ESM

Europski stabilizacijski mehanizam (eng. European Stability Mechanism - ESM), sa sjedištem u Luksemburgu, međuvladina je organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine. Njegova je misija omogućiti državama europodručja izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta. U ovoj ulozi, ESM je naslijedio Europski fond za financijsku stabilnost (eng. European Financial Stability Facility - EFSF), privremenu instituciju osnovanu 2010. godine. Obje institucije imale su ključnu ulogu u očuvanju integriteta europodručja tijekom dužničke krize eura, osiguravajući ukupno 295 mlrd EUR zajmova za pet država članica (Irska, Portugal, Grčka, Španjolska i Cipar). U sklopu svojih ESM/EFSF programa, ove su države provele reforme potrebne da bi se riješile slabosti koje su dovele do gospodarskih i financijskih problema. ESM provodi svoju ulogu odobravanjem zajmova i druge vrste financijske pomoći državama članicama koje se nalaze (ili im prijeti) u teškoj financijskoj situaciji. Drugim riječima, ESM djeluje kao „zajmodavac u krajnjoj instanci” (“lender of last resort”) članicama europodručja u slučajevima kada one nisu u mogućnosti refinancirati svoj državni dug na financijskim tržištima.
 
Dioničari ESM-a isključivo su države europodručja. ESM ima 20 država članica. Svaka članica ESM-a sudjeluje u kapitalu ESM-a na temelju odgovarajućeg udjela svake države u ukupnom stanovništvu Europske unije i bruto domaćem proizvodu (BDP). U skladu s člankom 42. Ugovora o osnivanju ESM-a, članice ESM-a čiji je BDP po stanovniku (po tržišnim cijenama u eurima u godini koja neposredno prethodi njihovom pristupanju ESM-u) iznosi manje od 75% prosječnog BDP-a po stanovniku Europske unije prema tržišnim cijenama, mogu koristiti olakšicu u obliku privremene korekcije ključa za doprinose tijekom razdoblja od 12 godina nakon datuma usvajanja eura. Tijekom tog razdoblja, početni upisani kapitala članice ESM-a koja koristi korekcije je niži, što dovodi do privremeno nižeg uplaćenog kapitalnog doprinosa. Nakon isteka razdoblja u kojem se korekcija koristi, članica ESM-a je obvezna uplatiti preostali iznos kapitala. Trenutačno tri članice koriste privremene korekcije (kraj 12-godišnjeg razdoblja korekcije prikazan je u zagradama): Latvija (2026.), Litva (2027.) i Hrvatska (2035).
 
Odbor guvernera najviše je tijelo ESM-a koje donosi odluke. Sastoji se predstavnika vlade odgovornog za financije iz svake od 20 država članica ESM-a (guverner za RH je po funkciji ministar financija, a kao zamjenik guvernera imenovan je državni tajnik u MFIN, g. Stipe Župan). Upravljačko tijelo ESM-a čini i Odbor direktora koji se sastoji od predstavnika svake od 20 članica ESM-a, koje imenuje Odbora guvernera. Glavni direktor ESM-a je g. Pierre Gramegna (5-god mandat od 1. prosinca 2022.).
 
Prema Godišnjem izvješću za 2022., ESM ima ukupni kapital od 708,5 mlrd EUR, a kojeg sačinjava 80,5 mlrd EUR uplaćenog kapitala (engl. paid in capital) koji su osigurale članice ESM-a i 628 mlrd EUR kapitala na poziv (engl. callable capital) - potencijalna obveza za članice. Uplaćeni kapital podupire financijsku snagu i visoku kreditnu sposobnost ESM-a kao izdavatelja obveznica i kratkoročnih vrijednosnih papira, i ne koristi se u aktivnostima financijske pomoći državama članicama.
 
Članstvo Republike Hrvatske u ESM-u
 
RH je postala punopravna članica ESM-a 22. ožujka 2023. Upisani kapital RH u ESM-u iznosi 3,695 mlrd EUR (od čega je uplaćeni kapital 422,3 mil EUR, a kapital na poziv 3,272 mlrd EUR). RH će iznos uplaćenog kapitala od 422,3 mlrd EUR plaćati u pet godišnjih rata. Nakon isteka privremene korekcije ključa dana 1. siječnja 2035., RH će dodatno upisati kapital u iznosu od 2,038 mlrd EUR (od čega je uplaćeni kapital 233 mil EUR, a kapital na poziv 1,806 mlrd EUR). RH će iznos od 233 mil EUR uplaćenog kapitala platiti u jednoj rati u mjesecu koji slijedi nakon isteka privremene korekcije. Doprinos RH ESM ključu početno će iznositi 0,5215%.