godine proračun je prikupio od doprinosa za socijalno osiguranje, koji su iznosili 6,96 milijardi kuna, ili 8,9 posto više, poreza na dohodak, 863 milijuna kuna, ili 14 posto više, a najviši rast, od 33,5 posto više bilježi se kod poreza na dobit od kojega je u prva tri mjeseca prikupljeno 641,8 milijuna kuna.
Znatno manje od tih, rasli su prihodi od trošarina od kojih je proračun uprihodovao 1,67 milijardi kuna, što je za 1,7 posto više nego u prva tri lanjska mjeseca. Osim trošarina na duhanske prerađevine koje su zabilježile smanjenje od 2,1 posto, sve ostale komponente trošarina ostvarile su međugodišnji rast: na naftu i naftne derivate 1,7 posto, bezalkoholna pića 21,4 posto, na alkohol i alkoholna pića 18,8 posto, na luksuzne proizvode 17,6 posto, pivo 8,5 posto, kavu 8,2 posto te na automobile, motorna vozila, plovila i zrakoplove 0,3 posto.
Proračunski su rashodi i neto posudbe u prva tri mjeseca iznosili 20,01 milijardi kuna, što je za 3,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Pritom je za plaće i doprinose isplaćeno 5,54 milijardi kuna, što je međugodišnji porast od 4,7 posto.
U skupini tekućih rashoda, najznačajniji udio imaju subvencije i ostali tekući transferi koji su sa iznosom od 9,67 milijardi kuna zabilježili međugodišnji rast od 6,2 posto.
Pritom se smanjenje rashoda u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine bilježi kod subvencija, koje su sa iznosom 1,75 milijuna kuna, manje za koro posto, ali su transferi zabilježili rast od 10,4 posto, na iznos od 8,68 milijardi kuna.

31.12.2003. | Pisane vijesti
REBALANS PRORAČUNA: POVEĆANJE PRIHODA OD DIVIDENDE HT-A, TROŠARINA\r\nZAGREB, 5. srpnja 2004. (Hina)Rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna trebao bi donijeti veći porast prihoda nego li će biti porast rashoda, očekuju u Ministarstvu financija koje će uskoro prijedlog rebalansa uputiti Vladi, a potom i Saboru.

O konkretnijim okvirima i brojkama u Ministarstvu još uvijek ne žele govoriti, a prijedlog bi, kako se doznaje, ovaj tjedan mogao biti raspravljen u Vladi kako bi se ispoštovao najavljeni rok da se rebalans u Saboru usvoji do 15. srpnja.
Na prihodnoj strani proračuna, prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva, računa se na prihod od dividendi Hrvatskog telekoma, od oko 2 milijarde kuna. Isto tako, od povećanja trošarina na cigarete i automobile država do kraja godine očekuje dodatni prihod od oko 320 milijuna kuna.
Koliko će i kome biti usmjereno povećanje rashoda iz Ministarstva ne žele iznositi. No, očekuju smanjenje materijalnih troškova države, iako se ni tu za sada ne želi izlaziti ni s kakvim detaljima. Kao osnovne ciljeve rebalansa u Ministarstvu navode smanjenje i stabiliziranje dinamike rasta vanjskog duga i jačanje fiskalne pozicije.
Naime, vanjski dug Hrvatske dosegnuo je 24 milijarde američkih dolara, i udio u BDP-u od oko 76 posto. Ta se visina i udio, te posebno brzina rasta već dulje vrijeme ocjenjuje neprihvatljivom.
Hrvatska, napominju financijaši i analitičari, mora biti svjesna rizika koji proizlazi iz visokog vanjskog duga, posebno s obzirom da se ulazi u razdoblje u kojem je u svijetu počeo rast kamata.
Pitanje vanjskog duga bilo je i jedno od glavnih pitanja u razgovorima s Misijom MMF-a oko novog stand by aranžmana, a već tada je najavljeno odustajanje od izlaska na japansko tržište kapitala krajem godine i umjesto toga izdavanje obveznica na domaćem tržištu.
I iduće bi godine, prema najavama, najveći dio proračunskog deficita financirao na domaćem tržištu. Iz Ministarstva financija se doznaje da bi se rebalansom deficit opće države zadržao na 4,5 posto BDP-a.
Fiskalna politika ne može ove godine ići na veće smanjenje, jer se moraju izvršiti obveze za prošlu godinu, a neki su projekti u tijeku i jednostavno nema prostora za smanjenje deficita, kažu u Ministarstvu financija. No, ističu da će drugačija biti struktura deficita, da će se povećati transparentnost javnih financija.
Naime, rebalansom bi se pod kontrolu stavio i HŽ, veliki proračunski potrošač koji se više ne bi mogao zaduživati "iznad" proračuna. To, kako je najavljeno još sredinom lipnja, znači da će se u proračunu jasno prikazati sve subvencije koje se za plaće, investicije i druge potrebe daju HŽ-u, čime će prestati potreba bilo kakvog daljnjeg samostalnog zaduživanja HŽ.
Tako bi se, objašnjavali su iz Ministarstva, prekinula dosadašnja praksa visoke ovisnosti HŽ-a o kratkoročnim kreditima uz državno jamstvo koji onda na naplatu dolaze proračunu.
Rebalansom se, prema ocjenama iz Ministarstva financija, stvaraju temelji za daljnje smanjenje deficita u narednim godinama.
Tako se, kako je još ranije najavio ministar financija Ivan Šuker, u idućoj godini deficit opće države planira smanjiti na 3,7 posto BDP-a.

31.12.2003. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER SASTAO SE S IZVRŠNIM DIREKTOROM SVJETSKE BANKE MELKERTOM\r\nZAGREB, 08. srpnja 2004.Ministar financija Ivan Šuker sastao se danas s Adom Melkertom, izvršnim direktorom Svjetske banke, tijekom njegove službene posjete Republici Hrvatskoj 8. i 9. srpnja 2004. godine.
Ministar Šuker je g. Melkerta upoznao s tijekom priprema Strategije suradnje Republike Hrvatske i Svjetske banke, te s planom razgovora o budućim investicijskim zajmovima i zajmovima za strukturnu prilagodbu.

Gospodin Melkert je izrazio spremnost podržati planove Vlade RH na Odboru izvršnih direktora, koji, kako je sam istakao, o Republici Hrvatskoj ima izuzetno pozitivno mišljenje, posebno sada nakon što je RH dobila status kandidata za EU.
Melkert u Odboru izvršnih direktora Svjetske banke, uz Hrvatsku, predstavlja i Nizozemsku, Armeniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Izrael, Makedoniju, Moldovu, Gruziju, Rumunjsku i Ukrajinu. Melkert će se tijekom boravka u Hrvatskoj susresti i s drugim predstavnicima Vlade, Hrvatske narodne banke te Svjetske banke.
U petak, 9. srpnja, Melkert će posjetiti Grad Rijeku gdje će obići lokacije Projekta obnove riječkog prometnog pravca za provedbu kojega je Svjetska banka 12. srpnja 2003. godine odobrila tri zajma: Lučkoj upravi Rijeka u iznosu 55,1 milijun USD, Hrvatskim cestama 76,2 milijuna EUR i Hrvatskim autocestama iznos od 15,7 milijuna EUR. Svi zajmovi su odobreni uz potporu i jamstvo Republike Hrvatske.

 

31.12.2003. | Pisane vijesti
ODRŽAN SASTANAK RADNE SKUPINE ZA IZRADU PRIJEDLOGA ZAKONA O OSIGURANJU ŠTEDNIH ULOGA\r\nZAGREB, 08. srpnja 2004.U Ministarstvu financija održan je redoviti sastanak Radne skupine za izradu nacrta Prijedloga zakona o osiguranju štednih uloga. Na sastanku su sudjelovali predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva europskih integracija, Hrvatske narodne banke, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatske gospodarske komore - Udruženja banaka i Hrvatske udruge banaka.


Na sastanku se raspravljalo o izradi nacrta Prijedloga Zakona o osiguranju štednih uloga s ciljem usklađivanja stajališta svih nadležnih institucija oko izrade navedenog zakona, koji bi trebao biti usuglašen s direktivama Europske unije.
Na sastanku je dogovoren skorašnji sastanak uže Radne skupine na kojem bi se trebao donijeti usuglašen tekst nacrta Prijedloga zakona o osiguranju štednih uloga. Tim Zakonom trebao bi se poboljšati sustav osiguranja štednih uloga građana u Hrvatskoj. Uz to, Zakon bi trebao biti još jedan znak o sigurnosti hrvatskog bankarskog sustava.

31.12.2003. | Pisane vijesti
FISKALNA POLITIKA 2005-2007. - SMANJENJE DEFICITA I VANJSKOG DUGA\r\nZAGREB, 9. srpnja 2004. (Hina)Fiskalna prilagodba koja će voditi smanjenju deficita opće države ispod 3 posto BDP-a u 2007, stabiliziranje javnog duga ispod 60 posto BDP-a i vanjskog duga ispod 80 posto BDP-a do 2007, poboljšana fiskalna disciplina u sektoru zdravstva i poboljšana fiskalna i socijalna održivost, neki su od ciljeva hrvatske fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007.

U tom se razdoblju očekuje kontinuirani gospodarski rast i niska inflacija, te stabilan tečaj, navodi se u Načelima fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007, koje je jučer usvojila hrvatska Vlada.
Projekcije predviđaju da gospodarski rast u ovoj godini iznosi 3,7 posto, iduće 4,3 posto, 2006. bio bi 4,5, te 4,6 posto 2007. godine.
Inflacija bi se pak kretala od 2,4 posto u ovoj, preko 2,7 posto u idućoj, do 2,3 i 2,2 posto u 2006. i 2007.
Analitičari Ministarstva financija predviđaju i konstantan pad deficita tekućeg računa platne bilance, sa 5,6 posto BDP-a u ovoj godini, te u idućim godinama 4,9, 3,7 i 3,3 posto u 2007.
Vlada je kao osnovne ciljeve fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007. zacrtala stabiliziranje makroekonomskih rizika, prije svega vanjskog i javnog duga, te jačanje gospodarskog razvoja kroz povećanje makroekonomske stabilnosti putem fiskalne prilagodbe i poboljšanje ulagačke klime.
Cilj je, naime, do 2007. ispuniti Maastrichtske kriterije i deficit opće države svesti na razinu ispod 3 posto, te javni dug stabilizirati ispod 60 posto BDP-a.
Čelnici Vlade i jučer su ponovili kako je Hrvatska prošlu godinu završila s deficitom od 6,3 posto BDP-a, a ove je godine planirano njegovo smanjenje na 4,5 posto. Projekcije govore da bi deficit idućih godina i dalje trebao padati - 2005. na 3,7 posto BDP-a, 2006. na 3,2 posto, a 2007. na 3 ili 2,9 posto BDP-a.
Kako je jučer istaknuo ministar financija Ivan Šuker ukupan vanjski dug (i države, banaka i poduzeća) Hrvatske u protekle je dvije godine povećan za 12 milijardi dolara, a javni je dug (unutarnji i vanjski dug države) dosegnuo 52 posto BDP-a. Da smo se nastavili zaduživati istim tempom krajem 2005. probili bi granicu od 60 posto udjela javnog duga u BDP-u, upozorio je Šuker.
Projekcije Ministarstva financija govore da bi vanjski dug sa planiranih 27,5 milijardi dolara u ovoj, idućih godina trebao rasti sporije - na 28 milijardi iduće godine, do 29,5, odnosno 31 milijardu dolara u 2006, odnosno 2007. No, njegov bi udio konstantno bio ispod 80 posto BDP-ai kretao bi se od 75,7 do 78,1 posto BDP-a.
Vlada u okviru srednjeročne politike do 2007. postavlja i nekoliko prioriteta u području fiskalne politike, među kojima su i efikasnija javna uprava i strukturne reforme javnog sektora. To bi trebalo voditi smanjenju državnih izdataka za plaće s oko 11 posto BDP-a u 2003. na 9,5 posto BDP-a u 2007. Tako bi povećanje plaća, osim praćenja troškova života, moglo ići jedino na uštrb smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, navodi se u Načelima.
Vlada ističe i potrebu nastavka reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, preusmjeravanja sredstava iz sektora obrambenih poslova na sektor obrazovanja i znanosti.
Očekuje i pojačan priljev inozemnih i domaćih investicija, kao i nižu stopu nezaposlenosti koja bi, prema metodologiji Međunarodne organizacije rada, s ovogodišnjih 14,2 posto na 12,8 posto u 2007.
Na prihodnoj se strani kao zadatak fiskalne politike ističe smanjenje poreznog opterećenja u funkciji oživljavanja proizvodnje.
Takvom racionalnom i restriktivnom fiskalnom politikom veličina rashoda konsolidirane opće države smanjila bi se sa 52,8 posto BDP-a u 2002. na 48,4 posto u 2007. Pri tome bi porezno opterećenja gospodarstva, mjereno udjelom poreznih prihoda konsolidirane opće države u BDP-u, smanjilo za oko 1,5 posto BDP-a, ističe se u Načelima fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje.

 

31.12.2003. | Pisane vijesti
U PRVOM POLUGODIŠTU PRORAČUNSKI PRIHODI 36,9, RASHODI 40,9 MILIJARDI KUNA\r\nZAGREB, 10. srpnja 2004. (Hina)U prvih šest mjeseci ove godine proračunski su prihodi ostvareni u iznosu 36,94 milijardi kuna, što je 5,9 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su proračunski rashodi iznosili 40,89 milijardi kuna, što je porast za 9,3 posto, najnoviji su podatci Ministarstva financija.

Ostvareni prihodi od 36,9 milijardi kuna predstavljaju i 44,9 posto ukupno planiranih prihoda, jer su rebalasom proračuna, koji je Vlada uputila na donošenje Saboru, ovogodišnji prihodi proračuna planirani u iznosu 82,2 milijarde kuna.
Najznačajniji proračunski prihodi su socijalni doprinosi koji su u prvih šest mjeseci donijeli 14,2 milijarde kuna, ili 8,4 posto više nego li u prvom polugodištu lani, te PDV s iznosom od 13,8 milijardi kuna, ili 7,8 posto nego u prvom polugodištu lani.
Prihod od trošarina porastao je 2 posto i u šest mjeseci one su proračunu donijele 3,6 milijardi kuna, dok je manje nego li u prvom polugodištu lani proračun uprihodovao od poreza na dohodak (1,3 milijarde kuna, ili 9,9 posto manje), na dobit (1,7 milijardi kuna, ili 3,8 posto manje), te poreza na međunarodnu trgovinu (741,2 milijuna, ili 6,5 posto manje).
Kod ostalih prihoda iz resora financija izdvajaju prihode od imovine koji su u šest mjeseci proračunu donijeli 209 milijuna kuna. Prvotni plan je bio da se od tog prihoda ove godine prikupi 1,1 milijardu kuna, od čega 640 milijuna od dividendi, no, rebalansom proračuna taj je plan znatno povećan, na 4,2 milijarde kuna.
Naime, rebalansom je Vlada predvidjela povećati prihode od dividende na ukupno 2,5 milijardi kuna, čemu bi najviše trebalo doprinijeti povlačenje 1,8 milijardi kuna dividende od Hrvatskog telekoma.
Povećanje prihoda od imovine za 289 milijuna kuna dršava očekuje i od realizacije koncesije za treću mobilnu mrešu.
Na rashodnoj strani proračuna najveće su stavke socijalne naknade i rashodi za naknade zaposlenima.
Od ukupno izvršenih 40,9 milijardi kuna rashoda, na socijalne se naknade odnosi 22,1 milijarda, što je međugodišnji porast od 11,2 posto, dok su naknade zaposlenima, a riječ je prvenstveno o plaćama, povećane za 4,3 posto i izvršene u iznosu 8,5 milijardi kuna.
Kod socijalnih naknada, iz Ministarstva financija navode kako su rashodi za naknade za socijalnu pomoć realizirani u iznosu 5,6 milijardi kuna, što je čak 63,5 posto više nego u istom razdoblju lani.
Pritom su u potpunosti, što znači u iznosu planiranom na godišnjoj razini, iskorištene stavke nagrade u kulturi i pomoć savezima i udrugama, a gotovo 99,7 posto godišnjeg iznosa iskorištene su i naknada za dodatni porodiljni dopust.
Kod naknada zaposlenima, više od planiranog već su izvršeni izdatci na stavci ostali rashodi za zaposlene, a osnovni uzrok tomu su već izvršen godišnji plan rashoda za troškove tranzicije MORH-a u iznosu 170 miljuna kuna.
Subvencije su u prvom polugodištu izvršene u iznosu 2,3 milijarde kuna, što je čak 61,4 posto godišnjeg plana. Takvo ostvarenje rezultat je činjenice da su Hrvatske šeljeznice (Hš) u pet mjeseci povukle gotovo cjelokupan godišnji iznos. Tako je već utrošeno svih 381,6 milijuna kuna za poticanje putničkog i kombiniranog šeljezničkog prometa, 211,6 milijuna kuna za odršavanje infrastrukture, a i za modernizaciju je već iskorišteno 83,9 posto ukupnog godišnjeg plana.
Plan su probile i subvencije za poticanje poljoprivredne proizvodnje, i u prvom su polugodištu izvršene sa 1,1 milijardu kuna, ili 68,8 posto godišnjeg plana.

31.12.2003. | Pisane vijesti
ŽIGMAN O FISKALNIM PRILAGODBAMA DO 2007. GODINE\r\nZAGREB, 12. srpnja 2004. (Hina)Većinu deficita u idućoj godini Hrvatska će financirati iz privatizacijskih prihoda, koji bi u 2005. godini trebali iznositi 4 milijarde kuna, rekao je danas pomoćnik ministra financija za makroekonomske analize i planiranje Ante Žigman, dodavši kako je na Vladi da odluči čime će ti prihodi biti prikupljeni.
Predstavljajući dokument "Načela fiskalne politike 2005 - 2007" koji je prošloga tjedna usvojila Vlada, Žigman je kazao i kako će se već ove godine većina financiranja države ostvarivati na domaćem tržištu, odnosno da se novo inozaduženje ne planira. Tome bi, dodao je, trebao doprinijeti i početak operacija Hrvatske narodne banke (HNB) na otvorenom tržištu krajem ove godine.
Fiskalne prilagodbe iz tog dokumenta, čiju je izradu prema Žigmanovim riječima od Hrvatske očekivala i Europska unija i Međunarodni monetarni fond, do 2007. bi trebale rezultirati stabiliziranjem vanjskog i javnog duga, jačanjem gospodarskog razvoja, povećanjem makroekonomske stabilnosti te poboljšanjem ulagačke klime.
Tako bi do 2007., prema projekcijama Ministarstva financija, a u skladu s Maastrichtskim kriterijima, deficit opće države trebao pasti ispod 3 posto BDP-a, javni bi se dug trebao stabilizirati na razini ispod 60 posto BDP-a, a vanjski dug ispod 80 posto BDP-a.
Također, raznim bi se mjerama (poput vraćanja financijske policije te
novih iznosa trošarina) trebala poboljšati fiskalna disciplina te bolja naplata poreznih prihoda, kazao je Žigman.
Projekcijama je predviđeno i zadržavanje razine socijalnih izdataka na razini od 20 do 22 posto BDP-a (odnosno nominalni rast u skladu s rastom BDP), kao i smanjenje subvencija sektoru poduzeća sa 3,4 posto u 2004. na 2,2 posto BDP-a u 2007.
Žigman je pojasnio da se nominalno iznos subvencija neće ni smanjivati niti rasti, ali da će se provesti analiza i na temelju nje odrediti kako će one biti raspodijeljene po pojedinim sektorima.
Smanjenje godišnjeg fiskalnog troška u području državnih investicija sa 7 na 5,5 posto BDP-a Žigman je pojasnio dovršavanjem većeg dijela najveće infrastrukturne izgradnje u Hrvatskoj (autoceste).
No, to ne znači da se u ceste neće ulagati, rekao je dodavši kako će rashodi Hrvatskih cesta do 2007. porasti s oko 800 milijuna kuna na 1,7 milijardi kuna, dok će istodobno rashodi Hrvatskih autocesta biti smanjeni s 5 milijardi na 3,5 milijardi kuna.
Ovim je projekcijama predviđen niz fiskalnih prilagodbi, poput smanjenja infrastrukturnih investicija ili manje mase plaća u javnom sektoru, no što će se od tih instrumenata iskoristiti mora odlučiti Vlada, zaključio je Žigman.31.12.2003. | Pisane vijesti