Financijska pismenost potrošača





Prepoznavajući važnost financijske pismenosti, Ministarstvo financija Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo financija) je na inicijativu Vlade Republike Hrvatske u suradnji s nadležnim ministarstvima, financijskim nadzornim tijelima i financijskim institucijama, zainteresiranim znanstvenim i obrazovnim institucijama i predstavnicima potrošača pokrenulo pripremu prvog Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača, koji je obuhvatio razdoblje od 2015. do 2020. godine.
 
Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine
 
Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine postavio je temelje za razvoj edukativnih programa usmjerenih na unaprjeđenje financijske pismenosti. Ovaj okvir je sve segmente društva, od djece predškolskog uzrasta do osoba starije životne dobi, predvidio za sustavno i sveobuhvatno financijsko opismenjavanje. Poseban je naglasak stavljen na populaciju djece i mladih, tj. na uključivanje financijske pismenosti u odgojno-obrazovne procese, kao i na širenje aktivnosti poticanjem javnog i privatnog sektora da aktivno sudjeluje u financijskom opismenjavanju potrošača. Različiti oblici obrazovanja, poput formalnog, neformalnog i informalnog te inicijative kao što su radionice, seminari, online resursi i medijske aktivnosti, omogućili su širokoj javnosti stjecanje potrebnih vještina za upravljanje financijama.
 
Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine
 
Nadovezujući se na iskustva i uspjehe iz prethodnog razdoblja, Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine proširuje obuhvat i poboljšava kvalitetu financijskog obrazovanja, s posebnim naglaskom na prilagodbu edukativnih programa i aktivnosti ciljnim skupinama stanovništva: djeca i mladi, odrasli mlađe dobi, osobe radne dobi koji ostvaruju prihode i osobe starije životne dobi. Fokus je na ključnim temama poput osnova osobnih financija, upravljanja dugom, štednje i investiranja te zaštite potrošača u financijskom sektoru.
 
Akcijski planovi
 
Na temelju nacionalnih strateških okvira, donose se i pripadajući akcijski planovi za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača (u daljnjem tekstu: akcijski plan), u novije vrijeme za dvogodišnje razdoblje. Akcijskim planom definiraju se mjere i aktivnosti svih nositelja provedbe mjera i aktivnosti, korisnici, rok za provedbu mjera, izvori financiranja i pokazatelji uspješnosti. 
 
Nacionalni strateški okviri financijske pismenosti potrošača i akcijski planovi dostupni su u dijelu stranice pod naslovom Dokumenti.
 
Članovi Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti
 
Članovi Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu: Operativna radna grupa) kontinuirano provode programe financijske edukacije i rade na podizanju svijesti o temama iz svoje nadležnosti za ciljne skupine od najmlađe do starije životne dobi. Ključne informacije objavljuju na svojim mrežnim stranicama, a neki članovi grupe koriste socijalne mreže, YouTube te podcaste. O svojim aktivnostima određenima akcijskim planom i drugim aktivnostima koje provode ovisno o aktualnoj situaciji izvještavaju Ministarstvo financija, dok Ministarstvo financija o rezultatima rada Operativne radne grupe izvješćuje Vladu Republike Hrvatske (godišnje ili dvogodišnje). Između ostalih aktivnosti, većina članova Operativne radne grupe aktivno sudjeluje u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca te svojim aktivnostima dodatno promiču važnost financijske edukacije.
 
Ministarstvo financija je koordinirajuća institucija unutar Operativne radne grupe.
Članovi Operativne radne grupe prema Odluci Ministarstva financija, KLASA: 011-01/20-05/338, URBROJ: 513-06-04-24-79 od 4. ožujka 2024. godine su:

  1. Ministarstvo financija
  2. Ministarstvo financija, Porezna uprava 
  3. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (prije: Ministarstvo pravosuđa i uprave)* 
  4. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (prije: Ministarstvo znanosti i obrazovanja)* 
  5. Ministarstvo gospodarstva (prije: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja)* 
  6. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 
  7. Središnji državni ured za demografiju i mlade**
  8. Agencija za odgoj i obrazovanje
  9. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih 
  10. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga 
  11. Financijska agencija  
  12. Hrvatska narodna banka
  13. Hrvatski ured za osiguranje
  14. Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje Zagreb
  15. Hrvatski institut za financijsku edukaciju
  16. Savez samostalnih sindikata Hrvatske   
  17. CFA udruga Hrvatska 
  18. Hrvatska udruga kreditnih unija 
  19. Hrvatska udruga poslodavaca 
  20. Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova 
  21. Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava
  22. Ekonomski fakultet - Zagreb 
  23. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  24. Hrvatska udruga banaka
  25. Hrvatska gospodarska komora 
  26. Hrvatska obrtnička komora
  27. Zagrebačka burza d.d.
  28. Hrvatska agencija za osiguranje depozita
  29. Sveučilište u Dubrovniku
  30. Ekonomski fakultet u Osijeku
  31. Sveučilište u Zadru
  32. „Padobran“ - Udruga za financijsku inkluziju
  33. Ekonomski fakultet u Rijeci

 
Legenda:
* Promjene naziva i djelokruga sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/24.)
** Prestanak rada sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/24.), s tim da poslove u području mladih preuzima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a  poslove koji se odnose na demografiju Ministarstvo demografije i useljeništva
 
Financijska pismenost u školama
 
Zbog osobite važnosti financijskog opismenjavanja djece i mladih koji tek trebaju savladati osnove financijske pismenosti, a istodobno se suočavaju s velikim tehnološkim mogućnostima i izazovima, kao i sa sve kompleksnijom ponudom financijskih usluga, članovi Operativne radne grupe razvijaju niz mjera i aktivnosti za ovu ciljnu skupinu, a mnoge od njih provode se u suradnji i u okviru školskog sustava.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih prepoznalo je osobitu važnost uvođenja financijskog obrazovanja u osnovne i srednje škole, u skladu i s preporukama Europske komisije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a koje ističu da pravovremeno financijsko obrazovanje i financijska pismenost pomažu ljudima da se zaštite od prijevara, lakše donose utemeljene financijske odluke, kao potrošači imaju prava te da se njihov glas mora čuti. Odluke koje donose osobnu financijsku dobrobit direktno utječu na učinkovitost i prosperitet nacionalne ekonomije.
 
U 2019. godini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je kurikulume za sedam međupredmetnih tema, od kojih je jedna Poduzetništvo, koja kao jednu od domena sadrži Ekonomsku i financijsku pismenost. Poduzetništvo kao međupredmetna tema uvršteno je u sve cikluse te u sve nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti. Pritom je važan naglasak stavljen na povezanost škole, gospodarstva, tržišta rada i lokalne zajednice, kao i na iskustveno učenje uz mentorsku podršku, pomoć i praćenje. U sklopu teme Poduzetništvo, učenici, između ostalog, razvijaju svoju ekonomsku i financijsku pismenost te se upoznaju sa svijetom rada, financija, stjecanjem i raspodjelom dohotka.