Hrvatska i OECD







Općenito

Punopravno članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development - OECD strateški je vanjskopolitički cilj Hrvatske te predstavlja završni korak njezinog međunarodnog pozicioniranja.

OECD je međunarodna organizacija 38 najrazvijenijih zemalja svijeta, koja promiče politike usmjerene na poboljšanje gospodarstva i kvalitete života ljudi diljem svijeta. U suradnji sa zemljama članicama, organizacija okuplja nacionalne vlade u svrhu razmjene iskustava i usuglašavanja pristupa za rješavanje gospodarskih i društvenih izazova.

Konvencija o osnivanju OECD-a potpisana je 14. prosinca 1960. u Parizu, koji je postao sjedište OECD-a.
Misija OECD-a je razmjena iskustava i razvoj politika usmjerenih na povećanje zaposlenosti, životnog standarda i financijske stabilnosti, potporu održivom razvoju te rast svjetske trgovine, kao i rješavanje globalnih izazova.
Od lipnja 2021. godine na čelu OECD-a je glavni tajnik Mathias Cormann, čiji mandat traje do  2031.

Proces pristupanja Republike Hrvatske OECD-u

Vijeće OECD-a je u siječnju 2022. otvorilo pristupne pregovore sa šest država kandidatkinja: Hrvatskom, Argentinom, Brazilom, Peruom, Bugarskom i Rumunjskom, a 2024. godine s Indonezijom i Tajlandom.
 
Plan pristupanja Republike Hrvatske usvojen je 10. lipnja 2022., čime su službeno započeli pregovori za punopravno članstvo odnosno tehnički pregledi u 25 odbora OECD-a, od čega je ukupno osam Odbora u nadležnosti Ministarstva financija.

Ekonomski pregledi

Tijekom pristupnog procesa, Republika Hrvatska u obvezi je pripremiti i objaviti dva Ekonomska pregleda, u vremenskom razdoblju od dvije godine. 

Ekonomski pregledi OECD-a periodične su analize država članica OECD-a i odabranih država nečlanica, koje pružaju sveobuhvatnu procjenu gospodarskih kretanja, ključnih ekonomskih i strukturnih izazova te preporuke za njihovo rješavanje.
 
Prvi Ekonomski pregled Hrvatske predstavljen je 21. rujna 2023., a drugi Ekonomski pregled  30. siječnja 2026.
 
 
Pozitivne poruke iz drugog Ekonomskog pregleda Republike Hrvatske
 
U Ekonomskom pregledu iznose se nalazi i preporuke OECD-a, koji potvrđuju iskorake Republike Hrvatske u oporavku, ali i dugoročnoj otpornosti njenog gospodarstva. Prepoznati su napori i uspjeh Vlade Republike Hrvatske prilikom provođenja Plana oporavka i otpornosti.
 
OECD navodi izazove s kojima se Republika Hrvatska suočava u području starenja i smanjenja broja stanovnika, zelene tranzicije, priuštivosti stanovanja te korporativnog upravljanja tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu.
 
Dane preporuke u mnogome su usklađene s reformama čije je provođenje jedan od temeljnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske.
 
Provedene ključne reforme iz nadležnosti Ministarstva financija u procesu pristupanja
 
Od početka pregovora o članstvu u OECD-u, provedene su brojne reforme u svrhu usklađivanja s najboljim praksama OECD-a, među kojima se posebno ističu reforme u području tržišta kapitala, poreza i upravljanja državnom imovinom.
 
Vlada Republike Hrvatske je usvojila Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala RH 2025.-2030., usmjeren na digitalizaciju, jačanje korporativnog upravljanja, veću likvidnost tržišta i razvoj novih financijskih instrumenata i poticanje regionalne suradnje.
 
Provedene su opsežne porezne reforme usmjerene na administrativno rasterećenje građana i poduzetnika, osobito u području PDV-a i poreza na dobit. Kroz projekt Fiskalizacija 2.0, između ostalog, pojednostavljene su administrativne obveze, povećan prag za ulazak u sustav PDV-a, uvedena nulta stopa PDV-a za solarne panele te unaprijeđen okvir poreza na dobit radi poticanja ulaganja, istraživanja i razvoja (R&D). Ovim se mjerama doprinosi jačanju poreznog sustava koji je jednostavan, predvidiv i poticajan.
 
U području upravljanja državnom imovinom u srpnju 2025. doneseni su Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju, čime je uspostavljen moderan i transparentan okvir upravljanja usklađen s OECD-ovim standardima.

Prednosti članstva

Prednosti članstva se odnose na gospodarske koristi za građane kroz daljnje poticanje reformi i poboljšanje životnog standarda građana kroz održivi gospodarski rast. Također članstvom u OECD-u se dodatno unaprjeđuje  poslovno okruženje za hrvatske tvrtke te time jača reputacija Hrvatske kao investicijske destinacije za međunarodne ulagače. Punopravno članstvo ujedno ima pozitivan utjecaj na kreditni rejting zemlje i jača veze s najrazvijenijim gospodarstvima svijeta.

Dodatne informacije:

Drugi Ekonomski pregled Republike Hrvatske
https://www.oecd.org/en/publications/oecd-economic-surveys-croatia-2026_b52e3ac0-en.html
 
Predstavljen Ekonomski pregled OECD-a 2026. za Hrvatsku
https://mfin.gov.hr/vijesti/predstavljen-ekonomski-pregled-oecd-a-2026-za-hrvatsku/4077