EBRD

Europska banka za obnovu i razvoj (engl. European Bank for Reconstruction and Development - EBRD), sa sjedištem u Londonu, osnovana je u svibnju 1990. godine da pomogne proces tranzicije država Srednje i Istočne Europe u slobodno, demokratsko i tržišno društvo. EBRD je osnovalo 40 država i dvije institucije - Europska investicijska banka i Europska unija. Danas EBRD broji 74 članice (uključujući EIB i EU), od čega je 36 država korisnica Bančinih sredstava, a pored gore navedenih regija aktualnom misijom Banke pokrivene su i Središnja Azija te Južni i Istočni Mediteran. Uredi EBRD-a nalaze se u 35 država. Najveću glasačku snagu u Banci imaju SAD te podjednako Francuska, Italija, Japan, Njemačka i UK. Upisani kapital EBRD-a iznosi 29,76 mlrd EUR, od čega je 6,22 mlrd EUR (20,89%) uplaćeno, a ostatak predstavlja kapital na poziv. Na kraju 2022. godine imovina EBRD-a vrijedila je 71,63 mlrd EUR. Prema ocjeni vodećih rejting agencija (S&P/Moody’s/Fitch) Banka nosi AAA/Aaa rejting stabilnog izgleda.
 
Banka je aktivna u nizu sektora: agribiznis, energetika, ulaganja u vlasničku strukturu i equity fondove, financijske institucije, reforma poslovnog okruženja, proizvodnja i uslužni sektor, komunalna infrastruktura, prirodni resursi, nuklearna sigurnost, nekretnine i turizam, promet, telekomunikacije i tehnološki sektor. Prema aktualnoj strategiji za razdoblje 2021. - 2025., u fokusu EBRD-a su zelena tranzicija, digitalna tranzicija i promoviranje jednakih prilika s ciljem jačanja vještina, obrazovanja i zaposlenosti. Cilj Banke je da od 2025. godine najmanje 50% njenih ulaganja bude posvećeno „zelenim ulaganjima“.
 
Najviše upravljačko tijelo EBRD-a je Odbor guvernera koji se sastoji od predstavnika svih zemalja članica (guverner za RH je ministar financija, g. Marko Primorac, a kao zamjenik guvernera imenovan je državni tajnik u MFIN, g. Stipe Župan). Većinu svojih ovlasti Odbor guvernera delegirao je na Odbor direktora koji se sastoji od 23 člana, a koji predstavljaju sve zemlje članice. Republika Hrvatska je 1. prosinca 1993. godine pristupila konstituenci Mađarske, Češke i Slovačke u koju je Gruzija, 10. listopada 2011. godine, imenovana kao peta članica. Direktorica konstituence je gđa. Klára Król. Predsjednica EBRD-a je gđa. Odile Renaud-Basso koja je na dužnost stupila u studenome 2020. godine. Od 1996. godine EBRD u Zagrebu ima ured za Hrvatsku, a počevši od siječnja 2023. pokriva i aktivnosti u Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.
 
Prema godišnjem izvješću EBRD-a, ulaganja Banke u 2022. godini iznosila su 13,1 mlrd EUR (što je 25% više nego u prethodnoj), od čega se 74% odnosilo na privatni sektor. U istom razdoblju Banka je za operacije isplatila oko 8,8 mlrd EUR. Donatori su odigrali ključnu ulogu u ukupnom ulaganju EBRD-a osiguravši rekordnih 2,1 mlrd EUR, od kojih je više od polovice bila posvećeno Ukrajini. Također, EBRD je iz svog instrumenta pod nazivom Resilience and Livelihoods Framework, vrijednog 2 mlrd EUR oko 1,7 mlrd EUR rasporedio samo za Ukrajinu. Ruska invazija na Ukrajinu imala je izrazito negativan učinak na vrijednost portfelja ulaganja EBRD-a, što je rezultiralo sa značajnim neto gubitkom od 1,1 mlrd EUR. Ipak, Banka je postigla izvrstan napredak u tri prioriteta postavljena svojim strateškim planom: zelena ulaganja činila su 50% od ukupnih ulaganja u godini, a snažan napredak također je postignut i u područjima jednakih prilika i digitalne tranzicije. Na godišnjoj skupštini EBRD-a u svibnju 2022. Odbor guvernera Banke načelno je odobrio ograničeno i postupno proširenje aktivnosti EBRD-a na sub-saharsku Afriku i Irak, uz zadržavanje fokusa na Ukrajinu i postojeće zemlje operacija EBRD-a.
 
Članstvo Republike Hrvatske u EBRD-u
 
Republika Hrvatska postala je punopravnom članicom EBRD-a 15. travnja 1993. godine. Upisani kapital RH u EBRD-u iznosi 109,42 mil EUR od čega je uplaćeni kapital 22,82 mil EUR, a kapital na poziv 86,6 mil EUR. Sukladno tome RH posjeduje 10.942 dionice EBRD-a, 10.942 glasa odnosno 0,37% glasačke snage.
 
Ukupna vrijednost zajmova/ulaganja EBRD-a u Republiku Hrvatsku do kraja listopada 2023. godine iznosila je oko 4,62 mlrd EUR kojima su financirana 244 projekta javnog i privatnog sektora. Vezano uz javni sektor, od 1994. pa do kraja studenoga 2023. godine s EBRD-om su potpisana 3 javna zajma (sveukupnog iznosa od oko 58 milijuna eura) i 22 zajma uz državno jamstvo (sveukupno oko 943,7 milijuna eura). Financirana su sljedeća područja: prometna infrastruktura, energetika, brodogradnja, turizam, lokalna infrastruktura i zaštita okoliša, mala i srednja poduzeća te nacionalne veletržnice. Svake godine, MFIN izvješćuje Vladu RH o stanju portfelja javnih projekata financiranih zajmovima EBRD. Banka također daje zajmove jedinicama lokalne samouprave (i/ili tvrtkama u vlasništvu JLS) za razvoj mreža za opskrbu vodom te sisteme kanalizacije i obrade otpadnih voda; za razvoj javnog prijevoza.
 
Suradnja s EBRD-om zasniva se na EBRD-ovoj Strategiji za Republiku Hrvatsku (2023. - 2028.). Strategija, koja sadrži osnovne smjernice suradnje i djelovanja EBRD-a u RH, predstavlja odraz potreba Republike Hrvatske i zajedničkih aktivnosti Vlade RH i EBRD-a na utvrđivanju prioritetnih pravaca i mogućnosti financiranja projekata od strane EBRD-a. Vlada RH prihvatila je Strategiju na sjednici održanoj 6. travnja 2023. godine, a potom ju je odobrio i Odbor direktora EBRD-a na sjednici 10. svibnja 2023. godine. Strategija za Hrvatsku za razdoblje 2023.-2028. usredotočena je na sljedeće strateške prioritete:

1. Jačanje konkurentnosti kroz inovacije, digitalizaciju i dobro upravljanje. Cilj ovog prioriteta je pomoći Hrvatskoj ojačati konkurentnost privatnog sektora nakon krize uzrokovane COVID-om 19, povećati razine digitalizacije i inovacija te poboljšati gospodarsko upravljanje.
2. Ubrzavanje prelaska Hrvatske na zeleno gospodarstvo i usklađivanje s Pariškim sporazumom. Cilj ovog prioriteta je pomoći povećati kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i diversificirati strukturu izvora energije. Također bi se trebala poboljšati energetska učinkovitost, učinkovitost korištenja resursa te pojačati otpornost na klimatske promjene, odnosno postići usklađenost s Pariškim sporazumom.
3. Povećanje otpornosti kroz uključivanje i pojačano sudjelovanje dionika. Cilj ovog prioriteta je postići učinkovitije upravljanje dionicima i institucijama na nacionalnoj razini uz veće sudjelovanje privatnog sektora. Uz navedeno, EBRD-u je za cilj pomoći Hrvatskoj ojačati nacionalnu i komunalnu infrastrukturu te je učiniti otpornijom. Također bi se trebalo postići olakšavanje pristupa stjecanju radnih vještina, mogućnostima zapošljavanja i financiranju za ranjive segmente društva.