Novosti

23. studenoga 2022.
Euro nam kuca na vrata


Ministarstvo financija je 23. studenoga 2022. godine održalo predavanje na temu „Euro nam kuca na vrata“, učenicima osmih razreda I. Osnovne škole Dugave, iz Zagreba.

Prisutnim učenicima i djelatnicima škole ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija, Ana Zorić, pobliže je objasnila proces kroz koji je Republika Hrvatska prošla kako bi uvela euro kao službenu valutu. Također, objašnjeni su ima pojmovi, kao što su, europodručje, dvojno iskazivanja cijena, fiksni tečaj konverzije i sl. Učenici su saznali na koji način će se vršiti zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, koliko će trajati razdoblje dvojnog optjecaja, odnosno razdoblje u kojem će biti moguća plaćanja i u kunama i u eurima te su se upoznali s izgledom euronovčanica i eurokovanica.

Učenici su zatim samostalno izračunavali koliko će im iznosit džeparac, štednja ili cijena omiljenog proizvoda od 1. siječnja 2023. godine kada euro postane službena valuta u Republici Hrvatskoj.
___________________________________________________________________________________________________
 
 
 
11. studenoga 2022.

Konferencija Potaknimo promjene: Strategija održivog razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj

U organizaciji CFA Udruge Hrvatska, u Zagrebu, 11. studenoga 2022. godine održala se konferencija na temu Potaknimo promjene: Strategija održivog razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj. Na konferenciji se raspravljalo o razvoju domaćeg tržišta kapitala. 

Na Okruglom stolu pod nazivom "Budućnost industrije danas: temelji razvoja hrvatskog tržišta kapitala" sudjelovala je predstavnica Ministarstva financija, Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav. Ravnateljica je istaknula kako je područje tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj uređeno Zakonom o tržištu kapitala kojim su, zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, omogućeni i stvoreni ključni uvjeti za integraciju financijskog tržišta Republike Hrvatske u jedinstveno financijsko tržište država članica Europske unije. Naglasila je da je područje tržišta kapitala u Europskoj uniji vrlo dinamično i podložno promjenama te se, sukladno novostečenim znanjima i iskustvima u praksi, kontinuirano pravno dorađuje i poboljšava u svrhu unaprjeđenja postojećih rješenja. Stoga se u području tržišta kapitala mogu očekivati sve češće regulatorne promjene na nivou Europske unije. Kako je Republika Hrvatska sastavni dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta Europske unije, obvezna je kontinuirano usklađivati svoj regulatorni okvir te omogućiti istovjetnu primjenu odredaba propisa Europske unije. Također, je istaknula da su dosadašnje izmjene Zakona o tržištu kapitala donijele pozitivne promjene u smislu regulatornih rasterećenja svih sudionika na tržištu koji pružaju investicijske usluge i burze, prvenstveno kako bi se poslovni odnosi između pružatelja usluga i profesionalnih ulagatelja na tržištu kapitala rasteretili nepotrebnih troškova i dokumentiranja. Međutim, unatoč svim do sada poduzetim aktivnostima, još je puno toga što se može učiniti za kreiranje boljeg okruženja za mala i srednja poduzeća posebice nakon krize uzrokovane pandemijom, kao i onog okruženja u kojem bi i mali ulagači pronašli interes za ulaganja na tržištima kapitala. Ravnateljica je naglasila da je jedan od fokusa poticanje investitora na ulaganje u zelene projekte, te da je i povjerenica Europske komisije za Financijske usluge, financijska stabilnost i unija tržišta kapitala rekla da naša ulaganja moraju biti GREEN, CLEAN AND DIGITAL. Europska unija je kroz Europski zeleni plan postavila vrlo ambiciozne planove (0 emisija do 2050., do 2030. smanjenje emisija CO2 za 55 posto u odnosu na 1990.), ali je vrlo brzo shvaćeno da je bez obzira na napore javnog sektora potrebno aktivnije usmjeravanje privatnog kapitala i to osobito financijskog sektora u zelenom i održivom smjeru. Naime, očekuje se kako će upravo financijski sektor imati ključnu ulogu u procesu tranzicije prema održivom gospodarstvu i to kroz aktivno usmjeravanje prikupljenog kapitala prema održivim ekonomskim aktivnostima.

Ravnateljica se osvrnula i na Izvješće o stanju tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj zajedno s ključnim preporukama, pod nazivom: „Capital Market Review of Croatia: Capital Market Reforms for Recovery and Improved Business Dynamics in Croatia“ koje je izradio OECD o okviru Programa strukturnih reformi (SRS – Structural Refom Support) koji provodi Europska komisija, a čija analiza i izrada je inicirana od strane Ministarstva financija. Izvješće na vrlo detaljan i obuhvatan način daje pregled tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj te su temeljem istog dane i preporuke za oživljavanje tržišta kapitala te za bolje korištenje njegova potencijala. Ministarstvo financija će svakako imati u vidu preporuke dane u Izvješću o stanju tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj prilikom daljnjih aktivnosti u svezi razvoja tržišta kapitala, a koje, među ostalim, uključuju i suradnju s ostalim relevantnim dionicima pri izradi Prijedloga Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj kojem će konačni cilj biti pridonijeti oživljavanju tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj.  Prijedlog strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj bi trebao pridonijeti učinkovitijem funkcioniranju tržišta kapitala, a bit će usmjeren na podupiranje održivog gospodarskog rasta, kao i povećanje konkurentnosti gospodarstva Republike Hrvatske tako pridonoseći ispunjavanju ciljeva iz Nacionalne razvojne strategija Republike Hrvatske do 2030. godine.

Ravnateljica je također istaknula da su u Republici Hrvatskoj tradicionalni oblici štednje, ulaganje u nekretnine i novac na računima u banci, još uvijek prvi izbor hrvatskih građana. Međutim, znatan pad kamata na tržištu novca, što uključuje i niske prinose na klasičnu štednju, doveo je do postepenog preusmjeravanja dijela štednje iz klasičnih depozita kod poslovnih banaka prema ostalim klasama financijske imovine poput dionica i investicijskih fondova, gdje se očekuju veći prinosi. Uz konstantan razvoj tržišta kapitala, koje predstavlja sredstvo za postizanje otpornog i dinamičnog poslovnog okruženja potrebno je istovremeno kontinuirano povećavati financijsku pismenost građana Republike Hrvatske na način da se upoznaju s boljim prilikama za alokaciju i diverzifikaciju dugoročne štednje. 




___________________________________________________________________________________________________

20. listopada 2022.
Okrugli stol pod nazivom „Hrvatski mirovinski sustav i uloga paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda“



U organizaciji EFFECTUS poduzetničkih studija – visoko učilište, u Zagrebu 20. listopada 2022. održao se Okrugli stol pod nazivom „Hrvatski mirovinski sustav i uloga paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda“. Cilj Okruglog stola bio je predstavljanje novog modela dobrovoljne mirovinske štednje koji će biti dostupan svim stanovnicima Europske unije, a može se sagledati kao dopuna obveznom, nacionalno reguliranom mirovinskom osiguranju. Uvođenje i implementiranje Paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP) u države članice Europske unije pruža veći izbor ulaganja kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju koji će utjecati na jače povezivanje prekogranične suradnje država članica. Ulaganje u PEPP u budućnosti bi trebalo osigurati značajnija sredstva pri isplati budućih mirovina te težiti usklađenju mirovinskih primanja između zemalja članica.

U raspravi na Okruglom stolu sudjelovala je predstavnica Ministarstva financija Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost. Načelnica je istaknula kako će uvođenje PEPP-a kao nove vrste dobrovoljnog osobnog mirovinskog proizvoda i njegovo nuđenje od strane domaćih i stranih pružatelja i distributera, doprinijeti razvoju tržišta osobnih mirovina te poticanju i razvoju konkurencije u području mirovinske štednje, čime će se građanima Republike Hrvatske omogućiti veći i kvalitetniji izbor te bolja osobna prilagodljivost mirovinske štednje.

Dodatno je istaknula određene sličnosti PEPP-a s trećim mirovinskim stupom (dobrovoljna mirovinska štednja), a to je da oba doprinose povećanju mirovina u starijoj dobi, a također i sam porezni tretman je uređen na isti način, odnosno isplate kod PEPP-a ne smatraju se primicima u kontekstu poreza na dohodak i neće se oporezivati. Međutim postoje i određene razlike, odnosno za PEPP proizvod nisu predviđena državna poticajna sredstava, dok ona postoje za dobrovoljnu mirovinsku štednju gdje država iz državnog proračuna članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova isplaćuje poticajna sredstva u iznosu 15% od ukupno uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj  kalendarskoj godini, ali najviše do uloga od 5.000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine. To znači da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava koje član fonda može ostvariti  u jednoj godini (uz pretpostavljeni ulog od 5.000,0 kuna)  iznosi 750,00 kuna.

Nadalje je navela dodatnu prednost kod PEPP-a, odnosno mogućnost da se nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu, tj. s 55 godina, može isplatiti jednokratan iznos akumuliranih sredstava, dok je kod dobrovoljne mirovinske štednje, mogućnost jednokratne isplate ograničena na iznos od 30 posto.
___________________________________________________________________________________________________
19. listopada 2022.
Konferencija "Održivost poslovanja uz ESG načela"                                                                                                                                           

                                                                                                                                                                                                             

U organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham) u Zagrebu, 19. listopada 2022. održana je Konferencija „Održivost poslovanja uz ESG načela“. Održivo financiranje odnosi se na proces uzimanja u obzir pitanja okoliša, društva i upravljanja (ESG) pri donošenju investicijskih odluka u financijskom sektoru, što dovodi do više dugoročnijih ulaganja u održive gospodarske aktivnosti i projekte. Na konferenciji je predstavljeno istraživanje o praksama primjene ESG načela te se raspravljalo o prilagodbi poslovnog sektora na usvojeno zakonodavstvo, obvezama poduzeća u Republici Hrvatskoj kao i budućem utjecaju na poslovne prakse. 

Na panel raspravi sudjelovala je predstavnica Ministarstva financija Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav koja je istaknula, kako je Europska unija, kao i u mnogim temama do sada, pionir u tranziciji na klimatski neutralno, klimatski otporno, resursno učinkovito i pravedno gospodarstvo. Iako je riječ o dugoročnom projektu, upravo će održiv i uključiv financijski sustav, a time i gospodarstvo u cjelini, uz aktivnosti koje su usmjerene na okolišnu održivost biti ključni za ispunjavanje cilja da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent.
 
Nadalje je podsjetila kako od 2014. postoji EU direktiva o nefinancijskom izvješćivanju poduzeća koja je krajem 2016. prenesena u Zakon o računovodstvu. U odnosu na Prijedlog CSRD direktive - direktive u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti - (Corporate Sustainability Reporting Directive), osvrnula se na činjenicu kako njome Europska unija želi proširiti krug obveznika podnošenja nefinancijskih izvješća i na mala i srednja poduzeća koja su izlistana na burzi, kao i obuhvat informacija u samim izvješćima. Dodatno je informirala da je predmetna direktiva u pravno-jezičnoj fazi te bi trebala biti usvojena do kraja ove godine, a nakon toga počinje teći rok od 18 mjeseci za prijenos direktive u zakonodavstva članica Europske unije. Mala i srednja poduzeća u Republici Hrvatskoj koja su izlistana na burzi imaju obvezu objavljivanja nefinancijskih izvješća od 1. siječnja 2026. uz opciju da dobiju još dvije godine prilagodbe pod uvjetom da obrazlože zašto ne mogu odmah ispuniti spomenutu obvezu.
 
Nadalje, ravnateljica se osvrnula i na Uredbu o taksonomiji te podsjetila kako ista uspostavlja jedinstveni klasifikacijski sustav okolišno održivih gospodarskih djelatnosti na razini Europske unije kojim će se utvrđivati je li neka gospodarska djelatnost okolišno održiva, kao i stupanj okolišne održivosti ekonomske aktivnosti. Dodatno je informirala kako je Uredba o taksonomiji ove godine dopunjena Dopunskim delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ubrzanja dekarbonizacije (Complementary Climate Delegated Act) objavljen u Službenom listu 15. srpnja 2022., a koji se primjenjuje od 1. siječnja 2023. te kojim se u taksonomiju EU-a uvode dodatne ekonomske djelatnosti iz energetskog sektora, odnosno ako određene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije ispune jasne i stroge uvjete utvrđene u skladu s Uredbom o taksonomiji, moći će se smatrati prijelaznim djelatnostima. 
________________________________________________________________________________________________________________

14. listopada 2022.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana

S ciljem daljnjeg usklađenja hrvatskog pravnog okvira s propisima Europske unije, konkretno za osiguravanje pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/23 koja se odnosi na okvir za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredaba (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 806/2014 i (EU) 2015/2365 te direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2007/36/EZ, 2014/59/EU i (EU) 2017/1132 (Tekst značajan za EGP) (SL L 22, 22. 1. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/23) u Narodnim novinama broj 119/22 objavljen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana.
Svrha Uredbe (EU) 2021/23 jest utvrditi pravila i postupke za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana s ciljem kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane imaju mjere za oporavak od financijskih poteškoća ili da mogu nastaviti sa svojim glavnim zadaćama ako propadaju, ili je vjerojatno da će propasti, uz likvidaciju ostalih aktivnosti u okviru redovnog postupka u slučaju nesolventnosti. Dakle, opći cilj Uredbe (EU) 2021/23 je očuvanje financijske stabilnosti i na najmanju moguću mjeru svesti troškove koje će porezni obveznici snositi zbog propadanja središnje druge ugovorne strane.
Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/23 na način:

  • Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je određena nadležnim tijelom u postupku oporavka središnje druge ugovorne strane („central conterparty“ – CCP) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i nju se imenuje sanacijskim tijelom CCP-ja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
  • Ministarstvo financija je utvrđeno kao ministarstvo koje je odgovorno za izvršavanje funkcija povjerenih nadležnom ministarstvu na temelju Uredbe (EU) 2021/23 u Republici Hrvatskoj, a osigurana je i pojašnjena nacionalna provedba drugih odredbi Uredbe (EU) 2021/23. Posebno su propisane postupovne odredbe, uključujući nadzorne mjere te pravila vezana za sudske postupke odnosno tužbe na izrečene mjere HANFA-e te se na kraju propisuju i prekršajne odredbe za kršenja odredbi Uredbe (EU) 2021/23
  • Preciznije je definirano kako se na stečaj središnje druge ugovorne strane sa sjedištem u Republici Hrvatskoj primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje stečajni postupak
  • Propisana je ovlast Ministarstva financija za provedbu državnih instrumenata financijske stabilizacije koji se koriste u svrhu sudjelovanja u sanaciji središnje druge ugovorne strane.

Donošenjem Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana Republika Hrvatska ispunjava obveze propisane Uredbom (EU) 2021/23, a čijim se uspostavljenim pravilima smanjuje vjerojatnost propasti središnje druge ugovorne strane uvođenjem učinkovitih poticaja za pravilno upravljanje rizikom. Također, u slučaju da se pojave financijske poteškoće, ovim se Zakonom stvaraju pretpostavke za očuvanje ključnih funkcija središnjih drugih ugovornih strana, a samim time i za očuvanje financijske stabilnosti. Time se ujedno doprinosi sprječavanju nastanka okolnosti u kojima bi bilo nužno da porezni obveznici snose troškove sanacije središnje druge ugovorne strane.
___________________________________________________________________________________________________________________________________ 

13. listopada. 2022.

Konferencija „Izazov promjene“



U Dubrovniku se od 12. do 14. listopada 202. godine održava regionalna konferencija „Izazov primjene“ koju su organizirale Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza d.d. Konferencija je od 2012. središnje mjesto susreta domaće i regionalne financijske zajednice gdje vodeći domaći i inozemni stručnjaci raspravljaju o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova.

Na uvodom dijelu konferencije, prisutnima se obratio državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj koji je u svojem govoru istaknuo važnost pristupanja Republike Hrvatske u područje eurozone, Schengena i OECD-u. Državni tajnik se osvrnuo i na financijska tržišta  koja  posebno u ovim izazovnim vremenima stalnih promjena imaju ključnu ulogu, a kojima je cilj imati otporan financijski sektor na poremećaje i nestabilnosti gospodarstava. Prema podacima iz kolovoza 2022. na razini bankarskog sustava počinje se bilježiti rast prosječne kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom i vezanom uz Euribor kao posljedica porasta tog parametra u prvoj polovici godine. Također, državni tajnik se osvrnuo na aktivnost Republike Hrvatska na domaćem tržištu kapitala iz srpnja ove godine kada je izdala dvije tranše obveznica, ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura, dok je ukupni interes ulagatelja na transakcijama premašio 1,75 milijardi eura.

Nadalje, državni tajnik je najavio mogućnost izdavanja tzv. narodnih obveznica zbog činjenice što je razina depozita značajna, a kamatne stope su niske.

Završno, državni tajnik je istaknuo potrebu povećanja financijske pismenosti jer se ulaganjem u nju podiže standard stanovništva, što se pogotovo odnosi na mirovine čime se smanjuje trošak države uz istovremeno stimuliranja rasta gospodarstva. Također, ne smiju se zanemariti rizici ulaganja na tržištima kapitala i mirovinskih štednja o kojima treba posebno voditi računa.

Na konferenciji su predstavljeni i rezultati istraživanja „Financijska i mirovinska pismenost studenata Sveučilišta u Zagrebu“ koje je proveo UMFO. Studija, koju je izradio tim Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pokazala je da je u šest godina financijska pismenost studenata porasla za više od 10%. Naime, u odnosu na prosječnu financijsku pismenost koja je 2016. iznosila 0,59, rezultati su 2022. pokazali razinu 0,65, što znači da je 65% studenata u ovogodišnjem istraživanju pozitivno riješilo test. Rezultate studije možete pogledati ovdje
_______________________________________________________________________________________________________

4. listopada 2022.

Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama
 
S ciljem daljnjeg usklađivanja hrvatskog pravnog okvira s propisima Europske unije u Narodnim novinama broj 114/22 objavljen je Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama.
 
Uredba Vijeća (EZ) br. 2182/2004 objavljena je u Službenom listu Europske unije 21. prosinca 2004. te je stupila na snagu sljedećeg dana od objave. Uredba (EZ) br. 2182/2004 na odgovarajući način je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 46/2009 koja je objavljena 22. siječnja 2009.
 
Ovom Uredbom propisuju se jedinstveni uvjeti za proizvodnju medalja i žetona koji nalikuju eurokovanicama kako bi se građane zaštitilo od rizika zabune ili prijevare te se  definira korištenje naziva koji se odnose na euro, kao i stupanj tehničke sličnosti između medalja/žetona i eurokovanica.
 
Uredba Vijeća (EZ) br. 2182/2004 namijenjena je zaštiti javnosti od rizika zabune ili prijevare uzrokovane metalnim predmetima, poput medalja i žetona, koji izrazito nalikuju eurokovanicama. Takve medalje i žetoni mogli bi se ne samo zabunom zamijeniti za zakonito sredstvo plaćanja, već bi se mogli nezakonito koristiti umjesto eurokovanica.
 
Uredbom je propisano da medalje i žetoni ne smiju imati nazivi „euro” ili „euro cent” ili simbol eura na njihovoj površini. Također, ne smiju uključivati:
  • bilo koji motiv sličan motivima na eurokovanicama
  • simbole koji predstavljaju nacionalni suverenitet država članica
  • oblik ruba ili motiv eurokovanica ili simbol eura.

Nadalje, utvrđene su i određene iznimke pa tako medalje i žetoni koji nose naziv „euro” ili „euro cent” ili simbol eura bez nominalne vrijednosti su dopušteni ako je njihova veličina u dovoljnoj mjeri drugačija od one eurokovanica i ako ne uključuju motiv sličan motivima na eurokovanicama i simbole koji predstavljaju nacionalni suverenitet država članica. Ako su slične veličine, moraju imati ili rupu u sredini ili oblik višekutnika s ne više od šest kutova, ili biti izrađeni od zlata, srebra ili platine, odnosno biti stalno izvan referentnih raspona.
 
Hrvatska narodna banka određena je kao nadležno tijelo za nadzor nad primjenom Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 i Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama te su joj dodijeljene i ovlasti za provedbu nadzora. 
 
Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke je osoba koje proizvodi i prodaje medalje i žetone koje nalikuju eurokovanicama odnosno koja ih uvozi i distribuira za prodaju ili u druge komercijalne svrhe.
 
Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. 

_______________________________________________________________________________________________________

Financijsko obrazovanje u nesigurnim vremenima: Jačanje financijske otpornosti i dobrobiti u Jugoistočnoj Europi


Izvor: HNB


U Zagrebu je, 29. i 30. rujna 2022. godine, održan peti godišnji sastanak u sklopu projekta tehničke pomoći koji su proveli OECD i njegova Međunarodna mreža za financijsko obrazovanje (International Network on Financial Education INFE), uz financijsku potporu Ministarstva financija Kraljevine Nizozemske i njegova programa Money Wise Platform.

Sastanak je održan pod nazivom "Financijsko obrazovanje u nesigurnim vremenima: Jačanje financijske otpornosti i dobrobiti u Jugoistočnoj Europi (SEE)", a prisustvovali su predstavnici iz  Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Gruzije, Republike Moldavije, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Rumunjske.

Sudionici sastanka raspravljali su o  nizu prioritetnih pitanja za zemlje Jugoistočne Europe vezanih uz financijsko obrazovanje. Naglasak u raspravama je stavljen na financijsko obrazovanje za ciljanu publiku (mikro, mala i srednja poduzeća, mladi i starija populacija), financijsko obrazovanje na radnom mjestu, resursi za financijsko obrazovanje, digitalno financijsko obrazovanje, kao i ulogu kulture i bihevioralnog pristupa u jačanju financijske pismenosti.

Sastanak je omogućio razmjenu iskustava o svojim postignućima u proteklih pet godina među sedam zemalja koje su sudjelovale u projektu tehničke pomoći.

Na uvodnom izlaganju Ana Zorić, ravnateljica za Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, Ministarstva financija Republike Hrvatske, navela je da nedavno doneseni drugi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za period 2021. – 2026. godine, promiče fleksibilnost i raznolikost kanala za distribuciju kako bi se doprlo do što većeg broja građana, posebno onih kojima je financijsko obrazovanje najpotrebnije. Napomenula je da su "financijsko obrazovanje i podizanje razine financijske pismenosti dugotrajan proces i postoji potreba za kontinuiranim radom kako bi se ostvario što veći napredak".

Više informacija o Projektu tehničke pomoći u financijskom obrazovanju u Jugoistočnoj Europi u organizaciji Međunarodne mreže za financijsko obrazovanje (INFE) OECD-a možete pronaći na  linku.


Flore-Anne Messy (OECD), Bojan Fras (HNB), Ana Zorić(MFIN) i Robin Uyterlinde
(Ministarstvo financija, Nizozemska)  
Izvor: HNB


Panel rasprava između zemalja sudionica o postignućima u okviru projekta tehničke pomoći

_______________________________________________________________________________________________________

Konferencija financijske pismenosti – Toni Milun



Autor fotografija: DOKU FILMS

Konferencija financijske pismenosti – Toni Milun održana je u Zagrebu 15. rujna 2022. godine, uz svečano pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i Ministrastva financija.

U uvodnom dijelu konferencije sudionicima se obratio državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj koji je istaknuo da brze i učestale promjene kao posljedica tehnološkog napretka i globalizacije zahtijevaju od pojedinca donošenje brzih i svakodnevnih odluka i u domeni financija.  Krive odluke u pogledu financija ne utječu samo na pojedinca nego se reflektiraju i na gospodarske prilike na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Osiguravanje odgovarajuće razine financijskog obrazovanja građanima može koristiti u svim fazama života, bez obzira na dob i razinu prihoda.

Državni tajnik je istaknuo da je prošle godini donesen drugi po redu Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine kao dokument na kojem se temelje aktivnosti za pojedine ciljne skupine stanovništva, i to: djeca i mladi, odrasli mlađe dobi, osobe radne dobi koji ostvaruju prihode i osobe starije životne dobi. Temeljem Nacionalnog strateškog okvira donose se Akcijski planovi, te se trenutno provode aktivnosti vezane uz donošenje Akcijskog plana za 2023. i 2024. godinu

Svoje izlaganje državni tajnik je završio porukom da neovisno o aktivnostima koje se već provode, treba imati na umu da je financijsko obrazovanje i podizanje razine financijske pismenosti dugotrajan proces, a za konkretniji napredak potreban je daljnji kontinuiran rad.





U Dubrovniku održana konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj



U Studentskom domu u Dubrovniku, 3. kolovoza 2022. godine, održana je konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Konferenciju je organizirala Dubrovačko-neretvanska županija s ciljem pripreme općina, gradova, županije i proračunskih korisnika za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Okupljenima su se uvodno obratili pročelnica Upravnog odjela za financije Dubrovačko-neretvanske županije Dragica Stanić, glavna državna rizničarka Ministarstva financija Danijela Stepić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Predavanje o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, uz glavnu rizničarku, održale su načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost Ivana Žepić i načelnica Sektora za analizu potrošnje središnje države Hana Zoričić.
_______________________________________________________________________________________________________

U Zadru i Šibeniku održane edukacije vezane uz uvođenje eura


Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj u suradnji s hrvatskim EuropeDirect centrima, Ministarstvom financija i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja nastavilo je s organiziranjem radionica na temu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Tako su u Zadru i Šibeniku, 11. i 12. srpnja 2022. godine, održane radionice namijenjene ne samo za poslovne subjekte nego i za sve zainteresirane dionike. Sudionici radionica upoznati su s promjenama koje nastupaju radi zamjene hrvatske kune eurom i  s pripremnim aktivnosti za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Na radionicama se obrađuju ključne odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.), s posebnim osvrtom na dio u svezi općih pravila, pravila preračunavanja i zaokruživanja, opskrbe gotovim novcem eura, dvojnog iskazivanja i dvojnog optjecaja te na prilagodbe poslovnih subjekata u dijelu računovodstva, obračuna plaće i drugog dohotka, prijave poreza i drugih javnih davanja. Nadalje, sudionici su upoznati s revidiranim Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, te su se predstavile pripremne aktivnosti vezane za pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu.

Daljnje radionice nastavljaju se prema unaprijed utvrđenom rasporedu koji možete pronaći na slijedećem linku.
_______________________________________________________________________________________________________

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

Dana 4. srpnja 2022. godine u Narodnim novinama broj 75/22. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

Predmetnim Zakonom, između ostaloga, osigurava se daljnje usklađenje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, poglavito s Direktivom (EU) 2021/2261.

Konkretnije, Direktiva 2009/65/EZ, prenesena u Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 44/16., 126/19. i 110/21.) od društava za upravljanje zahtijeva da sastave kratak dokument koji sadržava ključne informacije o bitnim obilježjima UCITS*  fondova („ključne informacije za ulagatelje”), a Uredba (EU) br. 1286/2014  (Uredba PRIIPs) od izdavatelja upakiranih investicijskih proizvoda za male ulagatelje i investicijskih osigurateljnih proizvoda (PRIIP-ovi) zahtijeva se da, prije nego što PRIIP učine dostupnim malim ulagateljima, sastave i objave dokument s ključnim informacijama („dokument s ključnim informacijama”) za taj proizvod.

Bitno je istaknuti da ključne informacije za ulagatelje i dokument s ključnim informacijama u osnovi obuhvaćaju iste zahtjeve u pogledu informacija pa je stoga potrebno osigurati da mali ulagatelji u PRIIP-ove koji su zainteresirani za stjecanje udjela UCITS fonda od 1. siječnja 2023. ne dobiju oba dokumenta za isti financijski proizvod.

Slijedom navedenoga, predmetnim se Zakonom propisuje da se za dokument s ključnim informacijama smatra da ispunjava zahtjeve koji se primjenjuju na ključne informacije za ulagatelje. 

Također, iznosi u kunama iz važećeg zakona usklađeni su s iznosima u eurima propisanim Direktivom 2009/65/EZ, a iznos raspona prekršajnih sankcija s odredbama zakona kojim je uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
UCITS fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom koji osniva društvo za upravljanje UCITS fondovima

__________________________________________________________________________________________________________________________

Isplaćena državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini



Izvršene su sve aktivnosti koji se odnose na obradu i analizu, provjeru ispravnosti te međusobno usklađivanje zaprimljenih konačnih zahtjeva stambenih štedionica i njihovih pravnih sljednika za isplatu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini.


Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, dana 6. lipnja 2022. godine, isplaćena su državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2021. godini  -  u ukupnom iznosu od 1.170.925,95 kuna, na račune stambenih štedionica i pravnih sljednika pripojenih stambenih štedionica, sukladno članku 23. Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje ("Narodne novine", br. 109/97. - 110/15.). 


Državna poticajna sredstava uplaćena su na račune:

  1. PBZ stambena štedionica d.d.
  2. WÜSTENROT stambena štedionica d.d.
  3. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. (od 2. svibnja 2022. pravni sljednik RAIFFEISEN stambene štedionice d.d.)
  4. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. (od 2. prosinca 2019. pravni sljednik HPB stambene štedionice d.d.)
  5. ZAGREBAČKA BANKA d.d. (od 1. lipnja 2018. pravni sljednik PRVE stambene štedionice d.d.).
 
Stambene štedionice i pravni sljednici dužni su uplaćeni iznos državnih poticajnih sredstava evidentirati u svojim poslovnim knjigama i upisati ga na račune stambene štednje stambenih štediša u roku osam dana od primitka iznosa.

__________________________________________________________________________________________________________________________

Objavljen Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

 
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj objavljen je 20. svibnja 2022. u ''Narodnim novinama'', broj 57/22, a stupa na snagu prvog dana od dana objave odluke Vijeća Europske unije o usvajanju eura u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u Službenom listu Europske unije, osim članaka (13., 16., 17., 25. do 31., 39. do 41., 54. do 59., 64. do 68., 88. i 92.) koji stupaju na snagu na dan uvođenja eura.

Zakonsko uređenje

Zakonom se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, pravila za preračunavanje, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuni, financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom Zakona te prekršajne odredbe.
Vlada Republike Hrvatske odlukom objavljuje dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, fiksni tečaj konverzije te dan početka i završetka dvojnog optjecaja, dan početka i završetka dvojnog iskazivanja utvrđene u skladu s odredbama Zakona i druga pitanja potrebna za uvođenje eura. Odluka Vlade Republike Hrvatske bit će objavljena u ''Narodnim novinama''.

Zakon je podijeljen u deset dijelova

Dio prvi - Opće odredbe
Dio drugi - Pravila za preračunavanje
Dio treći - Opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura
Dio četvrti - Dvojni optjecaj
Dio peti - Dvojno iskazivanje
Dio šesti - Primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata
Dio sedmi - Proračuni, financijski planovi i propisivanje kazni i drugih novčanih obveza, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi
Dio osmi - Nadzor
Dio deveti - Prekršajne odredbe
Dio deseti - Prijelazne i završne odredbe.
 
Temeljna načela uvođenja eura

U Zakonu su sadržana temeljna načela uvođenja eura koja predstavljaju osnovne odrednice u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Temeljna načela uvođenja eura:
1. Načelo zaštite potrošača
2. Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena
3. Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata
4. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
5. Načelo transparentnosti i informiranosti
 
Bitne odrednice Zakona

Preračunavanje novčanih iznosa provodi se primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona te zbog preračunavanja potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.

Banka će za sve potrošače, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura 12 mjeseci od dana uvođenja eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Uz banke zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura obavljat će i Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta d.d. na temelju sklopljenog ugovora s bankom, pod istim uvjetima, na isti način i u istom razdoblju kako je propisano Zakonom za banke. Nakon proteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do isteka tri godine od dana uvođenja eura.


Razdoblje dvojnog optjecaja trajat će 14 dana od dana uvođenja eura, a tijekom kojega će primatelj plaćanja biti dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, osim određenih iznimki koje su propisane Zakonom. Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku plaćanja bit će dužan prihvatiti najviše 50 kovanica kune u jednoj transakciji i odgovarajući broj novčanica kune u jednoj transakciji, primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.

Obvezno dvojno iskazivanje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana donošenja uredbe koju će Vijeće Europske unije donijeti u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije te završava protekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja podrazumijeva dvojno iskazivanje cijene robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona. Poslovni subjekti mogu započeti dvojno iskazivati od dana stupanja na snagu Zakona.


Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema pravilu o neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu će i dalje vrijediti, a iznosi u kunama će se preračunati u eure sukladno općim pravilima o preračunavanju i zaokruživanju iz Zakona i uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.


Uvođenje zajedničke valute u državama članicama Europske unije ima za cilj potaknuti dublju povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.

_____________________________________________________________________________________________________________________________




Na drugom danu konferencije „Financijsko tržište“ istaknuto da proces uvođenja eura nije ugrožen unatoč stalnim krizama




Za razliku od koronakrize, kriza s inflacijom nije toliko iznenađujuća. Predugo smo bili u razdoblju rekordno niskih kamata i bilo je za očekivati da će doći kraj. 

Kraj je koincidirao i s prekidom opskrbnih lanaca, pa geopolitičkim problemima, rastom cijena energenata i ratom u Ukrajini. Naglasio je to ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Zdravko Marić, na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.
 
Ministar je jasno poručio da jedino zajedničkim djelovanjem možemo prebroditi i ovakve izazove: „Danas smo fokusirani na inflaciju, posljednji podatak je pokazao da ona iznosi 9,4 posto na godišnjoj razini i očekujemo da će nastaviti ubrzavati. No, ni u kojem slučaju ne smijemo zanemariti gospodarski rast i moramo ga održati. Korigirali smo naše projekcije jer smo lani imali veliki rast, umjesto 5,2 imali smo 10,2 posto. S druge strane, ukrajinska kriza će trajati i ne znamo koliko, zato smo konzervativni u procjenama.“
 
Marić je optimističan oko odluke Vijeća Europe koja će biti donesena 12. srpnja. Očekuje pozitivan ishod i da ćemo temeljem toga uvesti euro 1. siječnja 2023. godine. „Da nismo stabilizirali javne financije, ne bi danas razgovarali o uvođenju eura. Javni dug ključni je kriterij za uvođenje eura. Sredinom 2019. supotpisujemo pismo ulaska u ERMII. Onda se dogodi koronakriza usred tog procesa, a mi smo još ubrzali. Sve uvjete smo ispunili i u pandemijskoj godini ulazimo u ERMII“, podsjetio je Marić.
 
Napomenuo je da je Republika Hrvatska uspjela osigurati značajna sredstva iz proračuna Europske unije, u ukupnom iznosu od oko 25 milijardi eura koja će se usmjeriti prije svega za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, a za što je predviđeno gotovo 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava te 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardu kuna, zajmova do kraja 2026. godine.
 
Predavanje je održao i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
 
„Tržišta, poglavito obveznička, su početkom 2022. dijelom anticipirala zaoštravanje monetarne politike s obzirom na inflatorne pritiske, no rat u Ukrajini je dodatno povećao cijene, posebno energenata i hrane. Tome treba pridodati i epidemiološku situaciju u Kini i otežani i skuplji brodski promet, što se prelijeva u cijene“, rekao je Žigman.
 
U okolnostima globalnih tržišnih previranja, dinamika trgovanja na domaćoj burzi nije pala, a tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze zadržala se na oko 250 milijardi kuna što je na razini 62% BDP-a. Jedan od poticaja su svakako nova listanja, a u prometu konačno pada i dominacija 5 najlikvidnijih dionica u ukupnom prometu. Žigman smatra da je i dalje velik Izazov kako privuči kompanije da izađu na dioničko tržište, da se više otvore investicijskoj zajednici i privuku nova ulaganja i interese ulagača.
 
Žigman je naglasio i da će uvođenje eura, naravno, imati troškove i koristi za financijsku industriju.

„Troškovi povezani s provedbom konverzije - npr. troškovi izmjene i usklađivanja internih evidencija vezano za konverziju vrijednosnih papira, obveza i potraživanja, za SKDD: trošak konverzije nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vrijednosnih papira po službenoj dužnosti, za sve subjekte: prilagodba dokumentacije i evidencije za koje ne postoji obveza dvojnog iskazivanja i koje ne predstavljaju regulatorno-izvještajnu dokumentaciju i slični troškovi. Tu su i troškovi dvojnog iskazivanja cijena i vrijednosti - npr. trošak tiska i potrebnih aplikativnih rješenja“, kazao je Žigman.
 
Prema Hanfinoj simulaciji troškova konverzije, u relativnom iznosu najveći trošak imaju investicijska društva, no to je primarno zbog njihove veličine, no i kod njih je trošak na svega 8,2% prošlogodišnjih prihoda, dok u apsolutnom iznosu najveći trošak snose osiguranja u iznosu od 8,9 milijuna kuna.
 
No, bez obzira na troškove i izazove, Žigman je kazao da su troškovi kratkoročni, ali benefiti uvođenja eura dugoročni, kao uostalom za cijelo hrvatsko gospodarstvo.
 
Konverzija će sa sobom donijeti i određena nužna zaokruživanja vrijednosti, od čega je najizraženije ono kod kunskih obveznica koje su na kraju ožujka 2022. činile 20,3 % ukupnih ulaganja fondova i osiguranja. Kod svake konvertirane obveznice blago će se smanjiti ukupna vrijednost izloženosti, no zbog vrlo male nominalne vrijednosti od 1 eurocenta, ti gubici će na razini cijelog sustava iznositi svega 32 eurocenta, odnosno gubitaka vrijednosti neće niti biti.


_________________________________________________________________________________________________________________





Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica

 

U cilju stvaranja učinkovitoga pravnog okvira i harmonizacije trenutačno fragmentiranog tržišta pokrivenih obveznica i javnog nadzora pokrivenih obveznica, dana 6. svibnja 2022. je u Narodnim novinama, broj 53/22. objavljen Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (u daljnjem tekstu: Zakon) kojim se po prvi puta uređuje područje pokrivenih obveznica u Republici Hrvatskoj.
 
Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU.
Pokrivene obveznice su dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije i koje karakterizira dvostruka zaštita ulagatelja u pokrivene obveznice tako da su pokrivene obveznice osigurane skupom za pokriće, odnosno imovinom u vidu kredita koje je dao izdavatelj, a iz kojih ulagatelji u pokrivene obveznice imaju prvenstveno pravo naplate svojih potraživanja, a dodatno kreditna institucija je odgovorna svojom imovinom za isplatu pokrivenih obveznica. 
Takvo dvostruko potraživanje koje se odnosi i na skup za pokriće i na izdavatelja naziva se mehanizmom dvostruke zaštite.

Važna prednost pokrivenih obveznica u odnosu na druge vrste izvora bankovnog financiranja, kao što su vrijednosni papiri osigurani imovinom, jest činjenica da kreditne institucije zadržavaju rizik u svojim bilancama i ulagatelji imaju potraživanja izravno od kreditne institucije.
 
Ovaj Zakon se primjenjuje na pokrivene obveznice koje može izdati samo kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske Agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e) dobila odobrenje za program pokrivenih obveznica u okviru kojeg izdaje pokrivene obveznice. Zakonom se uređuju uvjeti za izdavanje pokrivenih obveznica kreditnih institucija koji se odnose na:
 
1. zahtjeve u pogledu izdavanja pokrivenih obveznica
2. strukturna obilježja pokrivenih obveznica
3. javni nadzor pokrivenih obveznica
4. zahtjeve u pogledu objavljivanja u vezi s pokrivenim obveznicama i
5. prekršajne odredbe i povrede propisa.
 
Ovim usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije uređuje se učinkoviti regulatorni okvir za pokrivene obveznice u Republici Hrvatskoj kojim će se osigurati novi izvori financiranja za kreditne institucije i potaknuti razvoj pokrivenih obveznica kao stabilnog i troškovno učinkovitog izvora financiranja za kreditne institucije, dok će ulagateljima omogućiti alternativna i sigurna ulaganja što će doprinijeti razvoju unije tržišta kapitala.
 

____________________________________________________________________________________________________________________________________________




Hrvatski dani osiguranja



Najveća regionalna konferencija osigurateljne struke Hrvatski dani osiguranja održana je u Opatiji od 4. do 6. svibnja 2022., u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i partnera, uz podršku te pokroviteljstvo Ureda predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstva financija Republike Hrvatske.


Vodeći stručnjaci iz redova osiguranja i reosiguranja, regulatora i drugih pratećih financijskih institucija raspravljali su o aktualnim trendovima i izazovima industrije osiguranja u Republici Hrvatskoj i svijetu.


U uvodnom dijelu konferencije sudionicima se obratio državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj koji je istaknuo da stabilan i funkcionalan sektor osiguranja predstavlja ključnu komponentu razvijenih gospodarstava te da se industriji osiguranja posebna pozornost pridaje u kriznim razdobljima.  Nadalje, osvrnuo se na trenutnu situaciju u svijetu i Republici Hrvatskoj, koja je puna neizvjesnosti i izazova, od koronavirusa do globalnih poremećaja i nove geopolitičke situacije izazvane ratom u Ukrajini, ali da su vidljivi i pozitivni faktori, kao što su: Nacionalni plan oporavka i otpornosti, usvajanje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj odnosno put prema europodručju i Schengenu.


Naglasio je kako je u svjetlu borbe s posljedicama pandemije koronavirusa Europska komisija 22. rujna 2021. usvojila sveobuhvatan paket prijedloga izmjena Direktive Solventnost II. Opći cilj predloženih izmjena jest osigurati da društva za osiguranje i društva za reosiguranje u Europskoj uniji nastave investirati i podupirati političke prioritete Europske unije, a što se posebice odnosi na financiranje oporavka od posljedica pandemije koronavirusa, dovršetak procesa kreiranja jedinstvenog tržišta kapitala koji podržava ljude, poduzeća i gospodarstva te investiranje financijskih sredstava u implementaciju Europskog zelenog plana.


Državni tajnik je istaknuo da u ovim izazovnim vremenima, osiguranje pruža ekonomsku zaštitu od različitih rizika koji ugrožavaju živote građana, njihovo zdravlje ili imovinu te da su daljnji razvoj i osnaživanje industrije osiguranja značajan cilj kojem su Europska unija i Republika Hrvatska predane.