Vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA MJESEC STUDENI 2004. GODINE BR. 109Ministarstvo financija objavilo je mjesečni statistički prikaz sa podacima o proračunu, izvanproračunskim fondovima, konsolidiranoj središnjoj državi, ukupnom manjku/višku, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, unutarnjem te dugu opće države za listopad 2004. godine. Po prvi put, Mjesečni statistički prikaz daje podatke o bilanci te računu dobiti i gubitka javnih poduzeća koji će se od ovog broja objavljivati kvartalno. Slijedeći broj Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija br. 110 s podacima za studeni 2004. godine očekuje se početkom veljače 2005.

Statistički prikazi za 2004. godinu

27.01.2005. | Pisane vijesti

VLADA RH I SVJETSKA BANKA PREDSTAVILE NOVU STRATEGIJU POMOĆI ZA HRVATSKUVlada Republike Hrvatske i Svjetska banka danas su predstavile novu Strategiju pomoći Svjetske banke (CAS) za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2005. do 2008. godine. Ovaj drugi CAS za Hrvatsku pripremljen je u bliskom partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske, a njegov glavni cilj je potpomoći Vladinu strategiju rasta i reforme koja je sastavni dio procesa pridruživanja Europskoj uniji (EU).

CAS je okvirna strategija kojom Grupa Svjetska banke definira ciljeve i instrumente pomoći, kao i prioritetna područja suradnje sa zemljama partnerima, a temelji se na sveobuhvatnoj analizi programa sektorskih politika u državi.

Glavni strateški cilj Vlade Republike Hrvatske je uspješan pristup i pridruživanje Europskoj uniji, tako da Hrvatska uđe u EU s dinamičnim i konkurentnim gospodarstvom koje brzo može postići usklađivanje sa životnim standardom u Europskoj uniji, regionalnu stabilnost i dugoročno održiva gospodarska postignuća. Prioriteti CAS-a za Hrvatsku tako će poduprijeti napore Hrvatske za članstvom u Europskoj uniji, a istodobno zadrži svoje komparativne prednosti. Osnovni ciljevi reformskog programa predviđeni u CAS-u su sljedeći: (i) racionalizacija i poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje, (ii) poboljšanje investicijskog okruženja i upravljanja, te (iii) osiguravanje socijalne i ekološke održivosti.

„Ovo je prva od četiri Strategije pomoći s međunarodnim financijskim institucijama, a koje je Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva financija završila i može krenuti u njezinu provedbu. Istovremeno, Ministarstvo financija u suradnji s resornim ministarstvima, dovršava Strategije suradnje za Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) i Europskom investicijskom bankom (EIB), kako bismo osigurali koordinaciju i transparentnost svih projekata i programa. Važno je reći da je sadržaj ove Strategije u potpunosti usklađen s preporukama Europske komisije o aktivnostima koje Hrvatska treba provoditi tijekom slijedećih pet godina, i na taj način ova Strategija u potpunosti odražava potrebe Hrvatske kao zemlje kandidata. Ovo je prva Strategija pomoći koja je uistinu odraz zajedničkog rada i usuglašavanja između Svjetske banke i Republike Hrvatske", kazao je ministar financija Ivan Šuker.

Odražavajući stečena iskustva iz provedbe prethodnog CAS-a i konzultacija sa širokim slojevima civilnog društva u Hrvatskoj, strategija reforme koju podržava CAS podupire pomak na rast temeljen na privatnom sektoru kroz racionalizaciju javnog sektora, uspostavljanje povoljnog investicijskog okruženja i makroekonomske održivosti. Održane su konzultacije s Europskom komisijom kako bi se osigurala potpora za zahtjeve EU-a i što veće iskorištenje nepovratnih sredstava Europske zajednice od strane Hrvatske.

Međutim, CAS obuhvaća područje šire od pomoći u provedbi programa reformi potrebnih za pristup u EU, rekao je Anand K. Seth, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. "Po prvi put je Svjetska banka pripremila tako ambiciozan program za Hrvatsku. U visokom scenariju, CAS nastoji provesti teške reforme koje su nužne ako zemlja treba postići visoki rast, znatno iznad sadašnjih četiri posto godišnje, poboljšati svoju konkurentnost i povisiti životni standard, čak i prije nego što se dovrši integracija Hrvatske u Europsku uniju. Cilj Svjetske banke je podržati Hrvatsku u ubrzanom dostizanju razvoja i standarda Europske unije, a za to će biti potrebne neke reforme koje u kratkoročnom razdoblju mogu biti bolne za stanovništvo. Zbog toga CAS predviđa cijeli niz instrumenata za ublažavanje posljedica reformi, kako bi se sustavno rješavale socijalne posljedice do kojih zbog nekih reformi može doći."

CAS uključuje programe osnovnog, visokog i niskog scenarija usklađene s održivim, ubrzanim odnosno sporim scenarijem rasta. Planirani četverogodišnji iznos zajmova za osnovni scenarij iznosi oko 1 milijardu USD, uz dodatnih 500 milijuna USD u visokom scenariju. Program zajmova niskog scenarija iznosi oko 300 milijuna USD. Razine zajmova u prošle tri godine bile su u prosjeku 155 milijuna USD godišnje.

Novi CAS za Republiku Hrvatsku je zajednički program Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije (IFC) Grupe Svjetske banke. Njime se predviđa jača potpora IFC-a hrvatskim privatnim tvrtkama u svrhu njihove veće konkurentnosti na regionalnim tržištima, kroz potporu privatizaciji i post-privatizacijskom restrukturiranju u ključnim sektorima, kao i kroz poticanje investicija privatnog sektora u infrastrukturu. Rad Multilateralne investicijske jamstvene agencije (MIGA) u Hrvatskoj temeljio bi se na Europskom programu suradnje s investitorima, kojim se nastoje ojačati kapaciteti zemalja partnera za apsorbiranje više ulaganja iz Zapadne Europe.

Okosnicu pomoći (oko 750 milijuna USD) čine programski zajmovi za prilagodbu (PAL-ovi), koji će poduprijeti najznačajnije reforme time što će se usmjeriti na poboljšanje investicijskog okruženja, fiskalne konsolidacije i jačanje upravljanja, uključujući racionalizaciju javnog sektora. Druga vrsta pomoći Banke dijeli se u jednakim omjerima između investicijskih zajmova i vrsta zajmova usmjerenih na čitave pojedine sektore (tzv. SWAp), koji bi nadopunili PAL-ove. Investicijski zajmovi bi rješavali probleme institucijskih sposobnosti, ublažili negativan učinak reformi u sklopu PAL-a na ranjive skupine i pomogli bi Hrvatskoj da se suoči sa značajnim ekološkim izazovima procesa pridruživanja. SWAp-ovi će rješavati reforme u pojedinim sektorima koji su ili povezani s procesom integracije u EU (kao što su sektor infrastrukture i energije), ili kojima se nastoji povećati konkurentnost Hrvatske, kao u sektoru obrazovanja i zdravstva.

U sljedeće tri godine Grupa Svjetske banke će osigurati niz savjetodavnih i analitičkih usluga - studija - kojima će se dati savjeti o sektorskim politikama Vladi.

Nakon predstavljanja CAS-a za razdoblje 2005 - 2008. javnosti, Svjetska banka će biti domaćin sastanku na kojem će biti predstavnici donatora. Na sastanku će se istražiti načini poboljšanja upotrebe razvojne pomoći za Hrvatsku, u sklopu okvira procesa koordinacije pod vodstvom Ministarstva europskih integracija i uz angažman drugih donatorskih inicijativa i sinergija koje postoje među različitim programima.

O Strategiji pomoći Svjetske banke za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2005. do 2008. godine raspravljao je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke 21. prosinca 2004. Otkad se Hrvatska 1993. godine pridružila Svjetskoj banci, Banka je financirala 24 projekta, čija je ukupna vrijednost veća od 1,2 milijarde USD.

18.01.2005. | Pisane vijesti

U 2004. NEPRIJAVLJENO 1,13 MILIJARDI KUNA POREZA I DOPRINOSAInspektori Porezne uprave prošle su godine obavili nadzor 16.605 pravnih ili fizickih osoba, te "pronašli" više od 1,13 milijardi kuna neprijavljenih poreznih obveza, podatci su Središnjeg ureda Porezne uprave Ministarstva financija.

Toliki je, naime, iznos novoutvrdenog proracunskog prihoda, odnosno razlika izmedu onoga što su porezni obveznici prijavili i onoga što je utvrdila inspekcija, a što su obveznici "zaboravili" prijaviti Poreznoj upravi.

Inspekcijski nadzor proveden je tijekom prošle godine u 7.850 pravnih i 8.955 fizickih osoba.

Pritom su, od ukupno 16.441 zapisnika, u nešto više od 40 posto slucajeva, odnosno u 6.654 slucaja utvrdene nezakonitosti u naplati poreza i doprinosa, dok u 9.787 zapisnika inspekcijskog nadzora nisu utvrdene nezakonitosti.

Zbog utvrdenih nezakonitosti poreznici su podnijeli 94 prijave za kaznena djela, pri cemu se najcešce, kako se doznaje, radi o pokušajima utaje poreza, te prekoracenjima ovlasti u gospodarskom poslovanju.

Podnijeto je i 17 prijava za gospodarski prijestup (vecinom zbog nepolaganja novca na žiro racune), te 6.416 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Prema podatcima Porezne uprave, prošle je godine samo za obvezne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te za zapošljavanje u proracun uplaceno 29,5 milijardi kuna, što je 7,5 posto više nego godinu prije.

Inspekcijskim je nadzorom pak utvrdeno da još treba uplatiti 93,9 milijuna kuna obveznih doprinosa i kamata.

U prošloj je godini obavljeno ukupno 4.275 inspekcijskih nadzora naplate i obracunavanja obveznih doprinosa, te je utvrdeno da za doprinose i kamate za obvezno mirovinsko osiguranje treba još platiti 47,6 milijuna kuna, 42 milijuna za obvezno zdravstveno osiguranje, te 4,2 milijuna kuna doprinosa za zapošljavanje.

Tijekom prošle godine inspekcijski je nadzor obavljalo 720 djelatnika, a podatci Porezne uprave govore da je svaki od njih 'otkrio' više od 1,57 milijuna neplacenih poreza ili doprinosa.

Tijekom prošle godine obavljeno je manje nadzora, ali je zamjetna veca ucinkovitost, isticu poreznici.

Isto tako, u prošloj je godini zamijecena i veca porezna disciplina - u odnosu na 2003. naplata poreza poboljšana je za oko 30 posto, naglašavaju poreznici.(Hina)

17.01.2005. | Pisane vijesti

REAKCIJA NA PISANJE MEDIJA O SMANJENJU SREDSTAVA ZA NASTUP HRVATSKE NA EXPO-u: EXPO NIJE NIČIME UGROŽENPovodom natpisa u medijima da su prilikom donošenja proračuna za 2005. godinu skresana sredstva za nastup Hrvatske na ovogodišnjoj Svjetskoj izložbi EXPO u Aichiu u Japanu pojašnjavamo sljedeće:

Nastup Hrvatske na EXPO-u nije ničime ugrožen. U 2004. godini za EXPO je iz državnog proračuna uplaćeno 8.615.671,21 kuna.

Za nastup Hrvatske na toj izložbi, koja se održava potkraj ožujka u Japanu, planirano je u državnom proračunu za 2005. godinu 15.000.000,00 kuna.

17.01.2005. | Pisane vijesti

DJELATNICI CARINSKE UPRAVE OTKRILI POKUŠAJ KRIJUMČARENJA CIGARETA U VRIJEDNOSTI OD OKO 10.000 EUR NA GRANIČNOJ ISPOSTAVI MACELJSlužba za suzbijanje krijumčarenja, Carinske uprave i djelatnici carinske ispostave Macelj otkrili su 10. siječnja 2005. godine na graničnoj ispostavi Macelj pokušaj krijumčarenja cigareta s teretnim motornim vozilom u vrijednosti oko 10.190,00 EUR-a. Pregledom vozila pronađeno je, u pregrađenom dijelu bočne lijeve i desne strane teretnog prostora vozila, ukupno 540 šteka cigareta, i to:

1. 48 šteka cigareta marke "Marlboro lights"
2. 80 šteka cigareta marke "Marlboro"
3. 332 šteke cigareta marke "Memphis classic"
4. 50 šteka cigareta marke "Memphis blue"
5. 30 šteka cigareta marke "Memphis blue lights".

Protiv vozača teretnog vozila podnesen je Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prema čl. 240 st. 1 t. 2 CZ-a, a roba i vozilo su privremeno oduzeti do okončanja predmetnog postupka, dok će PU Krapinsko-zagorska nastaviti postupak provođenja kriminalističke obrade radi podnošenja kaznene prijave protiv istoga.

Analizom kretanja roba i vozila kroz uvid u bazu podataka Informacijskog sustava CURH-a, uočena je nepravilnost kretanja ovog teretnog motornog vozila u provozu kroz carinsko područje Republike Hrvatske.

Dana 10. siječnja 2005. godine kada je predmetno vozilo prilikom izlaska iz RH pristupilo carinskoj kontroli, ovlašteni djelatnici carinske ispostave Macelj zadržali su vozilo i poduzeli uobičajene mjere i radnje.

S obzirom da je vozač u carinskom postupku prijavio kao teret osobni automobil austrijskih registarskih oznaka marke "Opel Vectra", koji se i nalazio u teretnom prostoru vozila, pristupilo se rendgenskom pregledu, prilikom kojeg je osim osobnog vozila uočena razlika u gustoći u prednjoj polovici oplate istoga.

Slijedom toga pristupilo se detaljnom fizičkom pregledu unutrašnjosti vozila i provedeno je endoskopsko snimanje teretnog prostora, kojim su uočene, između unutarnje bočne oplate i stranice vozila, šteke cigareta marke "Marlboro". To je potvrdilo gore navedene sumnje u pokušaj krijumčarenja, te je odmah o mogućem izvršenju kaznenog djela obaviještena Policijska uprava Krapinsko-zagorska, Odjel operativnih poslova, koji su po dolasku na granični prijelaz Macelj pristupili provođenju kriminalističke obrade.

10.01.2005. | Pisane vijesti

POJAŠNJENJE PRIMJENE ZAKONA O POREZU NA DOHODAKU vezi primjene odredbi Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 177/04) koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine, dajemo slijedeće tumačenje i obavijest:

Za isplate primitaka koji se vrše od 1. siječnja 2005. godine pri obračunu i plaćanju poreza na dohodak primjenjuju se odredbe novoga Zakona koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine. Skrećemo posebno pozornost da se odredbe novoga Zakona primjenjuju i na isplate plaća u siječnju 2005. godine koje se isplaćuju za prosinac 2004. godine.

Pri obradi godišnjih poreznih prijava za 2004. godinu primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 127/00, 150/02, 163/03 i 30/04) koje su važile do 31. prosinca 2004. godine.

03.01.2005. | Pisane vijesti

U 2005. S POREZNOM REFORMOM I FINANCIJSKOM POLICIJOMHrvatska u 2005. ulazi s mini poreznom reformom - novim zakonima o porezu na dohodak i porezu na dobit, s ukinutim oporezivanjem dividende, čime se želi dodatno privući strane investitore te osnovanom Financijskom policijom i mjerama za suzbijanje sive ekonomije.

Zakonom o porezu na dohodak neoporezivi se dio dohotka povećava za sto kuna - s 1.500 na 1.600 kuna, što znači da bi građanima trebalo ostati više novaca u džepu.

Više se neće oporezivati obiteljske mirovine koje ostvaruju članovi obitelji poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja, te novčane nagrade za osvojenu olimpijske i medalje na svjetskim i europskim prvenstvima.

Porezne olakšice za, primjerice, zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite, kumulirat će se na ukupno 12 tisuća kuna godišnje.

Uvodi se kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača i umjetnika, kojima bi se priznao paušalni trošak od 30 posto, a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza.

Pred sam kraj godine izmjenjen je Pravilnik o porezu na dohodak, kojim je neoporezivi godišnji iznos prigodnih nagrada (božićnice, regresa i sl.) s dosadašnjih 1.600 kuna povećan je na 2.000 kuna. Time je poslodavcima omogućeno da radnicima podijele nagrade u ukupnom godišnjem iznosu do 2.000 kuna bez plaćanja poreza na taj iznos.

Zakonom o porezu na dobit među ostalim se ukida jednokratni otpis imovine, a stopa poreza ostaje 20 posto. Porezni obveznik postaje i poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od dva milijuna kuna, ili ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400 tisuća kuna ili ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2 milijuna kuna ili ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Brzo procesuiranje prekršajnih i kaznenih prijava, suzbijanje zapošljavanja na crno i veće ovlasti inspektora, stalna elektronička razmjena podataka, osnaženje režima prisilne naplate uz povećanje broja poreznih inspektora, neke su od mjera iz Vladinog programa mjera za suzbijanje sive ekonomije. Siva ekonomija u Hrvatskoj zapošljava oko sto tisuća osoba, a država zbog toga, po procjenama, godišnje gubi od oko sedam milijardi kuna.

Radi učinkovitog ubiranja posebnih poreza, kao što su oni na alkohol, pivo, kavu duhanske proizvode, naftne derivate, predviđa se osnivanje posebne službe, dok se kod velikih poreznih obveznika predlaže utvrđivanje porezne osnovice putem indirektnih metoda i to onda kada prijavljeni porez nije razmjeran stečenoj imovini i izdacima poreznog obveznika. Novina je oporezivanje paušalnog dohotka po krevetu u turizmu.

Velike ovlasti trebale bi biti dane i inspektorima rada koji će, po programu usvojenih mjera, biti ovlašteni zatvoriti tvrtke i do 60 dana, zateknu li u njima radnike na crno.

Ponovo se osniva i financijska policija, (ukinuta 2001.) s osnovnom zadaćom jačanja financijske discipline proračunskih korisnika, i sprječavanja izbjegavanja plaćanja proračunskih prihoda. Predviđa se zapošljavanje 260 službenika i namještenika za čiji rad će tijekom 2005. biti potrebno izdvojiti 38 milijuna kuna. Vlada očekuje da će financijska policija smanjiti poreznu utaju i to posebno u području posebnih poreza.(Hina)

03.01.2005. | Pisane vijesti

PLAĆENA DVIDENDA T-HT-a U DRŽAVNI PRORAČUNU državni proračun danas (27. prosinac 2004.) je uplaćena dividenda za 49,0 posto državnog udjela u T-HT-u koja iznosi 1,7 milijardi kuna. Uplaćenim iznosom u proračun vratit će se kratkoročni krediti Hrvatskih željeznica za 2002. i 2003. godinu. 31.12.2004. | Pisane vijesti

STANDARD&POOR'S POVEĆAO REJTING HRVATSKE I HBOR-AJedna od vodećih svjetskih agencija za dodjelu kreditnih rejtinga, Standard & Poor's (S&P), povećala je danas, prvi put nakon sedam godina, kreditni rejting Republike Hrvatske za dugoročni dug u stranoj valuti sa BBB- na BBB, dok je rejting za kratkoročni dug (A-3) i za dugove u kunama (BBB+/A-2) ostao isti, izvijestili su danas iz Ministarstva financija.

Prema objavi iz S&P-a, kako navode iz Ministarstva, povećanje kreditnog rejtinga odraz je snažnih reformi i strukturnih promjena unazad nekoliko godina, kao i stabilizacije razine vanjske zaduženosti javnog i privatnog sektora.

Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatskoj odrazilo se i na povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), također sa BBB- na BBB za dugoročni dug u stranoj valuti. Također, potvrđene su i ocjene kreditnog rejtinga HBOR-a za kratkoročni dug i za dugove u domaćoj valuti koje su jednake kao i za Republiku Hrvatsku.

U objavi Standard & Poor's-a navodi se i kako su izgledi za buduće povećanje kreditnog rejtinga i za Hrvatsku i za HBOR 'stabilni'.(Hina)

21.12.2004. | Pisane vijesti

SVJETSKA BANKA UDVOSTRUČAVA POMOĆ RH U NOVOJ STRATEGIJIOdbor izvršnih direktora Svjetske banke raspravljao je u utorak o novoj strategiji za Hrvatsku u kojoj je Banka izrazila spremnost posuditi Hrvatskoj u naredne četiri godine do 1,5 milijarde dolara kako bi pomogla njezinu integraciju u Europsku uniju.

Nova Strategija pomoći zemlji za Hrvatsku (CAS) odnosi se na razdoblje od 2005-2008. i predviđa četverogodišnji program posudbi do 1,5 milijardi dolara, ovisno o izvršenju, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na 660 milijuna dolara iz prethodne strategije, priopćila je Svjetska banka nakon sastanka.

Svjetska banka kaže da je glavni cilj novoga CAS-a potpora hrvatskoj Vladi u njezinoj strategiji rasta i reformi za uspješno uključenje i integraciju u Europsku uniju uz osiguravanje širokog sudjelovanja u rastu i održivog gospodarenja prirodnim resursima.

Strategija poziva na promjenu izvora rasta od trošenja u javnom sektoru i potrošnje prema investicijama privatnog sektora i produktivnosti.

"Cilj novoga CAS-a je podržati napore koje Hrvatska treba poduzeti tijekom iduće četiri godine da bi odgovorila na teške zahtjeve uključenja u EU i ovako pozdravljamo predloženi početak pregovora u ožujku", kaže Anand Seth, direktor Odjela Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.

"CAS, međutim, ide preko potpore inicijativama za harmonizaciju koje traži Acquis i usredotočuje se na ubrzavanje važnih strukturalnih i institucionalnih reformi kako bi se osigurao brži i pravedan razvoj i povećala sposobnost Hrvatske da se nosi s konkurentskim pritiscima u EU-u", dodaje on prema priopćenju Svjetske banke.

Banka ocjenjuje da je Hrvatska od recesije 1999. imala solidan, ali umjeren ekonomski rast uz nisku inflaciju. Banka, međutim, kaže da sadašnji način rasta, uglavnom pogonjen investicijama javnog sektora i potrošnjom, nije održiv. Najvažniji prioritet Hrvatske, navodi Banka, je ulazak u EU s konkurentnim i rastućim gospodarstvom i institucionalnim mogućnostima da udovolji zahtjevima članstva. Dodaje kako nova strategija hrvatske Vlade naglašava reforme koje bi vodile ubrzanom i održivom razvitku u okviru društvene kohezije.

Novi CAS za Hrvatsku Svjetska banka je pripremila zajednički s hrvatskom Vladom i uz konzultacije s predstavnicima organizacija civilnog društva u Zagrebu, Osijeku, Kninu, Splitu i Čakovcu. Strategija se organizira oko nekoliko središnjih tema.

Svjetska banka navodi makroekonomsku održivost u Hrvatskoj preko učinkovitije javne potrošnje uz jačanje gospodarenja proračunom. Smanjene subvencije poduzetničkom sektoru, strategija financiranja cesta i jačanje učinkovitosti zdravstvenog i socijalnog programa značajno će poboljšati fiskalnu održivost, kaže Banka.

Svjetska banka kao ciljeve u Hrvatskoj navodi i održiv rast predvođen privatnim sektorom kroz provedbu financijske discipline i konkurentskih uvjeta u poduzetničkom sektoru, vezivanje energetske i druge infrastrukture na tržište EU-a, smanjivanje administrativnih i regulativnih prepreka i pojednostavljene postupke za registraciju poslovanja te racionalizaciju državne administracije i pravosudnog sustava.

Cilj strategije je široko sudjelovanje u rastu kroz modernizaciju obrazovnog sustava u Hrvatskoj, poboljšanje u području zdravstvene skrbi, socijalnih beneficija i mirovina kao i provedba programa socijalnog i ekonomskog oporavka te strategije regionalnog razvitka.

Banka navodi i održivo upravljanje prirodnim resursima kroz jačanje gospodarenja okolišem, modernizaciju kanalizacijske i vodovodne infrastrukture te mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Imajući na umu važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo, održivo gospodarenje prirodnim resursima je ključni čimbenik budućeg gospodarskog rasta zemlje, kaže Svjetska banka.

Prethodni CAS za Hrvatsku za razdoblje od 1999-2003. predviđao je program posudbi od oko 660 milijuna dolara.(Hina)

21.12.2004. | Pisane vijesti