Prijava potencijalnih nepravilnosti/sumnji na prijevaru

Što je nepravilnost?

Opća definicija nepravilnosti definira nepravilnost kao povredu odredaba prava Europske unije koja proizlazi iz učinjene ili propuštene radnje od strane gospodarskog subjekta, a što je dovelo ili je moglo dovesti u pitanje opći proračun Europske unije ili proračune kojima Europska unija upravlja, bilo smanjenjem ili gubitkom prihoda iz vlastitih sredstava prikupljenih izravno u ime Europske unije, ili neopravdanim izdacima. (odredbe čl. 1., st. 2. Uredbe Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica)

Primjeri nepravilnosti u korištenju fondova EU-a dani su u dokumentu na sljedećoj poveznici: Primjeri nepravilnosti u korištenju fondova EU-a

Također, primjeri nepravilnosti u korištenju fondova EU-a dani su u okviru poglavlja „Nepravilnosti“ u Izvješćima o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i europskih strukturnih instrumenata. Navedena Izvješća dostupna su na sljedećoj poveznici: https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/izvjesca-i-evaluacije/

Što je prijevara?

Prijevara koja štetno utječe na financijske interese Unije definirana je odredbama čl. 3. st. 2. Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (PIF-Direktiva).

Kazneni zakon RH je usklađen s PIF-Direktivom, a kaznena djela iz članka 3. PIF-Direktive kojima se štite financijski interesi Europske unije po svom zakonskom opisu odgovaraju sljedećim kaznenim djelima u Kaznenom zakonu: utaja poreza ili carina (čl. 256.), subvencijska prijevara (čl. 258.) i prijevara u gospodarskom poslovanju (čl. 247.). Kako osim navedenih protupravnih postupanja iz članka 3. PIF Direktive, ista u članku 4. definira i druga kaznena djela počinjenje kojih štetno utječe na financijske interese Europske unije, analizom propisanih protupravnih postupanja uočeno je kako ista odgovaraju sljedećim kaznenim djelima: pranje novca (čl. 265.), primanje mita (čl. 293.), davanje mita (čl. 294. Kaznenog zakona), utaja (čl. 232.) i pronevjera (čl. 233.).

Pored navedenih, relevantna su i sljedeća kaznena djela: zlouporaba u postupku javne nabave (čl. 254), zlouporaba povlaštenih informacija (čl. 259), zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 291), nezakonito pogodovanje (čl. 292) te kaznena djela krivotvorenja.
 
Svaka prijevara je nepravilnost, ali svaka nepravilnost nije prijevara! Naime, prijevara je nepravilnost koja uključuje namjeru.
 
Kome i kako prijaviti potencijalne nepravilnosti i sumnje na prijevaru koje štetno utječu na financijske interese EU-a?
 
Potencijalne nepravilnosti i sumnje na prijevaru koje štetno utječu na financijske interese EU-a mogu se prijaviti:
 
1. Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF):
Svatko može obavijestiti OLAF o sumnjama na prijevare i nepravilnosti koje štetno utječu na financijske interese EU-a. Prilikom prijave, poželjno je priložiti sve dostupne dokumente koji podupiru informacije iz prijave.

OLAF-u se može pristupiti putem ovih kanala:
  • Pismom na sljedeću adresu:
European Commission
European Anti-Fraud Office (OLAF)
1049 Brussels
Belgium
 
2. Službi za koordinaciju sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u korištenju fondova Europske unije (AFCOS-služba)
 
  • Pismom na sljedeću adresu:
Ministarstvo financija – Služba za koordinaciju sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u korištenju fondova Europske unije
Katančićeva 5
10000 Zagreb
Hrvatska
Prijava se može sastaviti korištenjem obrasca koji je dostupan na sljedećoj poveznici:
Obrazac za prijavljivanje potencijalne nepravilnosti ili sumnje na prijevaru
 
3. Nadležnom tijelu Sustava izvještavanja o nepravilnostima na adresu (elektroničke pošte) koja je istaknuta na službenim stranicama tog tijela
 
4. Sumnje na prijevaru mogu se izravno prijaviti Državnom odvjetništvu RH na adresu:
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
Gajeva 30a
10000 Zagreb
 
5. Također, sumnje na prijevaru mogu se prijaviti i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) putem Mrežnog obrasca za prijavu kaznenog djela koji je dostupan na sljedećoj poveznici: https://www.eppo.europa.eu/hr/form/eppo-report-a-crime