Vijesti
Riječ je o elektroničkom izdanju koje korisniku kroz intuitivno sučelje omogućava pretraživanje i pregledavanje zakona, pravilnika, ugovora i ostalih propisa, a dokumenti su raspoređeni u osam kategorija, ovisno o vrsti. Pretraživač je kreiran tako da omogućava pretraživanje po određenoj riječi, a korisniku predstavlja popis dokumenata u kojima se zadana riječ nalazi. Također, korisnicima je omogućen ispis svih dokumenata u izvornom obliku, objavili su danas iz zagrebačke tvrtke Teched, koja je izradila tehnološko rješenje za CD "Porezni propisi 2005".
Naklada CD-a je deset tisuća primjeraka.(Hina)
14.04.2005. | Pisane vijestiUpravo u razvoju malog i srednjeg poduzetništva Hrvatska, koja prednjači u razvoju financijskog sektora, značajno zaostaje za nekim zemljama regije, rekao je Ners te ocijenio da to govori "da su ili Hrvati nepoduzetni ili poslovno okruženje ne pogoduje razvoju
poduzetništva".
Naveo je tako podatak da ta banka u Hrvatskoj trenutno sudjeluje u projektima vrijednima 250 milijuna eura, a da bi se taj iznos mogao u narednim godinama povećati i dva do tri puta kada bi bilo dovoljno projekata, posebice lokalnih zajednica.
Poslovne banke u zemljama regije, posebno one u stranom vlasništvu, svojom konkurentskom borbom doprinose gospodarskom rastu svojih zemalja i cijele regije, ali i homogenizaciji tržišta, pripremajući ga tako da što više i brže bude spremno za integraciju u Europsku uniju (EU), kazao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković.
Među izazovima pred financijskim sektorima zemalja regije, pa tako i Hrvatske Luković je izdvojio zakonodavne prilagodbe (ističući zakon o stečaju te ovršni zakon) te jačanje institucija, posebice sudstva.
Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Božo Prka tome je dodao i nužnost promjena u javnoj upravi, koja je po njegovu mišljenju bila i jest najveće prepreka gospodarskom razvoju u svim tranzicijskim zemljama. Javna uprava ne treba biti središte moći, već jeftin i efikasan servisni centar poreznim obveznicima koje je plaćaju, kazao je Prka.
Hrvatski financijski sektor, prema riječima državne tajnice u Ministarstvu financija Martine Dalić, najveći je među zemljama ove regije (Bugarska, Rumunjska, SiCG, BiH, Makedonija, Albanija). No, kazala je Dalić, glavno obilježje hrvatskog, kao i financijskih sektora ostalih zemlja je relativna plitkoća, koja je izražena u prevlasti bankarskog sektora.
Naime, banke u ovoj regiji drže oko 70 posto imovine ukupnog financijskog sektora, dok je u Hrvatskoj taj udio čak 90 posto, što govori da je taj dio gospodarstva u jugoistočnoj Europi još velikim dijelom u ranom stadiju razvoja.
Slično je i s hrvatskim tržištem kapitala, rekao je direktor Zagrebačke burze (ZSE) Marinko Papuga te dodao da je, primjerice, trenutna tržišna kapitalizacija ZSE veća od ukupne kapitalizacije burzi u Beogradu, Banja luci, Makedoniji, Crnoj Gori i Varaždinu, dok je po veličini prometa Zagreb odmah iza Ljubljane, a čak ispred grčkog tržišta.(Hina)
14.04.2005. | Pisane vijestiNa sastanku je ministar Šuker upoznao gospodina Barbasa s makroekonomskom situacijom u RH, odnosima s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, ekonomskim reformama koje su u tijeku te važnosti zakonodavne regulacije područja tržišnog natjecanja u Hrvatskoj i državnih potpora kako bi bili sukladni EU. "Želimo transparentnost na tom području kako bi se vidjelo na što se troši novac poreznih obveznika i stvorila konkurencija", istaknuo je ministar Šuker.
Ministar Šuker upoznao je sudionike sastanka s novim ustrojem Ministarstva financija i formiranjem službi koje bi trebale pridonijeti što boljim prilagodbama hrvatskog gospodarstva onom u EU. Također, kazao je kako je u Ministarstvu uspostavljena unutarnja revizija kako bi se pridonijelo nadzoru i transparentnosti trošenja proračunskih sredstava. Dodao je kako je MMF svjestan napora koje je Vlada RH napravila u protekloj godini na fiskalnim prilagodbama, ali i kako Hrvatska u svojem proračunu ima 10 posto troškova, odnosno 8,0 milijardi kuna, vezanih uz direktne ili indirektne posljedice rata te da bi bez toga RH bila daleko ispod Maastrichskih kriterija. No, Hrvatska mora nastaviti sa strukturalnim reformama, ma kako bile bolne, i to prije svega zbog sebe same jer bez njih nema napretka, zaključio je ministar Šuker.
13.04.2005. | Pisane vijestiSaldo sadrži iznos duga odnosno preplate na dan 1. siječnja 2005., i to glavnicu duga odvojenu od iznosa zateznih kamata koje su obračunane, a nisu naplaćene do 31. prosinca 2004., za svaku godinu na koju se glavnica i kamate odnose.
Propisano je i da je za svaku promjenu iznosa salda (duga i preplate) doprinosa predanog Poreznoj upravi mjerodavan REGOS.
Slijedom toga REGOS je Poreznoj upravi dostavio podatke o saldima i ti su iznosi uračunati prilikom redovitog mjesečnog obračuna obveze za uplatu za mjesec ožujak 2005. koji dospijeva na naplatu 15. travnja 2005.
Uz naloge za uplatu svakom dužniku dostavljena je i pisana obavijest o tome te uputa da se za svaku dodatnu informaciju glede nastanka duga (povijest) obrate neposredno REGOS-u.
Po zaprimanju naloga za uplatu dio dužnika osporava valjanost iskazanog duga te se, umjesto REGOS-u, obraćaju ispostavama Porezne uprave. REGOS je upoznat s nastalom situacijom, a 7. travnja 2005. dana je i dodatna uputa službenicima Porezne uprave o tome da je za povijest (nastanak) salda koji je preuzet u nominalnom iznosu (dokumentacija o nastanku je ostala u REGOS-u) mjerodavan REGOS i to kako za tumačenje tako i za mogući ispravak dostavljenoga iznosa.
U međuvremenu su od REGOS-a zaprimljeni podaci o naknadnim ispravcima (promjenama) nastalim u vezi sa iznosima salda koji su 9. travnja 2005. i knjigovodstveno provedeni u Poreznoj upravi. Riječ je o oko 10.000 obveznika doprinosa kod kojih je izvršena korekcija na iznosu salda što znači da je toliki broj obveznika zaprimio naloge za uplatu s pogrešnim iznosima, ali tu nije riječ samo o pogrešnom iznosu duga već i ispravku salda preplate koji je naknadno ispravljen.
Kako sustav doprinosa za obvezna osiguranja počiva na načelu da se doprinosi plaćaju za određeno (konkretno) razdoblje u osiguranju (staž osiguranja) sve povezane institucije (HZMO i HZZO te Porezna uprava i REGOS) i nadalje nastavljaju s razmjenom i usklađivanjem podataka pa će tako Porezna uprava od HZMO-a i HZZO-a a REGOS od Porezne uprave i nadalje zaprimati i podatke o promjenama koje se odnose na razdoblje do 31. prosinca 2004. Riječ je o slučajevima naknadnih promjena u svojstvu osiguranja (naknadna odjava ili prijava, naknadno utvrđeno pravo na bolovanje i mirovanje obveze doprinosa i sl.) što znači da će i nadalje biti slučajeva naknadnih utvrđivanja i umanjenja obveza i objašnjenja osiguraniku o njegovim obvezama.
Procjenjujemo da će se broj mogućih pogrešaka postupno smanjivati, pa ovime molimo da se uvaže činjenice i primi naša isprika ako je došlo do propusta. Također, skrećemo pozornost da se u slučaju bilo kakvih pitanja porezni obveznici mogu javiti REGOS-u, ali i ispostavama Porezne uprave o čemu su bili obavještavani i prilikom dobijanja uplatnica te putem popratne obavijesti.
12.04.2005. | Pisane vijestiMinistar Šuker je objasnio da zbog usporavanja vanjskog zaduživanja, ali i zahvaljujući razvitku domaćeg financijskog tržišta, Hrvatska ove godine ne izlazi s novom emisijom samurai obveznica. No, pozdravio je interes japanskih kompanija za razvoj aktivnosti u lukama Rijeka i Ploče.
Nadovezujući se na temu aktivnosti japanskih privatnih kompanija u Hrvatskoj, japanski ministar financija Tanigaki podsjetio je na to da tri japanske banke financiraju gradnju ceste Zagreb-Split (250 milijuna eura), a ministar Šukera je iznio važnost te ceste za Hrvatsku. Također, ministar Šuker je ponovno potaknuo rad na sklapanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Na kraju razgovora ministar Šuker zahvalio je na cijelom nizu darovnica japanske vlade u posljednjih nekoliko godina Hrvatskoj, osobito u području kulture, ali i u drugim područjima. Posebno je istaknuo interes u poboljšavanju financijskog sustava. Pozvao je ministra Tanigakija u Hrvatsku, koju je on već jednom posjetio dok nije bio ministar kao član Parlamentarne lige Japan-Hrvatska, te su dogovorili i skori susret u Washingtonu na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a.
10.04.2005. | Pisane vijestiPredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Damir Ostović predstavio je Public Private Partnership (PPP), program kojim se uspostavlja poslovni odnos između javnog i privatnog sektora na području upravljanja uslugama i servisima. Cilj je korištenje prednosti i specifičnosti svakog od partnera koje u kombinaciji daju optimalan rezultat, kazao je Ostović.
Na ovogodišnjem okupljanju financijske industrije, koje se održava do 9. travnja, sudjeluje više od 150 financijskih stručnjaka.
Kako je rečeno, od pružatelja financijskih usluga očekuje se kontinuirano osluškivanje trendova i praćenje razvoja tehnologije i proizvoda, kako u zemljama Europske unije tako i u cjelokupnoj regiji srednje i istočne Europe, kako bi takve "cutting edge" proizvode i standarde mogli ponuditi svojim lokalnim (hrvatskim) klijentima. Pri tome regulatorne prepreke (ili nerazvijenost pravnog okvira) ne smiju biti izgovor već moraju predstavljati izazov.
Kroz kombinaciju plenarnih izlaganja i tematskih predavanja, stručnjaci iz Hrvatske i Europske unije, razmijenit će iskustva, tehnike i vještine, koncentrirajući se više na praksu nego na teoriju, a bit će predstavljene i studije pojedinih hrvatskih kompanija, navodi se u priopćenju.(Hina)
Žigman je kazao kako je preduvjet za to zaustavljanje rasta tekućih obveza zdravstva koje s obvezama županijskih i gradskih bolnica (što je van nadležnosti HZZO-a) premašuju 1,5 milijardi kuna.
Govoreći o ciljevima fiskalne politike Žigman je, među ostalim, izdvojio potrebu uspostave fiskalno prihvatljive javne uprave.
Hrvatska javna uprava jedna je od najskupljih u regiji, a povećanju njezine efikasnosti te time i smanjenju troška za državni proračun trebao bi pridonijeti novi Zakon o javnoj službi.
Taj bi se zakon trebao početi primjenjivati od početka 2006. godine, a kako se doznaje, jedna od značajnijih promjena trebala bi biti profesionalizacija javnih službenika na višim položajima.
Među prioritetima fiskalne politike u ovoj i narednim godinama Žigman je izdvojio i smanjenja intervencija države u sektoru poduzeća, što se prvenstveno odnosi na smanjenje subvencija, primjerice HŽ-u.
Također, prioritet je i uspostava bolje financijske discipline i nadzora naplativosti proračunskih prihoda. Za to je zadužena financijska policija, koja bi prema Žigmanovim riječima, prve kontrole trebala provesti prije početka "špice" ovogodišnje turističke sezone.
Poboljšanju naplate proračunskih prihoda trebali bi pomoći i prijedlozi tehničke misije MMF-a koja je jučer započela dvotjednu misiju u Ministarstvu financija. Ta bi stručna skupina tehničke prirode do kraja svibnja ove godine trebala, temeljem ovog posjeta koji je inicirao sam MMF, predložiti moguće promjene u organizaciji, procedurama ili zakonskoj regulativi za učinkovitiju naplatu proračunskih prihoda, rekao je Žigman.
Ispunjenje fiskalnih ciljeva, zaključio je, trebalo bi do 2007. godine rezultirati smanjenjem poreznog opterećenja gospodarstva za oko 1,5 posto.(Hina)
06.04.2005. | Pisane vijesti"Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara koji je stupio na snagu u srpnju 2002. godine, a ne 2003. godine kako izjavljuje odgovorna osoba "Šport tipa", regulira pitanje priređivanja klađenja u pogledu tehničkih uvjeta, oporezivanja i svih ostalih u cijelosti jednako, kako za privatna trgovačka društva tako i za Hrvatsku lutriju d.o.o.
Prema tome ne stoji izjava da se ovim Zakonom pogodovalo Hrvatskoj lutriji. "Šport tip" poslovao je s gubitkom i 2000. godine kada je bio drugi način oporezivanja djelatnosti klađenja (20% na razliku između uplate i isplate dobitaka igračima), pa je također netočna izjava odgovornih osoba da ih je u gubitke doveo novi način oporezivanja."
Napominjemo da je Hrvatska lutrija započela s priređivanjem klađenja tek u lipnju 2004. godine, te nikako ne stoji tvrdnja da je Hrvatska lutrija jedan od razloga lošeg poslovanja privatnih trgovačkih društava. Osim toga Ministarstvo financija dužno je demantirati netočnu izjavu o lošem poslovanju ostalih kladionica koje i nakon promjene Zakona bilježe znatan porast uplata a time i rezultata poslovanja.
Eventualne razloge lošeg poslovanja "Šport tipa" treba tražiti u međusobnim odnosima suvlasnika koji su se sigurno odrazili na poslovanje kladionice kao i u visokim koeficijentima u odnosu na koeficijente u ostalim europskim zemljama, a koji uzrokuju visoke isplate igračima.
05.04.2005. | Pisane vijesti
Vlada RH je 21. studenog 2003. godine donijela Odluku o prodaji novčanog potraživanja Ministarstva financija - Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje postoji prema stečajnom dužniku "Diona" d.d. u stečaju za jednu kunu, konzorciju domaćih proizvođača "Dinova" d.o.o. . Radi se o Odluci o prodaji novčanih potraživanja Ministarstva financija - Porezne uprave u iznosu od 6.857.812,75 kuna za 1,00 kunu, Ministarstva gospodarstva - Ravnateljstva za robne zalihe u iznosu od 15.680,84 kune, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 57.801,40 kuna i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u iznosu od 24.607,27 kuna. U Odlukama Vlade RH od 21. studenog 2003. bilo je naznačeno da se za provedbu tih Odluka zadužuju ministar financija i ministar gospodarstva.
Navedenim potraživanjima valja dodati i ona razlučnih državnih vjerovnika u ukupnom iznosu od 58.525.614,44 kune, od toga Hrvatska poštanska banka 15.502.396,51 kunu, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 43.023.217,93 kune (potraživanje koje je bilo osigurano hipotekama i koje je uvijek naplativo), temeljem Zaključka Vlade RH od 18. lipnja 2003. Nadalje, ugovorom o otkupu potraživanja sklopljenim 18. studenog 2003. Hrvatski fond za privatizaciju prodao je svoje razlučno potraživanje u iznosu od 50.515.156,92 kuna "Dinovi" d.o.o Zagreb također za 1,00 kunu.
Ministarstvo financija - Porezna uprava je sukladno Stečajnom zakonu dala 09. ožujka 2004. godine izjavu kojom je potvrđen prijenos tradžbine Ministarstva financija - Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na konzorcij domaćih proizvođača "Dinova" d.o.o. Zagreb. Dakle, Ministarstvo financija je provodilo navedenu Odluku bivše Vlade RH, kao i u slučaju ostalih odluka Vlade RH.
Potom je uslijedio Zahtjev Državnog odvjetništva RH za preispitivanjem odluke Vlade RH o prodaji novčanih potraživanja državnih vjerovnika prema stečajnom dužniku Diona d.d. u stečaju, konzorciju domaćih proizvođača Dinova d.o.o.. Nadalje, na sastanku koje je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na kojem su nazočili predstavnici Ministarstva financija, Porezne uprave, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Hrvatskog fonda za privatizaciju i Državnog odvjetništva utvrđeno je da navedene institucije nisu sudjelovale u pripremi prijedloga niti raspolažu dokumentacijom na temelju koje je donesena Odluka Vlade RH od 21. studenog 2003., te stoga nije bilo moguće pripremiti prijedlog akta kojima bi se razrješila navedena problematika. Zaključak sastanka bio je da navedena ministarstva ne mogu preispitati odluke Vlade RH nego ih provoditi. Ovim ističemo još jednom kako je konkretna odluka bivše Vlade RH u predmetu "Diona-Dinova" donesena bez sudjelovanja stručnih službi u Ministarstvu financija.