EIB

Europska investicijska banka (engl. European Investment Bank - EIB) osnovana je 1958. godine Rimskim ugovorom u isto vrijeme kada su osnovane i ostale institucije poznate pod zajedničkim nazivom „Europska ekonomska zajednica“ (EEZ). EEZ je Maastrichtskim ugovorom preimenovana 1992. godine u Europsku Uniju. EIB je financijska institucija Europske Unije (EU) sa sjedištem u Luksemburgu, ali je pravno i financijski neovisna institucija. Zemlje članice EU, njih 27, ujedno su i članice EIB-a. Ukupni upisani kapital EIB-a iznosi 248,8 mlrd EUR, od čega je 22,2 mlrd EUR (8,92%) uplaćeno, a ostatak predstavlja kapital na poziv. Udjeli pojedinih zemalja članica određeni su prema njihovoj ekonomskoj snazi unutar EU, a najveće udjele imaju podjednako Francuska, Italija i Njemačka (18,78%), zatim Španjolska (11,27%) te Belgija i Nizozemska (po 5,21%). Ukupna imovina Banke na kraju 2022. godine iznosila je 544,6 mlrd EUR. Prema ocjeni rejting agencija S&P/Moody’s/Fitch EIB nosi AAA/Aaa rejting stabilnog izgleda.
 
Glavna uloga EIB-a je osiguranje sredstava za kapitalne investicije vezane za razvoj i integraciju EU. Zajmovi koje izdaje namijenjeni su za razvoj nedovoljno razvijenih regija, razvoj infrastrukture, poboljšanje konkurentnosti europske industrije, zaštitu okoliša, obnovljive izvore energije i slično. Europski investicijski fond - EIF, koji je dio Grupe EIB-a, specijaliziran je za potporu malim i srednjim poduzećima financiranjem novih poduzeća, rasta, inovacija, istraživanja i razvoja, zapošljavanja i regionalnog razvoja. EIB financira projekte u preko 160 država, od projekata zemalja članica EU i kandidatkinja za punopravno članstvo, do projekata izvan EU koji povoljno utječu na jačanje europskih integracija. EIB Global ogranak je EIB-a osnovan početkom 2022. godine kao izravan odgovor na zahtjev Vijeća EU za jačanjem utjecaja operacija EIB-a izvan EU. Posvećen je financiranju  razvoja i održivosti (uz promicanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja), klimatskih mjera i inovativnih ulaganja u područjima izvan EU gdje je život najteži. Cilj EIB Global je povećati učinak razvojnog financiranja, između ostaloga i putem povećanja lokalne prisutnosti Banke (trenutno 30 lokalnih ureda izvan EU te jedan regionalni ured u Keniji), radi boljeg upoznavanja s potrebama i mogućnostima u pojedinim državama. Povećanjem prisutnosti na terenu, radom s delegacijama EU te europskim i lokalnim partnerima, EIB Global ima ključnu ulogu u velikim europskim programima, poput Global Gateway inicijative Europske komisije - nove EU strategije za poticanje pametnih, čistih i sigurnih veza u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru te za jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih sustava diljem svijeta.
 
Najviše upravljačko tijelo EIB-a je Odbor guvernera (članovi su ministri financija 27 zemalja članica EU; guverner za RH je g. Marko Primorac). Odbor direktora čini 27 direktora iz država članica EU i jedan direktor iz Europske komisije (RH predstavlja g. Davor Zoričić, državni tajnik u MFIN). Hrvatska se u EIB-u nalazi u konstituenci s Mađarskom i Poljskom. Upravni odbor izvršno je tijelo EIB-a s predsjednikom i 8 potpredsjednika sa šestogodišnjim mandatom. Predsjednik EIB-a je Werner Hoyer (od 1. siječnja 2012. godine). U listopadu 2015. godine u Zagrebu je otvoren Ured EIB-a koji djeluje na jačanju vidljivosti Banke kod potencijalnih klijenata s naglaskom na privlačenje privatnih ulagača.
 
Europska investicijska banka jedan je od najvećih svjetskih financijera klimatskih mjera i održivosti okoliša. U studenome 2019. godine usvojen je novi pristup za povećanje ambicije EIB grupe u klimatskom financiranju i održivosti. Prijedlog ima tri glavna elementa:

1. Postavljanje cilja ulaganja EIB grupe u klimatskom financiranju i održivosti od 1 bilijun EUR u razdoblju 2021. - 2030.
2. Postupno povećanje udjela financiranja za klimatske promjene i održivost na 50% do 2025. godine i nadalje
3. Usklađivanje ciljeva financijskih aktivnosti EIB grupe sa ciljevima i načelima Pariškog sporazuma do kraja 2020., što podrazumijeva obvezu ukidanja financiranja projekata fosilnih goriva u energetskom sektoru.

EIB je u studenom 2020. godine usvojio sveobuhvatni provedbeni plan za klimatsku banku (engl. Climate Bank Roadmap) koji služi kao sveobuhvatni dokument temeljem kojeg će se na koherentan način usklađivati sve buduće sektorske politike EIB-a radi održivog financiranja.
 
U 2022. godini, EIB Grupa odobrila je ulaganja u vrijednosti 75,9 mlrd EUR, od čega je 63,5 mlrd EUR u zemljama EU, a 12,4 mlrd EUR u zemljama partnerima putem EIB Global (od čega su u prvoj godini poslovanja ovog ogranka ugovoreni aranžmani vrijedni 9,1 mlrd EUR). Istovremeno je EIB za financiranje operacija isplatio 54,3 mlrd EUR. Oslanjajući se na EU proračun, EIB je 1,7 mlrd EUR isplatio ukrajinskim vlastima u prvim tjednima ruske agresije. Vezano uz područja financiranja tijekom 2022. godine, 58% financiranja unutar EU odnosi se na tzv. „klimatske projekte“ dok izvan EU-a taj postotak iznosi 47%. Dodatno, 46% financiranja unutar EU-a odnosi se na kohezijske projekte.
 
Aktivnosti EIB-a u Republici Hrvatskoj
 
Suradnja Republike Hrvatske i EIB-a u pogledu financiranja novih projekata, obnovljena je nakon što je Vijeća ministara EU 2000. godine odobrilo mandat EIB-u da financijski podupre infrastrukturne projekte i projekte razvoja privatnog sektora u RH. Tako su 13. prosinca 2000. RH i EIB sklopili Okvirni sporazum (NN-MU, br. 6/2001) koji uređuje aktivnosti EIB-a u RH i temeljem kojeg je Odbor guvernera EIB-a 6. veljače 2001. odobrio davanje zajmova za investicijske projekte u RH, čime je omogućeno i sklapanje prvih ugovora o zajmovima. Punopravnim članstvom u EU, 1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska postala je i punopravna članica EIB-a. Ukupni upisani kapital RH u Banci iznosi 1,06 mlrd EUR, od čega je 94,75 mil EUR uplaćeni kapital, a preostalih 967,56 mil EUR predstavlja kapital na poziv. Udio RH u ukupnom kapitalu Banke iznosi 0,43%. 
 
EIB od 2001. godine u RH financira projekte dugoročnim zajmovima. Do kraja listopada 2023. godine EIB je, za financiranje projekta u Hrvatskoj, odobrio 92 zajma u ukupnom iznosu od 6,8 mlrd EUR, od čega se 5,4 mlrd EUR odnosi na 52 zajma u javnom sektoru dok je preostali dio odobren klijentima u privatnom sektoru. U javnom sektoru EIB uglavnom financira velike infrastrukturne projekte poput obnove infrastrukture i modernizacije u sektoru željeznica, komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi, obnove i izgradnje cesta, autocesta i izgradnje plinovoda, modernizacije zračnih luka, obnovljivih izvora energije, toplinarstva i dr. te financiranje malog i srednjeg poduzetništva kroz kreditne linije putem HBOR-a) te često takve projekte sufinancira zajedno sa sredstvima EU fondova, EBRD-om, KfW-om i sl. Svake godine, MFIN izvješćuje Vladu RH o stanju portfelja javnih projekata financiranih zajmovima EIB.