Vijesti
Na otvorenju seminara 08. studenog 2004. prisustvovao je premijera dr. Ivo Sanader. Domaćin s hrvatske strane bio je ministar financija Ivan Šuker, a sudionicima seminara uvodno se obratila gradonačelnica Grada Zagreba Vlasta Pavić. Na seminaru je prisustvovao i predsjednik EBRD-a Jean Lemierre.
Ovim seminarom predstavnici EBRD-a žele prenijeti iskustva stečena pri radu na sufinanciranju ISPA i PHARE programa Europske unije zajmovima EBRD-a te o korištenju navedenih fondova i pripremi samih projekata. Teme seminara su pružanje usluga pri lokalnoj upravi i samoupravi, fiskalna decentralizacija i okviri regulacije, usklaživanje s EU i podrška EU te mobilizacija kapitala i iskustva strateških jedinica.
"Proces približavanja Europskoj uniji pred Hrvatsku, a tako pred ostale zemlje regije, postavlja nove ciljeve koji se trebaju ostvariti kroz sveobuhvatne reforme gospodarstva. Naš strateški cilj pridruživanja Europskoj uniji postavlja odgovorne zadatke pred hrvatsku gospodarsku politiku koja teži ostvariti ravnopravno sudjelovanje Hrvatske na europskom tržištu. U konačnici, uz predviđeni rast gospodarstva te daljnji nastavak ulaganja u infrastrukturu, posebice infrastrukturu županija, gradova i općina, važno je ostvariti povećanje životnog standarda hrvatskih građana", istaknuo je ministar financija Ivan Šuker.
Na dvodnevnom seminaru sudjeluju mnogi visoki državni dužnosnici iz Hrvatske i zemalja regije, državni tajnici i gradonačelnici, predstavnici poslovnog sektora, stručnjaci te predstavnici EBRD-a i različitih međunarodnih institucija kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima za razvoj lokalne i regionalne samouprave u regiji. Seminar okuplja oko 100-ak sudionika među kojima su gradonačelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Rumunjske i Srbije. Seminarom u Zagrebu o razvoju lokalne i regionalne samouprave u regiji EBRD počinje seriju konferencija uoči svojega godišnjeg zasjedanja 2005.
08.11.2004. | Pisane vijestiTaj zakon dio je EU-paketa i saborsku će proceduru proći po hitnom postupku.
Od EU-direktiva, s kojima se zakon usklađuje, u obzir nije uzeta direktiva da se osiguravaju i depoziti malih poduzeća.
Budući da se ostaje na sustavu po kojem banke unaprijed uplaćuju novac u za to namijenjen fond, država im je izišla u susret smanjivši doprinos s 0,8 na 0,5 posto, a odobrene su i brojne iznimke iz osnovice na koju se to plaća, objasnio je pomoćnik ministra financija Zdenko Prohaska.
No, bankari nisu zadovoljni novim zakonom jer tvrde da su premije za osiguranje depozita dva do tri puta veće nego u drugim europskim zemljama, a tvrde i da taj namet u pitanje dovodi jednakost banaka s drugim gospodarskim subjektima.
Zbog toga bankari razmišljaju i o tužbi Ustavnom sudu, rekao je predstavnik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.(Hina)
02.11.2004. | Pisane vijesti
O prijedlogu porezne reforme, te o osnovnim polazištima za izradu proračuna za iduću godinu danas je raspravljalo Gospodarsko-socijalno vijeće, a ta će se rasprava nastaviti i idući tjedan.
Kod poreza na dohodak, ministar ističe da će uz povećanje neoporezivog dijela dohotka za 100 kuna, na 1.600 kuna, doći do promjene nekih poreznih razreda. Stope pak poreza na dohodak neće se mijenjati i ona će ostati 15, 25, 35 i 45 posto.
Stopom od 15 posto oporezivat će se tako dohodak od 3.200 kuna, stopom od 25 posto dohodak do 8.000 kuna, stopom od 35 posto dohodak od 8.000 do 22.400 kuna, dok će se iznosi iznad 22.400 kuna oporezivati stopom od 45 posto.
Prema sindikalnim računicama, za osobe s najnižim primanjima povećanje dohotka bit će od 9,5 do 10 kuna.
Promjene, kaže Šuker predviđaju i povećanje faktora osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Tako bi se osobni odbitak za prvo dijete povećao sa 0,45 na 0,5, za drugo dijete sa 0,59 na 0,7, treće sa 0,74 na 1, četvrto sa 1,17 na 1,4, te za peto dijete sa 1,59 na 1,9. Isto tako povećao bi se i odbitak za invalidne osobe sa 0,25 na 0,30, a za stopostotne invalide na 1.
Ministar je istaknuo i da će se predložiti da se porezne olakšice (za zdravstvo, stambene kredite i slično) mogu kumulirati na ukupno 12.000 kuna.
Uvodi se i kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača, umjetnika i sličnih djelatnosti. Njima bi se, kaže Šuker, priznao paušalni trošak od 30 posto a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza. Time želimo regulirati ovo područje koje je sada izvan svih kontrola, kazao je Šuker.
Najavio je i ukidanje poreza na dividendu čime se želi osnažiti financijsko tržište i potaknuti domaći i strani investitori. Ukidanjem poreza na dividendu državni će proračun izgubiti oko 320 milijuna kuna, rekao je.
Šuker je najavio i ukidanje jednokratnog otpisa imovine a samo prema prijavama za prošlu godinu riječ je o iznosu od 3,9 milijardi kuna.
Ukupno bi proračun tim izmjenama izgubio, procjenjuje se, oko 850 milijuna kuna. No utjecaj porezne reforme, odnosno promjena u sustavu poreza na dohodak i na dobit, u konačnici bi za državni proračun i lokalne proračune trebao biti neutralan. Šuker naime podsjeća da samo jednokratni otpis imovine znači povećanje porezne osnovice za 3,9 milijardi kuna, a širi se i porezna osnovica oporezivanjem novih područja.
Šuker je istaknuo i da bi prema sadašnjim projekcijama i osnovnim parametrima za izradu proračuna, proračun u idućoj godini mogao iznositi oko 91 milijardu kuna.
U idućoj će godini, ističe, država trebati vratiti i 11,9 milijardi kuna glavnice, te 4,5 milijardi kuna kamata. Projekcija je da će se u idućoj godini i država i Hrvatske autoceste, ako bude moguće, zaduživati na domaćem tržištu, rekao je Šuker.
Ministar je kao osnovne parametre za izradu proračuna za iduću godinu naveo proračunski deficit od 3,5 posto BDP-a, planirani rast BDP-a u idućoj godini od 4,1 posto, uz nisku inflaciju na razini oko 2,6 posto.
Promet u trgovini na malo, očekuje se, porast će oko 7,9 posto, financijski efekti turizma trebali bi biti veći za 5 posto, a trebao bi se nastaviti i pozitivan trend većeg rasta izvoza od uvoza, kazao je ministar financija.(Hina)
02.11.2004. | Pisane vijestiIznoseći osnovne postavke nove porezne reforme koja se priprema, Šuker je rekao da je izmjenama Zakona o porezu na dohodak predloženo i kumulativno ograničavanje poreznih olakšica na ukupno do 12.000 kuna godišnje.
Prema sadašnjim odredbama, naime, za svaku se pojedinu olakšicu (životno osiguranje, stambene olakšice, odbitke u zdravstvu i sl.) priznavalo porezni odbitak od po 12.000 kuna godišnje.
Pred turističkim djelatnicima, Šuker je kao najvažniji dio porezne reforme izdvojio prijedlog ukidanje poreza na dividende.
Time bi se, kaže, oživjelo tržište kapitala, a hrvatske građane potaknulo na ulaganje u dionice, pa i turističkih tvrtki.
To je i direktan ulog hrvatske Vlade u razvoj, unatoč tome što se time odriče prihoda od oko 300 milijuna kuna od tog poreza, poručio je Šuker.
Porezna reforma, prema dosadašnjim najavama, ne predviđa promjene stopa poraza na dohodak, pa bi se i nadalje zadržale stope od 15, 25, 35 i 45 posto.
Ne bi se mijenjala ni stopa poreza na dobit, a izmjenama toga zakona, uz ukidanje poreza na dividende, omogućio bi se i jednokratni otpis dugotrajne imovine.(Hina)
Time je Vlada za 2 postotna poena smanjila visinu najviše dopuštene ugovorne kamate između građana i pravnih osoba u odnosu na prijedlog koji joj je dostavio Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa koji je predlagao da ta najviša kamata bude 21 posto.
U potpunosti je pak Vlada prihvatila prijedloge Odbora vezano za visinu zatezne kamate i najvišu dopuštenu ugovornu kamatu između pravnih osoba.
Ministar financija Ivan Šuker ustvrdio je da se Uredbom o visini zatezne kamate i Uredbom o visini najviših dopuštenih ugovornih kamatnih stopa sprječava ugovaranje lihvarskih kamata.
Nadam se da smo konačno stali na kraj lihvarenju u Hrvatskoj, istaknuo je Šuker.
Utvrđene kamatne stope, za koje su kao referentni uzeti podatci iz drugog tromjesečja ove godine, primjenjivale bi se u četvrtom tromjesečju ove godine.
Odbor, koji će se sastajati tromjesečno, a po potrebi i češće, predlaže i da se sukcesivno, prema referentnim podatcima za svako tromjesečje, utvrđuju kamatne stope za slijedeća tromjesečja, pa bi npr. podatci za treće tromjesečje ove godine bili referentni za utvrđivanje kamatnih stopa za prvo tromjesečje iduće godine.
Šuker je objasnio da je za visinu zatezne kamatne stope kao referentna uzeta najviša kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu koja je u srpnju ove godine iznosila 14,24 posto, pa se zaokruživanjem na više došlo do kamate od 15 posto.
Kao referentna za najviše dopuštene ugovorne kamate uzeta je ukupna prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite pravnim osobama i građanima u drugom tromjesečju ove godine, a to je 11,64 posto.
Ta je kamatna stopa za novčane obveze između pravnih osoba, npr. između banaka i poduzeća, uvećana za 40 posto i tako se došlo do najviše ugovorne kamatne stope od 17 posto godišnje.
Za novčane pak obveze između građana i pravnih osoba referentna je kamatna stopa uvećana za 60 posto i tako je, zaokruživanjem na više, utvrđena kamata od 19 posto godišnje, objasnio je Šuker.(Hina)
26.10.2004. | Pisane vijestiNa temelju premijerove inicijative, predstavnici Vlade predvođeni ministrom financija Ivanom Šukerom i ministrom unutarnjih poslova Marjanom Mlinarićem, sastali su se danas u Ministarstvu financija s predstavnicima Uprave Varteksa, poslovnih banka - Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb i Raiffeisen banke te Hrvatske banke za obnovu i razvitak kako bi razmotrili aktualno stanje u tekstilnom poduzeću Varteks d.d. Sastanku je prisustovao i Vladimir Kurečić, saborski zastupnik.
Predstavnici Varteksta upoznali su sudionike sastanka sa stanjem u Varteksu i poslovnim planovima.
Na sastanku je zaključeno da se formira Radna skupina sastavljena od predstavnka Varteksa , HBOR-a, poslovnih banaka i Ministarstva financija koja bi do sredine studenoga 2004. trebala pripremiti Prijedlog plana restrukturiranja Varteksa. Nakon analize navedenog prijedloga plana bit će predložene mjere za rješavanje situacije u Varteksu. U međuvremenu poslovne banke će staviti moratorij na svoja potraživanja koja u tom razdoblju dospijevaju.
21.10.2004. | Pisane vijestiMinistarstvo financija je, kao što je najavilo, učinilo sve što je potrebno kako bi se osigurala naplata bankarskog jamstva za isplatu 6 minimalnih plaća za 1.600 zaposlenih u sisačkoj željezari.
Ministarstvo financija će tijekom sutrašnjeg dana doznačiti novac za isplatu plaća radnicima Valjaonice cijevi Sisak.
19.10.2004. | Pisane vijestiStand-by aranžman: 2001. godine
Stand-by aranžman: 2003. godine
Stand-by aranžman: 2004. godine
Ministarstvo financija će učiniti sve što je potrebno kako bi se osigurala naplata bankarskog jamstva za isplatu 6 minimalnih plaća za 1.600 zaposlenih u sisačkoj željezari.
Ministarstvo financija je putem financijskih kanala došlo do autentične potvrde da je bankarsko jamstvo izdano 26. veljače 2003. od strane Ural-Siberian Bank, koja je registrirana u Rusiji 29. prosinca 2001. godine. Navedeno jamstvo se može aktivirati u korist Vlade RH ako Mečelj ne ipuni obveze pod točkom 4.3 Ugovora o kupnji Željezare Sisak od 06. veljače 2003. godine. Bankarsko jamstvo vrijedi do 01. travnja 2008. godine.
14.10.2004. | Pisane vijestiNo, Šuker napominje i da je daleko bitnije konstatirati da je vrlo čudno da ni u Ministarstvu gospodarstva niti u Ministarstvu financija ne postoji pisani trag za ugovor za jamstvo.
Šuker je kazao da je jučer u 16 sati u Ministarstvo financija stigao zahtjev od predsjednika Uprave sisačke Željezare - Valjaonice cijevi Damira Begovića da se pokrene aktiviranje jamstva koje treba poslužiti za isplatu plaća u idućih šest mjeseci.
Slijedom toga sada se radi tehnička priprema da se to jamstvo aktivira i da se naplati od ruske banke. Šuker se nada i da će to uskoro sjesti na žiro račun Ministarstva financija i da će radnicima biti isplaćene plaće.
Na upit na koji će način biti isplaćene plaće kada nema originala jamstva, Šuker je kazao da je to stvar tehnike te da se upravo vode pregovori oko toga da li će se ići preko neke poslovne banke ili će to odraditi Ministarstvo financija.
Dodao je i da u vezi svega toga nisu kontaktirali Mechel nego da su financijskim kanalima preko poslovnih banaka došli do broja i mogućnosti da se to jamstvo naplati. Stoga za tim kontaktom i nije bilo potrebe jer je Mechel svoje obveze prenio na jednu rusku banku i to je sad čisto poslovni odnos Ministarstva finacija i te banke.
Na upit hoće li tražiti odgovornost Šuker primjetio da je pitanje koga treba pozvati na odgovornost, s obzirom da je bivši ministar gospodarstva (Ljubo Jurčić) vodio sve pregovore, i da su svi papiri bili kod njega, a bivši ministar financija Crkvenac izjavio da nikada nije vidio to jamstvo niti ga imao u rukama.
Da se procedura poštivala svega ovoga ne bi bilo, rekao je Šuker ističući da takvi dokumenti moraju biti provedeni kroz urudžbeni zapisnik, da se točno zna gdje u pojedinom ministarstvu moraju biti.(Hina)
14.10.2004. | Pisane vijesti