Novosti
Hrvatska gospodarska komora organizirala je 27. listopada 2023. godine Okrugli stol povodom obilježavanja Svjetskog dana štednje.
Uvodno su predstavnici Hrvatske narodne banke, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga održali izlaganja o aktualnim temama: „Povišena inflacija i rast kamatnih stopa - tapkamo li u mjestu?“, „Koliko štedimo po županijama?“ i „Financijska pismenost u brojevima“.
U panel raspravi pod nazivom „Štednja u aktualnim uvjetima i značaj financijske pismenosti“ sudjelovali su Ivan Jandrić, član Uprave Addiko banke d.d., Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., Goran Banjanin, član Uprave ZB investa d.o.o., Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost Ministarstva financija i Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze d.d.
Ističući važnost financijske pismenosti za dobrobit pojedinaca, obitelji i društva u cjelini, Ivana Žepić osobito je naglasila potrebu daljnjeg rada s djecom i mladima, budući da su u formativnoj dobi i financijska pismenost predstavlja zalog za njihovu bolju budućnost, dostupni su za planske i cjelovite aktivnosti financijskog opismenjavanja u okviru školskog sustava, a može se pretpostaviti i da će djeca i mladi dugoročno utjecati na financijske kompetencije starije populacije. Potrebno je uložiti dodatne napore i razvijati inovativne pristupe i načine rada s djecom i mladima, jer mladi u ispitivanjima financijske pismenosti, uključujući zadnje ispitivanje iz 2023. godine, ostvaruju niže rezultate od osoba srednje dobi, naročito u sferi financijskih stavova i financijskog ponašanja.
Dosadašnjim djelovanjem članova Operativne radne grupe za provedbu, praćenje i unapređivanje financijskog opismenjavanja pod okriljem Ministarstva financija, kao tijela koje koordinira aktivnosti unapređivanja financijske pismenosti građana Republike Hrvatske, nastala je široka paleta edukativnih aktivnosti i materijala o različitim temama iz područja financijske pismenosti. Kako bi ti korisni materijali našli što širu primjenu u sustavu osnovnih i srednjih škola, Ministarstvo financija planiralo je u aktualnom Akcijskom planu za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača za 2023. i 2024. godinu pripremu i održavanje prezentacija na županijskim stručnim vijećima, na kojima će se sudionicima predstaviti i uručiti izabrani i odgovarajuće strukturirani materijali u digitalnom obliku, kako bi učitelji, nastavnici i stručni suradnici, a time i njihove škole, imali na raspolaganju širok izbor već razvijenih aktivnosti, materijala i alata, na jednom mjestu u objedinjenom i preglednom obliku.
U 2023. godini, velik odaziv građana ostvaren je plasiranjem obveznica Republike Hrvatske (tzv. „narodnih obveznica“), čime je ujedno ostvaren i utjecaj na financijsko opismenjavanje. Također, pokrenuta je izrada Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj, koji bi trebao pridonijeti učinkovitijem funkcioniranju tržišta kapitala, a u okviru kojeg će se nastaviti raditi na unapređivanju financijske pismenosti hrvatskih građana te će se aktivnosti u tom kontekstu nastaviti i u budućem razdoblju.
20. listopada 2023.
U Rovinju je 19. i 20. listopada 2023. održana tradicionalna konferencija „Izazov promjene“ u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačke burze.
Na konferenciji se, između ostaloga, raspravljalo o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala i upravljanju imovinom fondova. Održali su se paneli o trendovima u razvoju europskih mirovinskih fondova, stručne rasprave o tome što donose mirovinski fondovi kao dioničari te što Republici Hrvatskoj donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, na čijim preporukama radi radna skupina Ministarstva financija koja bi trebala predložiti Strategiju razvoja tržišta kapitala iduće godine.
Sudionici panela „Strategija razvoja tržišta kapitala na putu ulaska Hrvatske u OECD“, između ostaloga, su, u kontekstu razvoja tržišta kapitala, raspravljali o uvođenju investicijskih računa kojima bi se potencijalno privukli ulagači. Na predmetnom panelu, sudjelovao je i državni tajnik Ministarstva financija, dr. sc. Davor Zoričić koji je među ostalim istaknuo kako prije svega hrvatskom tržištu kapitala nedostaju kvalitetne i zanimljive investicije koje bi privukle ulagače.
Pristupni pregled Republike Hrvatske pred OECD Radnom skupinom za financijsku zaštitu potrošača i Međunarodnom mrežom za financijsko obrazovanje
U sklopu pristupnih pregleda radi pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, pod vodstvom ravnateljice Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija, Ane Zorić, održali su izlaganja pred Radnom skupinom za financijsku zaštitu potrošača i članovima Međunarodne mreže za financijsko obrazovanje (INFE) koji su ujedno i članovi OECD-a.
Izlaganje pred Radnom skupinom za financijsku zaštitu potrošača održano je 13. listopada 2023. godine, u Parizu. Prilikom izlaganja članovima Radne skupine za financijsku zaštitu potrošača predstavio se okvir za zaštitu potrošača u financijskom sektoru u Republici Hrvatskoj kao i usklađenost s OECD-ovim načelima i preporukama u tom području.
Nadalje, 17. listopada 2023. godine, pred OECD/INFE putem video veze održano je izlaganje o financijskoj pismenosti u Republici Hrvatskoj pri čemu su, između ostaloga, istaknuti dosadašnji rezultati i planovi za daljnji razvoj financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.
Prepoznata je posvećenost Republike Hrvatske u jačanju financijske zaštite potrošača i financijske pismenosti te će Republika Hrvatska nastaviti surađivati s OECD-om i članovima INFE-a kako bi ostvarila ciljeve i dalje promicala svoje vrijednosti u području financijske zaštite potrošača i unaprjeđenja financijske pismenosti.
________________________________________________________________________________________________________________________
Predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske agencije za osiguranje depozita pod vodstvom državnog tajnika Ministarstva financija, dr. sc. Davora Zoričića, 6. listopada 2023. godine, u Parizu, održali su izlaganje pred Odborom za financijska tržišta u sklopu pristupnog pregleda radi pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Tijekom izlaganja članovima Odbora za financijska tržišta predstavljen je pregled financijskog sektora u Republici Hrvatskoj. Posebni naglasak stavljen je na tržište kapitala kao i na buduće planove s ciljem poticanja stabilnog i konkurentnog razvoja tržišta kapitala, privlačenja novih ulagatelja i povećanja aktivnosti, kao i razvoj novih financijskih proizvoda te olakšani pristup gospodarskih subjekata postojećim instrumentima financijskog tržišta i financijskih instrumenata. U tom kontekstu na tržištu kapitala nema prepreka za ulaganja stranih investitora.
Također, državni tajnik Zoričić istaknuo je značaj aktivnosti regulatornih tijela u makrobonitetnom nadzoru bankarskog i nebankarskog financijskog sektora, s obzirom da je osiguranje financijske stabilnosti jedan od osnovnih ciljeva regulatornih politika.
Pristupanje OECD-u otvara mogućnosti širem međunarodnom partnerstvu i omogućava Republici Hrvatskoj sudjelovanje u međunarodnim inicijativama kao i primjenu najboljih praksi i iskustava.
________________________________________________________________________________________________________________________
19. rujna 2023.
Dobitnici nagrade ESG rating HGK
Izvor: HGK
Hrvatska napreduje na svjetskoj ljestvici održivog poslovanja - trenutačno smo na zavidnom 12. mjestu među 166 zemalja. Iako se sve više naših tvrtki okreće zelenom i društveno odgovornom poslovanju - samo 120 velikih kompanija objavljuje godišnje izvješće o održivosti. No taj će se broj povećavati - čulo se na konferenciji HGK "Podržimo održivo" koja je u Zagrebu okupila nekoliko stotina domaćih i stranih stručnjaka.
Zeleno i odgovorno poslovanje orijentacija je našičke tvornice cementa koja učestalo jača energetsku učinkovitost.
- Nexe planira završiti cjelokupnu energetsku i zelenu tranziciju poslovanja do 2030. Zamijenili smo 50 posto fosilnih goriva i na taj način značajno smo smanjili emisiju CO2 i pridonosimo kružnom gospodarstvu. Aktivno radimo i na projektu korištenja recikliranog građevinskog otpada u proizvodnji cementa, rekao je Davor Blažek, direktor za strategiju i razvoj poslovanja Nexe grupe
Predsjednik HGK Luka Burilović je rekao da je cilj konferencije pomoći tvrtkama na putu ka održivom razvoju, u vidu njihove digitalne i zelene tranzicije.
Istaknuo je da će se broj tvrtki koje moraju izvještavati o održivosti povećavati iz godine u godinu, a kada je riječ o pristupu kapitalu, održivo će biti jedan od ključnih kriterija kod procjene kreditne sposobnosti.
Burilović je ocijenio da su hrvatske tvrtke vrlo ozbiljno shvatile izazove održivosti, poručivši i da održivost nije alternativan pogled na poslovanje niti prolazni trend.
ESG kriteriji (ESG - Environmental, Social, and Governance) su nefinancijski pokazatelji o strategijama i politikama kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, a kako je istaknuo Burilović, HGK je pokrenuo ESG rating, jedinstvenu nacionalnu metodologiju mjerenja održivih praksi, putem koje tvrtke mogu pratiti svoj napredak te steći uvid u potencijalne rizike, pri čemu će najbolje od tvrtki danas biti i nagrađene.
Implementacija europske direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti
Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Ana Zorić je apostrofirala europsku direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti, koja će u hrvatsko zakonodavstvo u najvećem dijelu biti prenesena kroz izmjene zakona o računovodstvu te zakona o reviziji.
- Ta direktiva će nam osigurati da dobijemo sve potrebne informacije o tome kako pitanja održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako poslovanje samih poduzetnika utječe na društvo i okoliš, izjavila je Zorić.
Naglasila je i da izvješćivanje nije samo sebi svrha već osnova za bolji dijalog s brojnim dionicima, uključujući i financijski sektor, jer se očekuje da će upravo on biti glavni pokretač zelene tranzicije, a kroz aktivnije usmjeravanje kapitala u smjeru održivih ekonomskih aktivnosti.
Izvješćivanje o održivosti po novom regulativnom okviru će od 2025. biti obaveza i za male i srednje poduzetnike izlistane na Burzi, a Ministarstvo financija putem brojnih radnih skupina nastoji pomoći poduzetnicima i pripremiti ih na obaveze koje ih očekuju, rekla je Zorić, koja je apostrofirala i suradnju s Komorom na projektu ESG akademije.
Potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB) Teresa Czerwinska apostrofirala je veliki potencijal Hrvatske kada je riječ o zelenoj ekonomiji, poručivši da je ta institucija tu upravo kako bi financirala projekte hrvatskih tvrtki u tom segmentu.
Istaknula je i da je ta kreditna institucija Europske unije dosad u hrvatsko gospodarstvo uložila oko 7,5 milijardi eura.
Važnost razvoja kružnog gospodarstva
Na konferenciji sudjeluje i Elin Bergman, suosnivačica i direktorica organizacije Nordic Circular Hotspot, koju nazivaju i "švedskom kraljicom kružnog gospodarstva".
Kružno gospodarstvo naglasak stavlja na vrijednost resursa i materijala te njihovo optimalno iskorištavanje, u vidu i recikliranja, a Bergman je upozorila da se samo sedam posto globalnog gospodarstva temelji na principima kružnog gospodarstva.
Stoga cijeli svijet, pa i Hrvatska, imaju još puno prostora za napredak, poručila je.
Direktor sektora za strategiju i razvoj poslovanje u tvrtki Nexe Davor Blažek istaknuo je da Nexe do 2030. planira završiti cjelokupnu energetsku i zelenu tranziciju poslovanja.
Ta tranzicija je započela 2018. godine s otvaranjem postrojenja za rad s alternativnim gorivima, čime je zamijenjeno 50 posto fosilnih goriva u proizvodnji, primarno ugljena i petrol koksa, pa su tako i značajno smanjene emisije ugljičnog dioksida (CO2).
Između ostalog, tvrtka aktivno radi i na projektu koji će rezultirati korištenjem recikliranog građevinskog otpada u proizvodnji cementa, izvijestio je Blažek, koji je apostrofirao i strateški projekt CO2NTESSA, kojem je cilj omogućiti proizvodnju cementa bez CO2 emisija u atmosferu.
HGK dodijelio nagrade za održivo poslovanje
Nagrade ESG rating HGK za održivo poslovanje dodijeljene su u utorak prvi puta, a Ericsson Nikola Tesla dobitnik je nagrade za najbolji primjer održivog poslovnog modela, priopćila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).
U sklopu tradicionalne konferencije HGK-a "Podržimo održivo" prvi put dodijeljene su nagrade ESG rating HGK u šest kategorija: najbolja mala, srednja, velika, javna tvrtka, financijska institucija te nagrada za primjer održivog poslovnog modela.
U kategoriji ESG ratinga HGK za najbolji primjer održivog poslovnog modela nagradu je dobila tvrtka Ericsson Nikola Tesla.
ESG rating je ocjena koja se dodjeljuje organizaciji za njezin pristup okolišu (Environment), društvu (Social) te usvojenim praksama upravljanja (Governance). Uz nacionalni model ocjenjivanja koji je razvio HGK, radi se o novoj nagradi HGK koju će komora svake godine dodjeljivati tvrtkama s najboljim rezultatima.
U kategoriji ESG rating HGK za najbolju održivu malu tvrtku dobitnik je Schiedel proizvodnja dimnjaka.
AquafilCRO je dobitnik u kategoriji najbolje održive srednje tvrtke.
ESG rating HGK za najbolju veliku održivu tvrtku otišao je Muraplastu.
U kategoriji najbolje održive javne tvrtke dobitnik je Financijska agencija.
Erste&Steiermärkische Bank dobitnik je nagrade ESG rating HGK u kategorije najbolje održive financijske institucije.
Dobitnicima su uručene nagrade u dva oblika. Prvi je fizička nagrada koja je djelo akademskog umjetnika Silvia Vujičića, a drugi je nagrada u obliku digitalne imovine - NFT-a (non-fungible token), koji je izradila tvrtka Lumen Spei iz Osijeka.
Fizičke nagrade nastale su recikliranjem aluminijskih odbačenih predmeta iz Centra za reciklažu CIOS Zagreb. Drugi dio kreativnog koncepta nagrade su jedinstveni digitalni certifikati u obliku NFT-a, pohranjeni na blockchain mreži, koji sadrže personalizirane pakete usluga Hrvatske gospodarske komore, kreirane posebno po mjeri svakog od dobitnika.
Izvor: HRT
Konferencija Zaštita potrošača u osiguranju i mirovinskoj štednji
Dana 28. kolovoza 2023., održana je konferencija Zaštita potrošača u osiguranju i mirovinskoj štednji u organizaciji Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).
Državni tajnik Ministarstva financija dr. sc. Davor Zoričić, u uvodnom obraćanju cijenjenom skupu, naglasio je važnost mirovinskog osiguranja i sustava međugeneracijske solidarnosti čija je prednost što se rizik ostvarivanja mirovine prenosi s pojedinca na cijelo društvo, ali je zbog rastuće demografske neravnoteže praćene padom produktivnosti, taj sustav suočen sa sve većim izazovima.
Kada se govori o kapitaliziranoj štednji, najveći izazovi proizlaze iz rizika ostvarivanja nedovoljnog zamjenskog dohotka. Stopu zamjene (omjer dohotka od mirovine i dohotka od rada) značajno može povećati dobrovoljna kapitalizirana štednja, zbog čega Vlada Republike Hrvatske potiče tu vrstu ulaganja kroz isplatu državnih poticajnih sredstava, a buduće savladavanje izazova u sustavu kapitalizirane štednje sagledava se i kroz razvoj investicijskih rješenja.
Aktualna tema iz područja osiguranja su obveznice za financiranje sanacija posljedica prirodnih nepogoda (CATastrophe bonds) kao jedan od alata za prijenos rizika sve učestalijih prirodnih katastrofa prouzročenih klimatskim promjenama (poplave, šumski požari i drugo) na ulagače na financijskom tržištu.
U zajedničkom dokumentu ECB-a i EIOPA-e koji je objavljen u travnju ove godine, između ostaloga, navodi se korištenje CATatrophe obveznica kao potpore cjelokupnoj ponudi osiguranja od katastrofa u EU, a s obzirom da klimatske promjene prijete povećanju jaza po pitanju zaštite od tih rizika.
Kako je navedeno u zajedničkom dokumentu, samo je otprilike jedna četvrtina svih gubitaka od katastrofa povezanih s klimom u Europskoj uniji osigurana što upućuju na to da postoji značajan prostor za povećanje ponude osiguranja od klimatskih katastrofa i ograničavanje njihovog sve većeg utjecaja na gospodarstvo i financijski sustav, pogotovo imajući u vidu nedavna olujna nevremena i poplave kojima smo svjedočili.
Iznimno je važno djelovati i u području financijskog opismenjavanja, kako bi se poboljšala dostatnost dohotka u mirovini. Nedostatak razumijevanja osnovnih financijskih koncepata i nedostatak dugoročnog planiranja predstavljaju izazove za pojedinca i društvo.
Iako građani prema istraživanjima baš i nisu skloni dugoročnom planiranju, kao iznimno važan pomak bilježimo nedavni veliki interes za narodne obveznice (45 tisuća građana s upisom obveznica u iznosu od milijardu i 335 milijuna eura, što je najveća investicija fizičkih osoba u vrijednosni papir u povijesti hrvatskog tržišta kapitala).
Istraživanje financijske pismenosti koje je ove godine provela Europska komisija pokazuje kako su građani u Republici Hrvatskoj po pitanju štednje i planova za mirovinu ispod prosjeka EU, a slične je rezultate dalo i istraživanje koje su proveli HANFA i HNB. Jedna od važnih zadaća Ministarstva financija je koordiniranje aktivnosti u području financijskog obrazovanja, u cilju informiranosti i osposobljenosti za donošenje adekvatnih odluka o načinima štednje i ulaganja.
________________________________________________________________________________________________________________________
Unaprjeđenje financijske pismenosti
- Djeca i mladi
- Odrasli mlađe dobi
- Osobe radne dobi koje ostvaruju prihode
- Osobe starije životne dobi.
1. Edukativne aktivnosti: predavanja, seminari, konferencije, radionice i sl. (uživo ili virtualno), kvizovi, natjecanja, debate, edukativni projekti, itd.
________________________________________________________________________________________________________________________
7. lipnja 2023.
Predstavljanje rezultata istraživanja financijske i digitalne pismenosti stanovništva 2023.
Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) predstavile su rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. Cilj istraživanja je prikupiti informacije o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Republike Hrvatske.
Prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60%, što je neznatno bolje u odnosu na posljednje istraživanje (59%). Ukupna ocjena je kombinacija financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja.
Usporedba s dva ranije provedena istraživanja - iz 2016. i 2020. - pokazuje da financijsko znanje građana kontinuirano raste sa 60% (2016.) i 65% (2020.) na 70% u 2023.
Bolji rezultat je ostvaren i kod komponente financijskih stavova ili odnosa prema novcu dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala s 56% na 53%. Prvi puta ove godine mjerena je digitalna financijska pismenost koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanim uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Republike Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja.
Državni tajnik dr. sc. Davor Zoričić tom je prilikom istaknuo kako je Ministarstvo financija preuzelo ulogu koordinacije financijske pismenosti od 2015. godine, od kada su donesena dva strateška okvira za razvoj tog područja. Time su postavljeni temelji za sustavno i kontinuirano unaprjeđivanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske, u cilju što boljeg upravljanja financijama, u interesu pojedinaca i njihovih obitelji, ali i ukupne društvene zajednice.
Državni tajnik je naveo da su dosadašnji rezultati financijske pismenosti pokazali da Republika Hrvatska blago prednjači u odnosu na druge zemlje jugoistočne Europe, no blago zaostaje u međunarodnom kontekstu.
"To pokazuje da još imamo dosta prostora za razvoj financijske pismenosti", izjavio je državni tajnik.
Rekao je da je jedan od najvažnijih ciljeva financijske pismenosti razlikovanje između špekulacije i ulaganja, u tom kontekstu apostrofiravši važnost tzv. narodnih obveznica, koje je upisao velik broj građana, a koje imaju sve karakteristike kvalitetne investicije
"HNB kontinuirano provodi aktivnosti povezane uz podizanje razine financijske i ekonomske pismenosti. Posljednje istraživanje ukupne financijske pismenost pokazuje napredak u znanju, ali je jasno da se to može još značajno poboljšati. Posebnu pažnju ćemo, kao društvo, morati pokloniti povećanju razine digitalne financijske pismenosti stanovništva, jer je očito kako taj dio financijskih usluga postaje sve prisutniji.", izjavio je tom prilikom guverner HNB-a Boris Vujčić.
"Posljednje istraživanje pokazuje kako naše edukativne aktivnosti donose skromne, ali važne rezultate i pomake u razini financijske pismenosti. Kao regulatoru nebankarskog financijskog sektora posebno nam je važno da građani u što većoj mjeri nauče kako se zaštiti od rizika prilikom ulaganja, da financijski na vrijeme planiraju svoju mirovinu, ali i da se zaštite od financijskih prijevara. Želimo potaknuti da se adekvatno informiraju prije ugovaranja usluga, da uspoređuju usluge, dobiju najbolju kvalitetu za svoj novac i da ga ne izgube u pokušaju prijevare ili krive procjene kod ulaganja.“, istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
Na konferenciji je održan i okrugli stol pod nazivom "Rezultati istraživanja - kako unaprijediti financijsku pismenost?" na kojem su raspravljali Martina Primorac Krmpotić, profesorica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu, Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost Ministarstva financija, Ivana Herceg, direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača Hanfa-e te Bojan Fras, viceguverner HNB-a.
Anketno ispitivanje stanovništva provela je agencija Ipsos na uzorku od 1000 ispitanika (18 - 79 godina). Istraživanje je provedeno po metodologiji OECD-a (The Organisation for Economic Co-operation and Development - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj). Republika Hrvatska je 2022. godine i službeno započela pregovore za pristupanje kao punopravna članica OECD-a, međutim i unatoč tome, HNB i Ministarstvo financija na području financijske pismenosti već dulje vrijeme surađuju s OECD-om. Najveća korist provođenja istraživanja po unificiranoj metodologiji donesenoj od strane OECD-a je mogućnost usporedbe ranijih istraživanja unutar iste države kao i komparacija s drugim državama.
Posljednjim istraživanjem 2023. istraživala se financijska i digitalna pismenost. Kod financijske pismenosti komponente su financijsko znanje, financijsko ponašanje i financijski stavovi, odnosno stavovi prema novcu.
Glavni rezultati istraživanja:
| Istraživanje 2023. | Istraživanje 2020. | Istraživanje 2016. | |
| UKUPNO -Financijska pismenost | 12/20 ili 60% | 12,3/21 ili 59% | 11,8/21 ili 56% |
| Financijsko znanje | 4,9/7 ili 70% | 4,5/7 ili 65% | 4,2/7 ili 60% |
| Financijsko ponašanje | 4,7/9 ili 53% | 5,0/9 ili 56% | 4,6/9 ili 51% |
| Financijski stavovi | 2,4/4 ili 59% | 2,8/5 ili 56% | 3,0/5 ili 60% |
| UKUPNO- digitalna financijska pismenost | 4,9/10 ili 49% | ||
| Digitalno znanje | 1,2/3 ili 39% | ||
| Digitalno ponašanje | 2,2/4 ili 56% | ||
| Digitalni stavovi | 1,5/3 ili 49% |
Prezentaciju o provedenom istraživanju može pogledati na linku.
________________________________________________________________________________________________________________________
6. lipnja 2023.
Državni tajnik Zoričić sudjelovao na trećoj biznis konferenciji 24sata „180 dana s eurom: hrvatsko gospodarstvo u eurozoni“
Državni tajnik u Ministarstvu financija dr. sc. Davor Zoričić je kao izaslanik ministra Primorca, 6. lipnja 2023. sudjelovao na trećoj biznis konferenciji 24sata pod nazivom „180 dana s eurom: hrvatsko gospodarstvo u eurozoni“ koja je u organizaciji 24sata održana Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu.
Nakon uvodnog izlaganja guvernera Hrvatske narodne banke dr. sc. Borisa Vujčića pod naslovom „Osvrt na šest mjeseci eura“, održao je izlaganje o temi „Hrvatska nakon uvođenja eura - fiskalna politika i gospodarski izgledi“.
Državni tajnik je naglasio da ulaskom u europodručje Republika Hrvatska ostvaruje niz značajnih prednosti, od kojih se ističu ukidanje valutnog rizika i transakcijskih troškova, veća otpornost gospodarstva i stabilnost financijskog sustava. U prijelazu s kune na euro važnu ulogu odigralo je Ministarstvo financija koje je s tim u vezi uz donošenje Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj pripremilo izmjene 74 zakona. Osvrnuo se i na otežavajuće okolnosti koje su prethodile uvođenju eura, od pandemije i potresa do ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize, ali je napomenuo da je, usprkos svemu, Republika Hrvatska u takvoj izazovnoj situaciji pokazala sposobnost oporavka, uz odgovornu fiskalnu politiku, ublažavajući krizu na energetskom tržištu i snažne inflatorne pritiske. Državni tajnik Zoričić također je istaknuo kako unatoč svim izazovima ostvarena snažna fiskalna konsolidacija uz rast gospodarske aktivnosti u 2022. godini (realni rast BDP-a 6,2%, proračunski suficit i smanjenje javnog duga za deset postotnih bodova u jednoj godini). Sve navedeno dovelo je do povijesno najvišeg investicijskog rejtinga (srpanj 2022. godine), uz pozitivne ocjene hrvatskog gospodarstva (Fitch; BBB+, Moody’s; Baa2).
Prezentaciju državnog tajnika Ministarstva financija dr. sc. Davora Zoričića možete pogledati ovdje.
____________________________________________________________________________________________
5. svibnja 2023.
Hrvatski dani osiguranja 2023.
Od 3. do 5. svibnja u Opatiji, održana je konferencija pod nazivom „Hrvatski dani osiguranja 2023.“ u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i Ministarstva financija.
Konferencija već dugi niz godina okuplja brojne ugledne stručnjake iz redova osiguranja i reosiguranja, regulatora i drugih pratećih financijskih institucija s nacionalne, regionalne i europske razine. Na konferenciji se, između ostaloga, raspravljalo o aktualnostima u industriji osiguranja radi poticanja međusobne razmjene znanja, vještina i iskustava te promoviranja struke osiguranja među građanima i pravnim subjektima s ciljem razvijanja svijesti o važnosti osiguranja.
Pri otvaranju konferencije, sudionicima se obratio državni tajnik u Ministarstvu financija dr.sc. Davor Zoričić, koji je u svom govoru predstavio ulazak Republike Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kao novi strateški cilj. Kroz pristupni proces Republika Hrvatska će provesti potrebne reforme, a po potrebi i reforme vezane uz financijska tržišta s kojima će biti povezana i izrada strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala.
Državni tajnik je naglasio kako industrija osiguranja ima dugu tradiciju u Republici Hrvatskoj te istaknuo njenu važnost za ostvarenje navedenih ciljeva, ali i ukazao da postoji prostor za daljnji značajan razvoj. Izložio je kako je industrija osiguranja uspješno i stabilno poslovala unatoč inflaciji i rastu cijena energenata.
U nastavku konferencije, održana su brojna predavanja i paneli koji su pokrivali širok spektar tema iz područja osiguranja. Načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost u Ministarstvu financija, Ivana Žepić, predstavila je prijedlog izmjene zakonodavnog okvira u području obveznih osiguranja u prometu.
Kao svrhu izmjena navela je prvenstveno prijenos Direktive (EU) 2021/2118 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2009/103/EZ u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti, ali i prilagodbu implementaciji automatiziranih vozila te poboljšanje područja obveznih osiguranja u prometu.
_______________________________________________________________________________________________________________
26. travnja 2023.
Ministar financija dr.sc. Marko Primorac održao je predavanje na 1. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti
U organizaciji Ekonomskog fakulteta Zagreb i Raiffeisen mirovinskih fondova, u srijedu, 26. travnja 2023. godine, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, održala se Prva regionalna konferencija financijske pismenosti pod nazivom „Izazovi izgradnje financijske sposobnosti u digitalno doba“.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i Ministarstva financija kao dio Tjedna financijske pismenosti. Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružanje praktičnih preporuka za unaprjeđenje financijske pismenosti i izgradnju financijske sposobnosti u Republici Hrvatskoj i regiji omogućavanjem dijaloga između glavnih sudionika i predstavnika države, obrazovnih institucija, financijske industrije i privatnog sektora.
Nakon uvodnih govora, ministar financija dr.sc. Marko Primorac održao je predavanje „Izazovi financijskog opismenjavanja u Hrvatskoj“ u kojem je predstavio trenutno stanje čimbenika financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, identificirao područja u kojima postoji prostor za poboljšanje te izložio što sve institucije u Republici Hrvatskoj rade kako bi se to poboljšanje ostvarilo.
Iznio je kako, prema dosadašnjim istraživanjima, Republika Hrvatska ima dobro razvijeno financijsko znanje koje je više u odnosu na jugoistočnu Europu, ali kako zaostaje u primjeni tog znanja kroz segmente financijskih stavova i financijskog ponašanja. Međutim, istaknuo je kako usporedba rezultata iz 2015. i 2019. ukazuje na poboljšanje razine cjelokupne financijske pismenosti te je najavio objavu rezultata trećeg nacionalnog istraživanja financijske pismenosti u lipnju za kojeg se očekuje da će nastaviti pozitivan trend.
Dotaknuo se i problema financijske pismenosti djece i mladih te odraslih mlađe dobi gdje se može uočiti nedostatak znanja, posebno o rizicima povezanim s ulaganjem na kriptotržištu. Kod financijske pismenosti osoba radne i starije dobi istaknuo je da visok postotak drži štednju kod kuće te je predložio ulaganje u narodne obveznice kao opciju s boljim financijskim rezultatima.
Prezentirao je kako financijsko opismenjavanje ima važnu ulogu u radu brojnih institucija u Republici Hrvatskoj te je naglasio kako je posebno ponosan što je Ministarstvo financija koordinator aktivnosti na tom području. Izdvojio je prvi i drugi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača temeljem kojih su se izrađivali Akcijski planovi prema kojima članovi Operativne radne grupe provode brojne aktivnosti financijskog opismenjavanja.
Na kraju svoj predavanja, ministar Primorac je pozdravio inicijative i događanja vezana uz financijsku pismenost.
U nastavku konferencije, održala su se tri panela stručnjaka iz privatnog sektora na teme financijske pismenosti u funkciji oporavka kućanstva i gospodarstva, digitalizacije i inovativnih metoda financijskog obrazovanja i financijske pismenosti u funkciji povećanja osobnog blagostanja i sreće. Također, izv.prof.dr.sc. Dajana Barbić i izv.prof.dr.sc. Andrea Lučić predstavile su rezultate svog istraživanja o financijskoj sposobnosti mladih u Republici Hrvatskoj, a predstavnik OECD-a, Miles Larbey, je održao prezentaciju o međunarodnom podržavanju financijske pismenosti u kojoj je izdvojio Republiku Hrvatsku kao zemlju pri vrhu financijske pismenosti u regiji te posebno pohvalio koordinaciju institucija u pogledu financijskog opismenjavanja i suradnje na međunarodnim projektima.
_____________________________________________________________________________________________________________
24. travnja 2023.
Regionalni financijski forum
Izvor: Lider
Od 20. do 21. travnja u Opatiji, održan je Regionalni financijski forum kojeg je organizirao poslovni tjednik Lider. Forum je zamišljen kao susret predstavnika bankarskog sektora i kreatora financijske i monetarne politike, a kao cilj je imao ojačati suradnju financijskih institucija regije, ali i razmijeniti iskustva u suzbijanju financijskih kriza te ublažavanja njihovih posljedica.
U sklopu Foruma, organiziran je panel „Nesigurnost i financijski sektor“ na kojem su bankari regije imali priliku raspraviti o temama poput utjecaja inflacije i izgledne recesije na kamatne stope i kreditne portfelje, strategijama upravljanja kamatnim stopama u takvim uvjetima, održavanju likvidnosti i stabilnosti te o važnosti održivog financiranja kao procesu koji treba osigurati dugoročnu održivost gospodarstva, društva i okoliša.
Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, Ana Zorić, sudjelovala je na panelu kao predstavnik Ministarstva financija i govorila o velikom napretku kojeg smo ostvarili u Republici Hrvatskoj i hrvatskoj financijskoj industriji te u fiskalnoj i monetarnoj strukturi. Istaknula je kako nam je još jedino preostalo da barijere za investiranje svedemo na najmanju moguću razinu.
_____________________________________________________________________________________________________________
20. travnja 2023.
Nagrade za najbolje investicijske fondove s javnom ponudom i najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima u 2022. godini
U Hrvatskoj gospodarskoj komori dodijeljene su godišnje nagrade Top of the Funds za poslovne rezultate ostvarene u 2022. godini, povodom obilježavanja Svjetskog dana investicijskih fondova.
Nagrade su podijeljene za različite kategorije, a nagrade u kategorijama najbolji umjereni mješoviti otvoren investicijski fond s javnom ponudom, najbolji konzervativni mješoviti otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, najbolji posebni otvoreni investicijski fond s javnom ponudom i najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima uručila je ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, Ministarstva financija, Ana Zorić.
Više o toj temi možete pronaći na poveznici https://hgk.hr/u-hgk-dodijeljene-nagrade-top-of-the-funds-1.
_____________________________________________________________________________________________________________
24. ožujka 2023.
Predavanje ministra Primorca povodom obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca
U prostorijama Ministarstva financija, Porezne uprave, ministar financija, izv. prof. dr. sc. Marko Primorac, održao je prigodno predavanje povodom obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca učenicima Srednje škole Biograd na Moru.
Ministar se osvrnuo na državni proračun odnosno na koji način se isti donosi, tko sudjeluje i tko je sve obuhvaćen njime. Također je učenike upoznao s razlikom između deficita i suficita državnog proračuna, te na koji način se državni proračun puni.
Zatim je ministar učenicima približio pojam poreza i oporezivanja, koje su glavne karakteristike poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, tko sve plaća porez i što bi se desilo kada ljudi ne bi plaćali poreze. Također je učenicima skrenuo pozornost na važnost fiskalizacije i uzimanja računa.
Po završetku predavanja učenike je zanimalo da li bi smanjenjem ili povećanjem poreznih stopa došlo i do većeg plaćanja poreza odnosno smanjenja utaja poreza. Ministar je učenike upoznao s Lafferovom krivuljom odnosno da rastom poreznog opterećenja rastu i prihodi, ali samo do određene “kritične točke”.
Učenike je zatim zanimalo kako je prošao proces uvođenja eura te hoće li se uvesti porez na imovinu. Ministar je odgovorio da ulazak Republike Hrvatske u euro zonu donosi samo pozitivne stvari i da svi možemo biti zadovoljni procesom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Što se tiče uvođenja poreza na imovinu ministar smatra da trenutno nije dobar trenutak za uvođenje istoga.
_____________________________________________________________________________
Važno je financijski opismeniti generaciju Z - konferencija
________________________________________________________________________________
U nedjelju, 1. siječnja, 2023. godine u 00:30 sati ispred zgrade HNB-a na Trgu hrvatskih velikana, ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, svečano su obilježili dolazak eura kao službene valute u RH.
Tom prigodom, na pročelju zgrade HNB-a aktivirana je 3D projekcija hrvatskih eurokovanica. Ovu svjetlosnu animiranu priču o euru - našem novcu, imat će priliku pogledati i građani do 3. siječnja, a za sve koji ne žive u Zagrebu, Hrvatska narodna banka ovaj će video prenijeti putem weba i društvenih mreža. Potom su ministar Primorac i guverner Vujčić među prvima podignuli eure s bankomata koji su se tijekom procesa prelaska na novu valutu aktivno pripremali i opskrbljivali novim novcem.
„Ponosan sam što smo u manje od deset godina nakon što smo ušli u Europsku uniju ostvarili još jedan strateški cilj te od danas Hrvatska postaje i članica europodručja! Ovo je veliki uspjeh Hrvatske u procesu na kojem smo svi zajedno dugo, predano i ustrajno radili. Euro, druga najvažnija valuta na svijetu i čvrst temelj stabilnosti u ovim turbulentnim vremenima, postaje naša valuta. I hrvatski građani i poduzetnici imat će konkretne, izravne i trajne koristi od ulaska Hrvatske u europodručje jer se dodatno ekonomski i društveno integriramo s najrazvijenijim krugom zemalja u svijetu, osiguravajući tako snažniji okvir za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske,“ ustvrdio je tom prilikom Marko Primorac, ministar financija.
"Sjajan je osjećaj podići eure iz bankomata u Hrvatskoj, i tako posvjedočiti ulasku Hrvatske u eurozonu. Danas smo postali dvadeseta članica eurozone, ostvarujemo partnerstvo s državama koje koriste drugu najvažniju valutu na svijetu. Bit ćemo otporniji na krize i privlačniji za investicije i poslovanje, a to će otvoriti mogućnosti koje treba iskoristiti da hrvatski građani žive bolje. Neka nam bude sretno s eurom; svima želim puno zdravlja, sreće i uspjeha u 2023. godini!", istaknuo je guverner Boris Vujčić nakon podizanja prvih 50 eura s bankomata u novogodišnjoj noći.
Hrvatska je uvođenjem eura postala 20. država članica europodručja. Euro je zajednička valuta Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije.
Jača povezanost i stabilniji gospodarski rast
Cilj uvođenja zajedničke valute bio je produbiti povezanost među državama članicama i pospješiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala.
Euro uklanja transakcijske troškove, unutar europodručja dokida međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje izloženost valutnom riziku i olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstava na krize. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.
- obveze po ugovorima o osiguranju (osigurateljne obveze i rizici) koje uključuju i komponentu očekivanog novčanog toka od premije, izdataka za štete, koristi i troškova te prilagodbu za rizik, kao i komponentu nezarađene dobiti
- rezultat iz osiguranja u okviru kojega će se posebno iskazivati rezultat iz osnovnog posla osiguranja te rezultat iz ulagateljskih aktivnosti osiguratelja
- osigurateljni prihod koji će predstavljati zarađeni prihod iz osigurateljnog pokrića umjesto premije.
- kreditne institucije,
- društva za osiguranje koja posluju u području izravnog životnog osiguranja,
- društva za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP-ovi) koja pružaju osobne mirovinske proizvode,
- investicijska društva koja pružaju uslugu upravljanja portfeljem,
- društva za investicije ili društva za upravljanje imovinom (UCITS) te
- društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima u Europskoj uniji (UAIF).
- Pružatelji PEPP-a i distributeri PEPP-a obvezni su na informiranje štediše PEPP-a o karakteristikama proizvoda obvezivanjem na uručivanje dokumenta s ključnim informacijama prije sklapanja ugovora kao i informiranje o svim rizicima, troškovima, mogućim dobitcima i gubitcima PEPP-a u svim fazama korištenja PEPP-a.
- Pružateljima PEPP-a i distributerima PEPP-a, u skladu sa slobodom pružanja usluga i poslovnog nastana, omogućeno je prekogranično pružanje usluga.
- Štedišama PEPP-a, u skladu s pravom na slobodu kretanja i zaštite imovinskih prava, osigurana je prekogranična prenosivost PEPP-a, pri čemu u slučaju promjene boravišta u drugu državu članicu mogu nastaviti uplaćivati sredstva na svoj postojeći račun.
- Štedišama PEPP-a osigurava se usluga promjene pružatelja PEPP-a s poslovnim nastanom u istoj ili drugoj državi članici.
- Osigurava se zaštita ulagatelja imenovanjem depozitara za pohranu imovine u vezi s poslovima pružanja PEPP-a.
- Ne ograničava se dob fizičke osobe u odnosu na početak PEPP štednje, niti se uređuju uvjeti kao što su najkraće trajanje faze štednje, najveći/najmanji iznos uplate štednje te njihov kontinuitet.
- Minimalna dob za ostvarenje prava na mirovinu u okviru PEPP-a - navršenih 55 godina života, s tim da su akumulirana sredstva štednje predmetom nasljeđivanja. Iznimno, pravo na mirovinu može ostvariti i prije 55 godine života (prijevremena mirovina) u slučaju nastupa osobitih životnih teškoća (smrt, nastanak djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, dugotrajna nezaposlenost) što se potvrđuje dokumentacijom nadležnih institucija.
- Kao mogući oblici isplate mirovine u okviru PEPP-a, koje pružatelj PEPP-a može nuditi, su: renta, jednokratna isplata, privremena isplata te kombinacija navedenih oblika. Posebnost jednokratne isplate je u tome što se isplaćuje u visini od najviše 100 % iznosa akumuliranih sredstava.
- Primitci u okviru PEPP-a (uplate štednje, prinosi, kamate, isplate mirovine) ne smatraju se dohotkom u smislu propisa o porezu na dohodak te stoga na njih ne postoji obveza plaćanja poreza na dohodak.
Isplaćena državna poticajna sredstva za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova za 2021. godinu
- AZ PROFIT dobrovoljni mirovinski fond
- AZ BENEFIT dobrovoljni mirovinski fond
- AUTO HRVATSKA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- AZ A1 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- AZ HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- AZ TREĆI HORIZONT zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- AZ ZAGREB zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
- CROATIA OSIGURANJE 1000A dobrovoljni mirovinski fond
- CROATIA OSIGURANJE 1000C dobrovoljni mirovinski fond
- CROATIA OSIGURANJE - CROSIG zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- FINA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- HRVATSKE AUTOCESTE - HAC zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA (HEP) - GRUPA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- ERSTE PLAVI EXPERT dobrovoljni mirovinski fond
- ERSTE PLAVI PROTECT dobrovoljni mirovinski fond
- ERSTE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- CESTARSKI zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- NESTLÉ zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- POLICIJSKI zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- POŠTA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- RAIFFEISEN dobrovoljni mirovinski fond
- RAIFFEISEN zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- ERICSSON NIKOLA TESLA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
- T - HT zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zagrebačka burza, od 2012. godine, dodjeljuje Nagrade Zagrebačke burze s ciljem jačanja prepoznatljivosti tržišta kapitala i njegovih aktivnih sudionika među financijskom i općom javnosti. Na ovogodišnjoj, 11. po redu dodjeli nagrada, koja je održana 9. prosinca 2022. godine, u Zagrebu, prisutnima se obratila izaslanica ministra financija dr. sc. Marka Primorca, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, Ana Zorić.
Ravnateljica je istaknula kako je Ministarstvo financija kontinuirano angažirano na unapređivanju zakonodavnog okvira tržišta kapitala te da unazad 15-ak godina zakonodavni okvir tržišta kapitala se redovito usklađuje sa zakonodavnim okvirom u Europskoj uniji. Obzirom da je riječ o iznimno dinamičnom području mogu se i dalje očekivati sve češće regulatorne promjene u području tržišta kapitala na nivou Europske unije.
Ravnateljica se osvrnula na Program strukturnih reformi putem kojeg je Ministarstvo financija iniciralo provođenje sveobuhvatnog pregleda tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj s ciljem oživljavanja tržišta kapitala. Tako je nastalo OECD-ovo Izvješće o stanju tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj zajedno s ključnim preporukama iz lipnja 2021. godine koje će se koristiti pri izradi Prijedloga Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj. Strateški okvir će biti usmjeren na podupiranje održivog gospodarskog rasta, kao i povećanje konkurentnosti gospodarstva Republike Hrvatske te na taj način će pridonijeti ispunjavanju ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.
Ono na čemu je potrebno raditi, istaknula je ravnateljica, je kreiranje boljeg okruženja za mala i srednja poduzeća jer je financiranje poduzeća putem tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj još uvijek u razvojnoj fazi. Također, tržište kapitala treba približiti i građanima, kroz povećanje razine financijske pismenosti, kako bi i oni mogli iskoristiti prednosti ulaganja u različite oblike financijske imovine na duži rok. Međutim, ono što se može primijetiti u zadnje vrijeme je da povjerenje u dionice ipak raste, zahvaljujući gospodarskom oporavku, djelovanju Zagrebačke burze, a sigurno i zahvaljujući uspostavi raznih mehanizama zaštite ulagatelja. Također, znatan pad kamata na tržištu novca, što uključuje i niske prinose na klasičnu štednju, doveo je do postepenog preusmjeravanja dijela štednje iz klasičnih depozita kod poslovnih banaka prema ostalim klasama financijske imovine poput dionica i investicijskih fondova, gdje se očekuju veći prinosi.
Ravnateljica je naglasila kako je jedan od fokusa Europske unije poticanje investitora na ulaganje u zelene projekte te da će financijski sektor imati ključnu ulogu u procesu tranzicije prema održivom gospodarstvu i to kroz aktivno usmjeravanje prikupljenog kapitala prema održivim ekonomskim aktivnostima.
Na poziv profesorice matematike gospođe Mirjane Šolić, dana 30. studenog 2022., u Osnovnoj školi Brezovica Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija dala je učenicima osmih razreda osvrt na najvažnije pojmove vezane za uvođenje eura. Ravnateljica je pojasnila povijest eura i spomenula je niz zanimljivosti o Europskoj uniji. U nastavku je objasnila što je fiksni tečaj konverzije i pojasnila je praktičnu primjenu pravila za preračunavanje i zaokruživanje te pravila u razdoblju dvojnog optjecaja, ali i kako će teći proces zamjene gotovog novca kune u gotov novac eura.
Nakon zanimljive rasprave o izgledu euronovčanica i eurokovanica, učenici su postavljali pitanja vezana za uvođenje eura te su zatim odgovarali na postavljena pitanja, uključujući i koliko će im iznositi džeparac u eurima.
Ministarstvo financija je 23. studenoga 2022. godine održalo predavanje na temu „Euro nam kuca na vrata“, učenicima osmih razreda I. Osnovne škole Dugave, iz Zagreba.
Prisutnim učenicima i djelatnicima škole ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija, Ana Zorić, pobliže je objasnila proces kroz koji je Republika Hrvatska prošla kako bi uvela euro kao službenu valutu. Također, objašnjeni su ima pojmovi, kao što su, europodručje, dvojno iskazivanja cijena, fiksni tečaj konverzije i sl. Učenici su saznali na koji način će se vršiti zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, koliko će trajati razdoblje dvojnog optjecaja, odnosno razdoblje u kojem će biti moguća plaćanja i u kunama i u eurima te su se upoznali s izgledom euronovčanica i eurokovanica.
Učenici su zatim samostalno izračunavali koliko će im iznosit džeparac, štednja ili cijena omiljenog proizvoda od 1. siječnja 2023. godine kada euro postane službena valuta u Republici Hrvatskoj.
___________________________________________________________________________________________________
Konferencija Potaknimo promjene: Strategija održivog razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj
U organizaciji CFA Udruge Hrvatska, u Zagrebu, 11. studenoga 2022. godine održala se konferencija na temu Potaknimo promjene: Strategija održivog razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj. Na konferenciji se raspravljalo o razvoju domaćeg tržišta kapitala.
Na Okruglom stolu pod nazivom "Budućnost industrije danas: temelji razvoja hrvatskog tržišta kapitala" sudjelovala je predstavnica Ministarstva financija, Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav. Ravnateljica je istaknula kako je područje tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj uređeno Zakonom o tržištu kapitala kojim su, zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, omogućeni i stvoreni ključni uvjeti za integraciju financijskog tržišta Republike Hrvatske u jedinstveno financijsko tržište država članica Europske unije. Naglasila je da je područje tržišta kapitala u Europskoj uniji vrlo dinamično i podložno promjenama te se, sukladno novostečenim znanjima i iskustvima u praksi, kontinuirano pravno dorađuje i poboljšava u svrhu unaprjeđenja postojećih rješenja. Stoga se u području tržišta kapitala mogu očekivati sve češće regulatorne promjene na nivou Europske unije. Kako je Republika Hrvatska sastavni dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta Europske unije, obvezna je kontinuirano usklađivati svoj regulatorni okvir te omogućiti istovjetnu primjenu odredaba propisa Europske unije. Također, je istaknula da su dosadašnje izmjene Zakona o tržištu kapitala donijele pozitivne promjene u smislu regulatornih rasterećenja svih sudionika na tržištu koji pružaju investicijske usluge i burze, prvenstveno kako bi se poslovni odnosi između pružatelja usluga i profesionalnih ulagatelja na tržištu kapitala rasteretili nepotrebnih troškova i dokumentiranja. Međutim, unatoč svim do sada poduzetim aktivnostima, još je puno toga što se može učiniti za kreiranje boljeg okruženja za mala i srednja poduzeća posebice nakon krize uzrokovane pandemijom, kao i onog okruženja u kojem bi i mali ulagači pronašli interes za ulaganja na tržištima kapitala. Ravnateljica je naglasila da je jedan od fokusa poticanje investitora na ulaganje u zelene projekte, te da je i povjerenica Europske komisije za Financijske usluge, financijska stabilnost i unija tržišta kapitala rekla da naša ulaganja moraju biti GREEN, CLEAN AND DIGITAL. Europska unija je kroz Europski zeleni plan postavila vrlo ambiciozne planove (0 emisija do 2050., do 2030. smanjenje emisija CO2 za 55 posto u odnosu na 1990.), ali je vrlo brzo shvaćeno da je bez obzira na napore javnog sektora potrebno aktivnije usmjeravanje privatnog kapitala i to osobito financijskog sektora u zelenom i održivom smjeru. Naime, očekuje se kako će upravo financijski sektor imati ključnu ulogu u procesu tranzicije prema održivom gospodarstvu i to kroz aktivno usmjeravanje prikupljenog kapitala prema održivim ekonomskim aktivnostima.
Ravnateljica se osvrnula i na Izvješće o stanju tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj zajedno s ključnim preporukama, pod nazivom: „Capital Market Review of Croatia: Capital Market Reforms for Recovery and Improved Business Dynamics in Croatia“ koje je izradio OECD o okviru Programa strukturnih reformi (SRS - Structural Refom Support) koji provodi Europska komisija, a čija analiza i izrada je inicirana od strane Ministarstva financija. Izvješće na vrlo detaljan i obuhvatan način daje pregled tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj te su temeljem istog dane i preporuke za oživljavanje tržišta kapitala te za bolje korištenje njegova potencijala. Ministarstvo financija će svakako imati u vidu preporuke dane u Izvješću o stanju tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj prilikom daljnjih aktivnosti u svezi razvoja tržišta kapitala, a koje, među ostalim, uključuju i suradnju s ostalim relevantnim dionicima pri izradi Prijedloga Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj kojem će konačni cilj biti pridonijeti oživljavanju tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj. Prijedlog strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj bi trebao pridonijeti učinkovitijem funkcioniranju tržišta kapitala, a bit će usmjeren na podupiranje održivog gospodarskog rasta, kao i povećanje konkurentnosti gospodarstva Republike Hrvatske tako pridonoseći ispunjavanju ciljeva iz Nacionalne razvojne strategija Republike Hrvatske do 2030. godine.
Ravnateljica je također istaknula da su u Republici Hrvatskoj tradicionalni oblici štednje, ulaganje u nekretnine i novac na računima u banci, još uvijek prvi izbor hrvatskih građana. Međutim, znatan pad kamata na tržištu novca, što uključuje i niske prinose na klasičnu štednju, doveo je do postepenog preusmjeravanja dijela štednje iz klasičnih depozita kod poslovnih banaka prema ostalim klasama financijske imovine poput dionica i investicijskih fondova, gdje se očekuju veći prinosi. Uz konstantan razvoj tržišta kapitala, koje predstavlja sredstvo za postizanje otpornog i dinamičnog poslovnog okruženja potrebno je istovremeno kontinuirano povećavati financijsku pismenost građana Republike Hrvatske na način da se upoznaju s boljim prilikama za alokaciju i diverzifikaciju dugoročne štednje.
___________________________________________________________________________________________________
20. listopada 2022.
U organizaciji EFFECTUS poduzetničkih studija - visoko učilište, u Zagrebu 20. listopada 2022. održao se Okrugli stol pod nazivom „Hrvatski mirovinski sustav i uloga paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda“. Cilj Okruglog stola bio je predstavljanje novog modela dobrovoljne mirovinske štednje koji će biti dostupan svim stanovnicima Europske unije, a može se sagledati kao dopuna obveznom, nacionalno reguliranom mirovinskom osiguranju. Uvođenje i implementiranje Paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP) u države članice Europske unije pruža veći izbor ulaganja kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju koji će utjecati na jače povezivanje prekogranične suradnje država članica. Ulaganje u PEPP u budućnosti bi trebalo osigurati značajnija sredstva pri isplati budućih mirovina te težiti usklađenju mirovinskih primanja između zemalja članica.
U raspravi na Okruglom stolu sudjelovala je predstavnica Ministarstva financija Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost. Načelnica je istaknula kako će uvođenje PEPP-a kao nove vrste dobrovoljnog osobnog mirovinskog proizvoda i njegovo nuđenje od strane domaćih i stranih pružatelja i distributera, doprinijeti razvoju tržišta osobnih mirovina te poticanju i razvoju konkurencije u području mirovinske štednje, čime će se građanima Republike Hrvatske omogućiti veći i kvalitetniji izbor te bolja osobna prilagodljivost mirovinske štednje.
Dodatno je istaknula određene sličnosti PEPP-a s trećim mirovinskim stupom (dobrovoljna mirovinska štednja), a to je da oba doprinose povećanju mirovina u starijoj dobi, a također i sam porezni tretman je uređen na isti način, odnosno isplate kod PEPP-a ne smatraju se primicima u kontekstu poreza na dohodak i neće se oporezivati. Međutim postoje i određene razlike, odnosno za PEPP proizvod nisu predviđena državna poticajna sredstava, dok ona postoje za dobrovoljnu mirovinsku štednju gdje država iz državnog proračuna članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova isplaćuje poticajna sredstva u iznosu 15% od ukupno uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uloga od 5.000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine. To znači da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava koje član fonda može ostvariti u jednoj godini (uz pretpostavljeni ulog od 5.000,0 kuna) iznosi 750,00 kuna.
Nadalje je navela dodatnu prednost kod PEPP-a, odnosno mogućnost da se nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu, tj. s 55 godina, može isplatiti jednokratan iznos akumuliranih sredstava, dok je kod dobrovoljne mirovinske štednje, mogućnost jednokratne isplate ograničena na iznos od 30 posto.
___________________________________________________________________________________________________
U organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham) u Zagrebu, 19. listopada 2022. održana je Konferencija „Održivost poslovanja uz ESG načela“. Održivo financiranje odnosi se na proces uzimanja u obzir pitanja okoliša, društva i upravljanja (ESG) pri donošenju investicijskih odluka u financijskom sektoru, što dovodi do više dugoročnijih ulaganja u održive gospodarske aktivnosti i projekte. Na konferenciji je predstavljeno istraživanje o praksama primjene ESG načela te se raspravljalo o prilagodbi poslovnog sektora na usvojeno zakonodavstvo, obvezama poduzeća u Republici Hrvatskoj kao i budućem utjecaju na poslovne prakse.
Na panel raspravi sudjelovala je predstavnica Ministarstva financija Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav koja je istaknula, kako je Europska unija, kao i u mnogim temama do sada, pionir u tranziciji na klimatski neutralno, klimatski otporno, resursno učinkovito i pravedno gospodarstvo. Iako je riječ o dugoročnom projektu, upravo će održiv i uključiv financijski sustav, a time i gospodarstvo u cjelini, uz aktivnosti koje su usmjerene na okolišnu održivost biti ključni za ispunjavanje cilja da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent.
Nadalje je podsjetila kako od 2014. postoji EU direktiva o nefinancijskom izvješćivanju poduzeća koja je krajem 2016. prenesena u Zakon o računovodstvu. U odnosu na Prijedlog CSRD direktive - direktive u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti - (Corporate Sustainability Reporting Directive), osvrnula se na činjenicu kako njome Europska unija želi proširiti krug obveznika podnošenja nefinancijskih izvješća i na mala i srednja poduzeća koja su izlistana na burzi, kao i obuhvat informacija u samim izvješćima. Dodatno je informirala da je predmetna direktiva u pravno-jezičnoj fazi te bi trebala biti usvojena do kraja ove godine, a nakon toga počinje teći rok od 18 mjeseci za prijenos direktive u zakonodavstva članica Europske unije. Mala i srednja poduzeća u Republici Hrvatskoj koja su izlistana na burzi imaju obvezu objavljivanja nefinancijskih izvješća od 1. siječnja 2026. uz opciju da dobiju još dvije godine prilagodbe pod uvjetom da obrazlože zašto ne mogu odmah ispuniti spomenutu obvezu.
Nadalje, ravnateljica se osvrnula i na Uredbu o taksonomiji te podsjetila kako ista uspostavlja jedinstveni klasifikacijski sustav okolišno održivih gospodarskih djelatnosti na razini Europske unije kojim će se utvrđivati je li neka gospodarska djelatnost okolišno održiva, kao i stupanj okolišne održivosti ekonomske aktivnosti. Dodatno je informirala kako je Uredba o taksonomiji ove godine dopunjena Dopunskim delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ubrzanja dekarbonizacije (Complementary Climate Delegated Act) objavljen u Službenom listu 15. srpnja 2022., a koji se primjenjuje od 1. siječnja 2023. te kojim se u taksonomiju EU-a uvode dodatne ekonomske djelatnosti iz energetskog sektora, odnosno ako određene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije ispune jasne i stroge uvjete utvrđene u skladu s Uredbom o taksonomiji, moći će se smatrati prijelaznim djelatnostima.
________________________________________________________________________________________________________________
14. listopada 2022.
Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana
S ciljem daljnjeg usklađenja hrvatskog pravnog okvira s propisima Europske unije, konkretno za osiguravanje pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/23 koja se odnosi na okvir za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredaba (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 806/2014 i (EU) 2015/2365 te direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2007/36/EZ, 2014/59/EU i (EU) 2017/1132 (Tekst značajan za EGP) (SL L 22, 22. 1. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/23) u Narodnim novinama broj 119/22 objavljen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana.
Svrha Uredbe (EU) 2021/23 jest utvrditi pravila i postupke za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana s ciljem kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane imaju mjere za oporavak od financijskih poteškoća ili da mogu nastaviti sa svojim glavnim zadaćama ako propadaju, ili je vjerojatno da će propasti, uz likvidaciju ostalih aktivnosti u okviru redovnog postupka u slučaju nesolventnosti. Dakle, opći cilj Uredbe (EU) 2021/23 je očuvanje financijske stabilnosti i na najmanju moguću mjeru svesti troškove koje će porezni obveznici snositi zbog propadanja središnje druge ugovorne strane.
Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/23 na način:
- Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je određena nadležnim tijelom u postupku oporavka središnje druge ugovorne strane („central conterparty“ - CCP) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i nju se imenuje sanacijskim tijelom CCP-ja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
- Ministarstvo financija je utvrđeno kao ministarstvo koje je odgovorno za izvršavanje funkcija povjerenih nadležnom ministarstvu na temelju Uredbe (EU) 2021/23 u Republici Hrvatskoj, a osigurana je i pojašnjena nacionalna provedba drugih odredbi Uredbe (EU) 2021/23. Posebno su propisane postupovne odredbe, uključujući nadzorne mjere te pravila vezana za sudske postupke odnosno tužbe na izrečene mjere HANFA-e te se na kraju propisuju i prekršajne odredbe za kršenja odredbi Uredbe (EU) 2021/23
- Preciznije je definirano kako se na stečaj središnje druge ugovorne strane sa sjedištem u Republici Hrvatskoj primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje stečajni postupak
- Propisana je ovlast Ministarstva financija za provedbu državnih instrumenata financijske stabilizacije koji se koriste u svrhu sudjelovanja u sanaciji središnje druge ugovorne strane.
Donošenjem Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana Republika Hrvatska ispunjava obveze propisane Uredbom (EU) 2021/23, a čijim se uspostavljenim pravilima smanjuje vjerojatnost propasti središnje druge ugovorne strane uvođenjem učinkovitih poticaja za pravilno upravljanje rizikom. Također, u slučaju da se pojave financijske poteškoće, ovim se Zakonom stvaraju pretpostavke za očuvanje ključnih funkcija središnjih drugih ugovornih strana, a samim time i za očuvanje financijske stabilnosti. Time se ujedno doprinosi sprječavanju nastanka okolnosti u kojima bi bilo nužno da porezni obveznici snose troškove sanacije središnje druge ugovorne strane.
___________________________________________________________________________________________________________________________________
13. listopada. 2022.
Konferencija „Izazov promjene“
U Dubrovniku se od 12. do 14. listopada 202. godine održava regionalna konferencija „Izazov primjene“ koju su organizirale Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza d.d. Konferencija je od 2012. središnje mjesto susreta domaće i regionalne financijske zajednice gdje vodeći domaći i inozemni stručnjaci raspravljaju o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova.
Na uvodom dijelu konferencije, prisutnima se obratio državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj koji je u svojem govoru istaknuo važnost pristupanja Republike Hrvatske u područje eurozone, Schengena i OECD-u. Državni tajnik se osvrnuo i na financijska tržišta koja posebno u ovim izazovnim vremenima stalnih promjena imaju ključnu ulogu, a kojima je cilj imati otporan financijski sektor na poremećaje i nestabilnosti gospodarstava. Prema podacima iz kolovoza 2022. na razini bankarskog sustava počinje se bilježiti rast prosječne kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom i vezanom uz Euribor kao posljedica porasta tog parametra u prvoj polovici godine. Također, državni tajnik se osvrnuo na aktivnost Republike Hrvatska na domaćem tržištu kapitala iz srpnja ove godine kada je izdala dvije tranše obveznica, ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura, dok je ukupni interes ulagatelja na transakcijama premašio 1,75 milijardi eura.
Nadalje, državni tajnik je najavio mogućnost izdavanja tzv. narodnih obveznica zbog činjenice što je razina depozita značajna, a kamatne stope su niske.
Završno, državni tajnik je istaknuo potrebu povećanja financijske pismenosti jer se ulaganjem u nju podiže standard stanovništva, što se pogotovo odnosi na mirovine čime se smanjuje trošak države uz istovremeno stimuliranja rasta gospodarstva. Također, ne smiju se zanemariti rizici ulaganja na tržištima kapitala i mirovinskih štednja o kojima treba posebno voditi računa.
Na konferenciji su predstavljeni i rezultati istraživanja „Financijska i mirovinska pismenost studenata Sveučilišta u Zagrebu“ koje je proveo UMFO. Studija, koju je izradio tim Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pokazala je da je u šest godina financijska pismenost studenata porasla za više od 10%. Naime, u odnosu na prosječnu financijsku pismenost koja je 2016. iznosila 0,59, rezultati su 2022. pokazali razinu 0,65, što znači da je 65% studenata u ovogodišnjem istraživanju pozitivno riješilo test. Rezultate studije možete pogledati ovdje.
_______________________________________________________________________________________________________
Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama
- bilo koji motiv sličan motivima na eurokovanicama
- simbole koji predstavljaju nacionalni suverenitet država članica
- oblik ruba ili motiv eurokovanica ili simbol eura.
_______________________________________________________________________________________________________
30. rujna 2022.
Financijsko obrazovanje u nesigurnim vremenima: Jačanje financijske otpornosti i dobrobiti u Jugoistočnoj Europi
Izvor: HNB
U Zagrebu je, 29. i 30. rujna 2022. godine, održan peti godišnji sastanak u sklopu projekta tehničke pomoći koji su proveli OECD i njegova Međunarodna mreža za financijsko obrazovanje (International Network on Financial Education INFE), uz financijsku potporu Ministarstva financija Kraljevine Nizozemske i njegova programa Money Wise Platform.
Sastanak je održan pod nazivom "Financijsko obrazovanje u nesigurnim vremenima: Jačanje financijske otpornosti i dobrobiti u Jugoistočnoj Europi (SEE)", a prisustvovali su predstavnici iz Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Gruzije, Republike Moldavije, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Rumunjske.
Sudionici sastanka raspravljali su o nizu prioritetnih pitanja za zemlje Jugoistočne Europe vezanih uz financijsko obrazovanje. Naglasak u raspravama je stavljen na financijsko obrazovanje za ciljanu publiku (mikro, mala i srednja poduzeća, mladi i starija populacija), financijsko obrazovanje na radnom mjestu, resursi za financijsko obrazovanje, digitalno financijsko obrazovanje, kao i ulogu kulture i bihevioralnog pristupa u jačanju financijske pismenosti.
Sastanak je omogućio razmjenu iskustava o svojim postignućima u proteklih pet godina među sedam zemalja koje su sudjelovale u projektu tehničke pomoći.
Na uvodnom izlaganju Ana Zorić, ravnateljica za Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, Ministarstva financija Republike Hrvatske, navela je da nedavno doneseni drugi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za period 2021. - 2026. godine, promiče fleksibilnost i raznolikost kanala za distribuciju kako bi se doprlo do što većeg broja građana, posebno onih kojima je financijsko obrazovanje najpotrebnije. Napomenula je da su "financijsko obrazovanje i podizanje razine financijske pismenosti dugotrajan proces i postoji potreba za kontinuiranim radom kako bi se ostvario što veći napredak".
Više informacija o Projektu tehničke pomoći u financijskom obrazovanju u Jugoistočnoj Europi u organizaciji Međunarodne mreže za financijsko obrazovanje (INFE) OECD-a možete pronaći na linku.
Flore-Anne Messy (OECD), Bojan Fras (HNB), Ana Zorić(MFIN) i Robin Uyterlinde
(Ministarstvo financija, Nizozemska)
Izvor: HNB
Panel rasprava između zemalja sudionica o postignućima u okviru projekta tehničke pomoći
_______________________________________________________________________________________________________
15. rujna 2022.
Konferencija financijske pismenosti - Toni Milun
Autor fotografija: DOKU FILMS
Konferencija financijske pismenosti - Toni Milun održana je u Zagrebu 15. rujna 2022. godine, uz svečano pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i Ministrastva financija.
U uvodnom dijelu konferencije sudionicima se obratio državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj koji je istaknuo da brze i učestale promjene kao posljedica tehnološkog napretka i globalizacije zahtijevaju od pojedinca donošenje brzih i svakodnevnih odluka i u domeni financija. Krive odluke u pogledu financija ne utječu samo na pojedinca nego se reflektiraju i na gospodarske prilike na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Osiguravanje odgovarajuće razine financijskog obrazovanja građanima može koristiti u svim fazama života, bez obzira na dob i razinu prihoda.
Državni tajnik je istaknuo da je prošle godini donesen drugi po redu Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine kao dokument na kojem se temelje aktivnosti za pojedine ciljne skupine stanovništva, i to: djeca i mladi, odrasli mlađe dobi, osobe radne dobi koji ostvaruju prihode i osobe starije životne dobi. Temeljem Nacionalnog strateškog okvira donose se Akcijski planovi, te se trenutno provode aktivnosti vezane uz donošenje Akcijskog plana za 2023. i 2024. godinu
Svoje izlaganje državni tajnik je završio porukom da neovisno o aktivnostima koje se već provode, treba imati na umu da je financijsko obrazovanje i podizanje razine financijske pismenosti dugotrajan proces, a za konkretniji napredak potreban je daljnji kontinuiran rad.
_______________________________________________________________________________________________________
3 kolovoza 2022.
U Dubrovniku održana konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
U Studentskom domu u Dubrovniku, 3. kolovoza 2022. godine, održana je konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Konferenciju je organizirala Dubrovačko-neretvanska županija s ciljem pripreme općina, gradova, županije i proračunskih korisnika za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Okupljenima su se uvodno obratili pročelnica Upravnog odjela za financije Dubrovačko-neretvanske županije Dragica Stanić, glavna državna rizničarka Ministarstva financija Danijela Stepić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.
Predavanje o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, uz glavnu rizničarku, održale su načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost Ivana Žepić i načelnica Sektora za analizu potrošnje središnje države Hana Zoričić.
_______________________________________________________________________________________________________
12.srpnja 2022.
U Zadru i Šibeniku održane edukacije vezane uz uvođenje eura
Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj u suradnji s hrvatskim EuropeDirect centrima, Ministarstvom financija i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja nastavilo je s organiziranjem radionica na temu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Tako su u Zadru i Šibeniku, 11. i 12. srpnja 2022. godine, održane radionice namijenjene ne samo za poslovne subjekte nego i za sve zainteresirane dionike. Sudionici radionica upoznati su s promjenama koje nastupaju radi zamjene hrvatske kune eurom i s pripremnim aktivnosti za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Na radionicama se obrađuju ključne odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.), s posebnim osvrtom na dio u svezi općih pravila, pravila preračunavanja i zaokruživanja, opskrbe gotovim novcem eura, dvojnog iskazivanja i dvojnog optjecaja te na prilagodbe poslovnih subjekata u dijelu računovodstva, obračuna plaće i drugog dohotka, prijave poreza i drugih javnih davanja. Nadalje, sudionici su upoznati s revidiranim Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, te su se predstavile pripremne aktivnosti vezane za pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu.
Daljnje radionice nastavljaju se prema unaprijed utvrđenom rasporedu koji možete pronaći na slijedećem linku.
_______________________________________________________________________________________________________
4. srpnja 2022.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom
Dana 4. srpnja 2022. godine u Narodnim novinama broj 75/22. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
Predmetnim Zakonom, između ostaloga, osigurava se daljnje usklađenje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, poglavito s Direktivom (EU) 2021/2261.
Konkretnije, Direktiva 2009/65/EZ, prenesena u Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 44/16., 126/19. i 110/21.) od društava za upravljanje zahtijeva da sastave kratak dokument koji sadržava ključne informacije o bitnim obilježjima UCITS* fondova („ključne informacije za ulagatelje”), a Uredba (EU) br. 1286/2014 (Uredba PRIIPs) od izdavatelja upakiranih investicijskih proizvoda za male ulagatelje i investicijskih osigurateljnih proizvoda (PRIIP-ovi) zahtijeva se da, prije nego što PRIIP učine dostupnim malim ulagateljima, sastave i objave dokument s ključnim informacijama („dokument s ključnim informacijama”) za taj proizvod.
Bitno je istaknuti da ključne informacije za ulagatelje i dokument s ključnim informacijama u osnovi obuhvaćaju iste zahtjeve u pogledu informacija pa je stoga potrebno osigurati da mali ulagatelji u PRIIP-ove koji su zainteresirani za stjecanje udjela UCITS fonda od 1. siječnja 2023. ne dobiju oba dokumenta za isti financijski proizvod.
Slijedom navedenoga, predmetnim se Zakonom propisuje da se za dokument s ključnim informacijama smatra da ispunjava zahtjeve koji se primjenjuju na ključne informacije za ulagatelje.
Također, iznosi u kunama iz važećeg zakona usklađeni su s iznosima u eurima propisanim Direktivom 2009/65/EZ, a iznos raspona prekršajnih sankcija s odredbama zakona kojim je uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
* UCITS fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom koji osniva društvo za upravljanje UCITS fondovima
__________________________________________________________________________________________________________________________
6. lipnja 2022.
Isplaćena državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini
Izvršene su sve aktivnosti koji se odnose na obradu i analizu, provjeru ispravnosti te međusobno usklađivanje zaprimljenih konačnih zahtjeva stambenih štedionica i njihovih pravnih sljednika za isplatu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini.
Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, dana 6. lipnja 2022. godine, isplaćena su državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini - u ukupnom iznosu od 1.170.925,95 kuna, na račune stambenih štedionica i pravnih sljednika pripojenih stambenih štedionica, sukladno članku 23. Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje ("Narodne novine", br. 109/97. - 110/15.).
Državna poticajna sredstava uplaćena su na račune:
- PBZ stambena štedionica d.d.
- WÜSTENROT stambena štedionica d.d.
- RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. (od 2. svibnja 2022. pravni sljednik RAIFFEISEN stambene štedionice d.d.)
- HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. (od 2. prosinca 2019. pravni sljednik HPB stambene štedionice d.d.)
- ZAGREBAČKA BANKA d.d. (od 1. lipnja 2018. pravni sljednik PRVE stambene štedionice d.d.).
__________________________________________________________________________________________________________________________
20. svibnja 2022.
Objavljen Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj objavljen je 20. svibnja 2022. u ''Narodnim novinama'', broj 57/22, a stupa na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća Europske unije o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim članaka (13., 16., 17., 25. do 31., 39. do 41., 54. do 59., 64. do 68., 88. i 92.) koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.
Zakonsko uređenje
Zakonom se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, pravila za preračunavanje, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuni, financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom Zakona te prekršajne odredbe.
Vlada Republike Hrvatske odlukom objavljuje dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, fiksni tečaj konverzije te dan početka i završetka dvojnog optjecaja, dan početka i završetka dvojnog iskazivanja utvrđene u skladu s odredbama Zakona i druga pitanja potrebna za uvođenje eura. Odluka Vlade Republike Hrvatske bit će objavljena u ''Narodnim novinama''.
Zakon je podijeljen u deset dijelova
Dio prvi - Opće odredbe
Dio drugi - Pravila za preračunavanje
Dio treći - Opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura
Dio četvrti - Dvojni optjecaj
Dio peti - Dvojno iskazivanje
Dio šesti - Primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata
Dio sedmi - Proračuni, financijski planovi i propisivanje kazni i drugih novčanih obveza, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi
Dio osmi - Nadzor
Dio deveti - Prekršajne odredbe
Dio deseti - Prijelazne i završne odredbe.
Temeljna načela uvođenja eura
U Zakonu su sadržana temeljna načela uvođenja eura koja predstavljaju osnovne odrednice u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Temeljna načela uvođenja eura:
1. Načelo zaštite potrošača
2. Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena
3. Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata
4. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
5. Načelo transparentnosti i informiranosti
Bitne odrednice Zakona
Preračunavanje novčanih iznosa provodi se primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona te zbog preračunavanja potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.
Banka će za sve potrošače, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura 12 mjeseci od dana uvođenja eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Uz banke zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura obavljat će i Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. na temelju sklopljenog ugovora s bankom, pod istim uvjetima, na isti način i u istom razdoblju kako je propisano Zakonom za banke. Nakon proteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
Razdoblje dvojnog optjecaja trajat će 14 dana od dana uvođenja eura, a tijekom kojega će primatelj plaćanja biti dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, osim određenih iznimki koje su propisane Zakonom. Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku plaćanja bit će dužan prihvatiti najviše 50 kovanica kune u jednoj transakciji i odgovarajući broj novčanica kune u jednoj transakciji, primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.
Obvezno dvojno iskazivanje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana donošenja uredbe koju će Vijeće Europske unije donijeti u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije te završava protekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja podrazumijeva dvojno iskazivanje cijene robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona. Poslovni subjekti mogu započeti dvojno iskazivati od dana stupanja na snagu Zakona.
Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema pravilu o neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu će i dalje vrijediti, a iznosi u kunama će se preračunati u eure sukladno općim pravilima o preračunavanju i zaokruživanju iz Zakona i uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.
Uvođenje zajedničke valute u državama članicama Europske unije ima za cilj potaknuti dublju povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.
_____________________________________________________________________________________________________________________________
20. svibnja 2022.
Na drugom danu konferencije „Financijsko tržište“ istaknuto da proces uvođenja eura nije ugrožen unatoč stalnim krizama
Za razliku od koronakrize, kriza s inflacijom nije toliko iznenađujuća. Predugo smo bili u razdoblju rekordno niskih kamata i bilo je za očekivati da će doći kraj.
Kraj je koincidirao i s prekidom opskrbnih lanaca, pa geopolitičkim problemima, rastom cijena energenata i ratom u Ukrajini. Naglasio je to ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Zdravko Marić, na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.
Ministar je jasno poručio da jedino zajedničkim djelovanjem možemo prebroditi i ovakve izazove: „Danas smo fokusirani na inflaciju, posljednji podatak je pokazao da ona iznosi 9,4 posto na godišnjoj razini i očekujemo da će nastaviti ubrzavati. No, ni u kojem slučaju ne smijemo zanemariti gospodarski rast i moramo ga održati. Korigirali smo naše projekcije jer smo lani imali veliki rast, umjesto 5,2 imali smo 10,2 posto. S druge strane, ukrajinska kriza će trajati i ne znamo koliko, zato smo konzervativni u procjenama.“
Marić je optimističan oko odluke Vijeća Europe koja će biti donesena 12. srpnja. Očekuje pozitivan ishod i da ćemo temeljem toga uvesti euro 1. siječnja 2023. godine. „Da nismo stabilizirali javne financije, ne bi danas razgovarali o uvođenju eura. Javni dug ključni je kriterij za uvođenje eura. Sredinom 2019. supotpisujemo pismo ulaska u ERMII. Onda se dogodi koronakriza usred tog procesa, a mi smo još ubrzali. Sve uvjete smo ispunili i u pandemijskoj godini ulazimo u ERMII“, podsjetio je Marić.
Napomenuo je da je Republika Hrvatska uspjela osigurati značajna sredstva iz proračuna Europske unije, u ukupnom iznosu od oko 25 milijardi eura koja će se usmjeriti prije svega za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, a za što je predviđeno gotovo 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava te 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardu kuna, zajmova do kraja 2026. godine.
Predavanje je održao i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
„Tržišta, poglavito obveznička, su početkom 2022. dijelom anticipirala zaoštravanje monetarne politike s obzirom na inflatorne pritiske, no rat u Ukrajini je dodatno povećao cijene, posebno energenata i hrane. Tome treba pridodati i epidemiološku situaciju u Kini i otežani i skuplji brodski promet, što se prelijeva u cijene“, rekao je Žigman.
U okolnostima globalnih tržišnih previranja, dinamika trgovanja na domaćoj burzi nije pala, a tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze zadržala se na oko 250 milijardi kuna što je na razini 62% BDP-a. Jedan od poticaja su svakako nova listanja, a u prometu konačno pada i dominacija 5 najlikvidnijih dionica u ukupnom prometu. Žigman smatra da je i dalje velik Izazov kako privuči kompanije da izađu na dioničko tržište, da se više otvore investicijskoj zajednici i privuku nova ulaganja i interese ulagača.
Žigman je naglasio i da će uvođenje eura, naravno, imati troškove i koristi za financijsku industriju.
„Troškovi povezani s provedbom konverzije - npr. troškovi izmjene i usklađivanja internih evidencija vezano za konverziju vrijednosnih papira, obveza i potraživanja, za SKDD: trošak konverzije nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vrijednosnih papira po službenoj dužnosti, za sve subjekte: prilagodba dokumentacije i evidencije za koje ne postoji obveza dvojnog iskazivanja i koje ne predstavljaju regulatorno-izvještajnu dokumentaciju i slični troškovi. Tu su i troškovi dvojnog iskazivanja cijena i vrijednosti - npr. trošak tiska i potrebnih aplikativnih rješenja“, kazao je Žigman.
Prema Hanfinoj simulaciji troškova konverzije, u relativnom iznosu najveći trošak imaju investicijska društva, no to je primarno zbog njihove veličine, no i kod njih je trošak na svega 8,2% prošlogodišnjih prihoda, dok u apsolutnom iznosu najveći trošak snose osiguranja u iznosu od 8,9 milijuna kuna.
No, bez obzira na troškove i izazove, Žigman je kazao da su troškovi kratkoročni, ali benefiti uvođenja eura dugoročni, kao uostalom za cijelo hrvatsko gospodarstvo.
Konverzija će sa sobom donijeti i određena nužna zaokruživanja vrijednosti, od čega je najizraženije ono kod kunskih obveznica koje su na kraju ožujka 2022. činile 20,3 % ukupnih ulaganja fondova i osiguranja. Kod svake konvertirane obveznice blago će se smanjiti ukupna vrijednost izloženosti, no zbog vrlo male nominalne vrijednosti od 1 eurocenta, ti gubici će na razini cijelog sustava iznositi svega 32 eurocenta, odnosno gubitaka vrijednosti neće niti biti.
_________________________________________________________________________________________________________________
6. svibnja 2022.
Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica
Takvo dvostruko potraživanje koje se odnosi i na skup za pokriće i na izdavatelja naziva se mehanizmom dvostruke zaštite.
Važna prednost pokrivenih obveznica u odnosu na druge vrste izvora bankovnog financiranja, kao što su vrijednosni papiri osigurani imovinom, jest činjenica da kreditne institucije zadržavaju rizik u svojim bilancama i ulagatelji imaju potraživanja izravno od kreditne institucije.
____________________________________________________________________________________________________________________________________________
6. svibnja 2022.
Hrvatski dani osiguranja
Najveća regionalna konferencija osigurateljne struke Hrvatski dani osiguranja održana je u Opatiji od 4. do 6. svibnja 2022., u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i partnera, uz podršku te pokroviteljstvo Ureda predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Vodeći stručnjaci iz redova osiguranja i reosiguranja, regulatora i drugih pratećih financijskih institucija raspravljali su o aktualnim trendovima i izazovima industrije osiguranja u Republici Hrvatskoj i svijetu.
U uvodnom dijelu konferencije sudionicima se obratio državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj koji je istaknuo da stabilan i funkcionalan sektor osiguranja predstavlja ključnu komponentu razvijenih gospodarstava te da se industriji osiguranja posebna pozornost pridaje u kriznim razdobljima. Nadalje, osvrnuo se na trenutnu situaciju u svijetu i Republici Hrvatskoj, koja je puna neizvjesnosti i izazova, od koronavirusa do globalnih poremećaja i nove geopolitičke situacije izazvane ratom u Ukrajini, ali da su vidljivi i pozitivni faktori, kao što su: Nacionalni plan oporavka i otpornosti, usvajanje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj odnosno put prema europodručju i Schengenu.
Naglasio je kako je u svjetlu borbe s posljedicama pandemije koronavirusa Europska komisija 22. rujna 2021. usvojila sveobuhvatan paket prijedloga izmjena Direktive Solventnost II. Opći cilj predloženih izmjena jest osigurati da društva za osiguranje i društva za reosiguranje u Europskoj uniji nastave investirati i podupirati političke prioritete Europske unije, a što se posebice odnosi na financiranje oporavka od posljedica pandemije koronavirusa, dovršetak procesa kreiranja jedinstvenog tržišta kapitala koji podržava ljude, poduzeća i gospodarstva te investiranje financijskih sredstava u implementaciju Europskog zelenog plana.
Državni tajnik je istaknuo da u ovim izazovnim vremenima, osiguranje pruža ekonomsku zaštitu od različitih rizika koji ugrožavaju živote građana, njihovo zdravlje ili imovinu te da su daljnji razvoj i osnaživanje industrije osiguranja značajan cilj kojem su Europska unija i Republika Hrvatska predane.