EBRD
Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development, EBRD) jedna je od najmlađih međunarodnih financijskih institucija, osnovana u svibnju 1990. godine da pomogne proces tranzicije država Istočne i Srednje Europe. EBRD je osnovalo trideset i devet država i dvije institucije - Europska investicijska banka i Europska unija. Danas EBRD broji 71 članica, od čega je 36 država korisnica njenih sredstava. Sjedište EBRD-a je u Londonu.
Republika Hrvatska postala je punopravnom članicom EBRD-a 15. travnja 1993. godine. Upisani kapital Republike Hrvatske u EBRD-u iznosi 109,42 milijuna eura od čega je uplaćeni kapital 22,82 milijuna eura, a kapital na poziv 86,6 milijuna eura. Sukladno tome Republika Hrvatska posjeduje 10.942 dionice EBRD-a, 10.942 glasa odnosno 0,37% glasačke snage.
Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Europskoj banci za obnovu i razvoj (NN br. 25/93), Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno je kao nadležno tijelo za suradnju sa EBRD-om, te je ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene prema Sporazumu o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj (NN-MU br. 4/93, 4/04 i 3/12). Guverner EBRD-a za Republiku Hrvatsku je po funkciji ministar financija, a zamjenik guvernera je državni tajnik u Ministarstvu financija.
Najviše tijelo EBRD-a je Odbor guvernera koji se sastoji od predstavnika svih zemalja članica (uglavnom ministri financija) i koje je većinu svojih ovlasti delegiralo na Odbor direktora koji se sastoji od 23 člana koji predstavljaju sve zemlje članice. Republika Hrvatska je 1. prosinca 1993. godine pristupila konstituenci Mađarske, Češke i Slovačke u koju je Gruzija, 10. listopada 2011. godine, imenovana kao peta članica.
Predsjednica EBRD-a je gđa. Odile Renaud-Basso (Francuskinja) koja je na dužnost stupila u studenom 2020. godine. EBRD je 1996. godine otvorio Ured u Republici Hrvatskoj u Zagrebu. Od 1. studenoga 2018. godine na čelu Ureda je Direktorica za Hrvatsku gđa. Victoria Zinchuk.
Aktivnosti EBRD-a u Republici Hrvatskoj
Ukupna vrijednost zajmova/ulaganja EBRD-a u Republiku Hrvatsku iznosi oko 4,144 milijardi eura za financiranje 232 projekta (podaci za 31. ožujka 2022.). Vrijednost trenutnog portfelja EBRD-a u Republici Hrvatskoj iznosi oko 829 milijun eura od čega se 53% odnosi na privatni sektor. Struktura portfelja po sektorima je slijedeća: financijske institucije 23%; infrastruktura 55%; industrija, trgovina i agrobiznis 22%.
Vezano uz javni sektor, od 1994. godine s EBRD-om su potpisana 3 javna zajma (sveukupnog iznosa od oko 58 milijuna eura) i 22 zajma uz državno jamstvo (sveukupnog iznosa od oko 943,8 milijuna eura).
EBRD također daje zajmove jedinicama lokalne samouprave (i/ili tvrtkama u vlasništvu JLS) za razvoj mreža za opskrbu vodom te sisteme kanalizacije i obrade otpadnih voda; za razvoj javnog prijevoza.
Strategija EBRD-a za Republiku Hrvatsku
Suradnja Republike Hrvatske i EBRD-a zasniva se na EBRD-ovoj Strategiji za Republiku Hrvatsku. Strategija, koja sadrži osnovne smjernice suradnje i djelovanja EBRD-a u Republici Hrvatskoj, predstavlja odraz potreba Republike Hrvatske i zajedničkih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i EBRD-a na utvrđivanju prioritetnih pravaca i mogućnosti financiranja projekata od strane EBRD-a.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je EBRD-ovu Strategiju za Hrvatsku (Strategy for Croatia) na sjednici održanoj 1. lipnja 2017. godine, a potom ju je odobrio Odbor direktora EBRD-a na sjednici 7. lipnja 2017. godine.
U Strategiji za Hrvatsku EBRD identificira sljedeće prioritete: 1. Potpora konkurentnosti privatnog sektora poticanjem inovacija, poslovne i resursne učinkovitosti, kao i poboljšanjem poslovne klime i ekonomske uključenosti.; 2. Produbljivanje financijskih tržišta radi šireg pristupa sredstvima, s naglaskom na razvoj tržišta kapitala; i 3. Promicanje komercijalizacije javnih poduzeća, uključujući poboljšanje korporativnog upravljanja i potporu privatizaciji nekih poduzeća u državnom vlasništvu.