Financijska pismenost potrošača - novosti
Predstavljanje rezultata istraživanja financijske i digitalne pismenosti stanovništva 2023. 7. lipnja 2023.
Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) predstavile su rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. Cilj istraživanja je prikupiti informacije o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Republike Hrvatske.
Prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60%, što je neznatno bolje u odnosu na posljednje istraživanje (59%). Ukupna ocjena je kombinacija financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja.
Usporedba s dva ranije provedena istraživanja – iz 2016. i 2020. – pokazuje da financijsko znanje građana kontinuirano raste sa 60% (2016.) i 65% (2020.) na 70% u 2023.
Bolji rezultat je ostvaren i kod komponente financijskih stavova ili odnosa prema novcu dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala s 56% na 53%. Prvi puta ove godine mjerena je digitalna financijska pismenost koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanim uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Republike Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja.
Državni tajnik dr. sc. Davor Zoričić tom je prilikom istaknuo kako je Ministarstvo financija preuzelo ulogu koordinacije financijske pismenosti od 2015. godine, od kada su donesena dva strateška okvira za razvoj tog područja. Time su postavljeni temelji za sustavno i kontinuirano unaprjeđivanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske, u cilju što boljeg upravljanja financijama, u interesu pojedinaca i njihovih obitelji, ali i ukupne društvene zajednice.
Državni tajnik je naveo da su dosadašnji rezultati financijske pismenosti pokazali da Republika Hrvatska blago prednjači u odnosu na druge zemlje jugoistočne Europe, no blago zaostaje u međunarodnom kontekstu.
"To pokazuje da još imamo dosta prostora za razvoj financijske pismenosti", izjavio je državni tajnik.
Rekao je da je jedan od najvažnijih ciljeva financijske pismenosti razlikovanje između špekulacije i ulaganja, u tom kontekstu apostrofiravši važnost tzv. narodnih obveznica, koje je upisao velik broj građana, a koje imaju sve karakteristike kvalitetne investicije
"HNB kontinuirano provodi aktivnosti povezane uz podizanje razine financijske i ekonomske pismenosti. Posljednje istraživanje ukupne financijske pismenost pokazuje napredak u znanju, ali je jasno da se to može još značajno poboljšati. Posebnu pažnju ćemo, kao društvo, morati pokloniti povećanju razine digitalne financijske pismenosti stanovništva, jer je očito kako taj dio financijskih usluga postaje sve prisutniji.", izjavio je tom prilikom guverner HNB-a Boris Vujčić.
"Posljednje istraživanje pokazuje kako naše edukativne aktivnosti donose skromne, ali važne rezultate i pomake u razini financijske pismenosti. Kao regulatoru nebankarskog financijskog sektora posebno nam je važno da građani u što većoj mjeri nauče kako se zaštiti od rizika prilikom ulaganja, da financijski na vrijeme planiraju svoju mirovinu, ali i da se zaštite od financijskih prijevara. Želimo potaknuti da se adekvatno informiraju prije ugovaranja usluga, da uspoređuju usluge, dobiju najbolju kvalitetu za svoj novac i da ga ne izgube u pokušaju prijevare ili krive procjene kod ulaganja.“, istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
Na konferenciji je održan i okrugli stol pod nazivom "Rezultati istraživanja – kako unaprijediti financijsku pismenost?" na kojem su raspravljali Martina Primorac Krmpotić, profesorica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu, Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost Ministarstva financija, Ivana Herceg, direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača Hanfa-e te Bojan Fras, viceguverner HNB-a.
Anketno ispitivanje stanovništva provela je agencija Ipsos na uzorku od 1000 ispitanika (18 – 79 godina). Istraživanje je provedeno po metodologiji OECD-a (The Organisation for Economic Co-operation and Development - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj). Republika Hrvatska je 2022. godine i službeno započela pregovore za pristupanje kao punopravna članica OECD-a, međutim i unatoč tome, HNB i Ministarstvo financija na području financijske pismenosti već dulje vrijeme surađuju s OECD-om. Najveća korist provođenja istraživanja po unificiranoj metodologiji donesenoj od strane OECD-a je mogućnost usporedbe ranijih istraživanja unutar iste države kao i komparacija s drugim državama.
Posljednjim istraživanjem 2023. istraživala se financijska i digitalna pismenost. Kod financijske pismenosti komponente su financijsko znanje, financijsko ponašanje i financijski stavovi, odnosno stavovi prema novcu.
Glavni rezultati istraživanja:
Prezentaciju o provedenom istraživanju može pogledati na linku.
_____________________________________________________________________________________________
Ministar financija dr.sc. Marko Primorac održao je predavanje na 1. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti 26. travnja 2023.
U organizaciji Ekonomskog fakulteta Zagreb i Raiffeisen mirovinskih fondova, u srijedu, 26. travnja 2023. godine, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, održala se Prva regionalna konferencija financijske pismenosti pod nazivom „Izazovi izgradnje financijske sposobnosti u digitalno doba“.
Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) predstavile su rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. Cilj istraživanja je prikupiti informacije o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Republike Hrvatske.
Prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60%, što je neznatno bolje u odnosu na posljednje istraživanje (59%). Ukupna ocjena je kombinacija financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja.
Usporedba s dva ranije provedena istraživanja – iz 2016. i 2020. – pokazuje da financijsko znanje građana kontinuirano raste sa 60% (2016.) i 65% (2020.) na 70% u 2023.
Bolji rezultat je ostvaren i kod komponente financijskih stavova ili odnosa prema novcu dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala s 56% na 53%. Prvi puta ove godine mjerena je digitalna financijska pismenost koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanim uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Republike Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja.
Državni tajnik dr. sc. Davor Zoričić tom je prilikom istaknuo kako je Ministarstvo financija preuzelo ulogu koordinacije financijske pismenosti od 2015. godine, od kada su donesena dva strateška okvira za razvoj tog područja. Time su postavljeni temelji za sustavno i kontinuirano unaprjeđivanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske, u cilju što boljeg upravljanja financijama, u interesu pojedinaca i njihovih obitelji, ali i ukupne društvene zajednice.
Državni tajnik je naveo da su dosadašnji rezultati financijske pismenosti pokazali da Republika Hrvatska blago prednjači u odnosu na druge zemlje jugoistočne Europe, no blago zaostaje u međunarodnom kontekstu.
"To pokazuje da još imamo dosta prostora za razvoj financijske pismenosti", izjavio je državni tajnik.
Rekao je da je jedan od najvažnijih ciljeva financijske pismenosti razlikovanje između špekulacije i ulaganja, u tom kontekstu apostrofiravši važnost tzv. narodnih obveznica, koje je upisao velik broj građana, a koje imaju sve karakteristike kvalitetne investicije
"HNB kontinuirano provodi aktivnosti povezane uz podizanje razine financijske i ekonomske pismenosti. Posljednje istraživanje ukupne financijske pismenost pokazuje napredak u znanju, ali je jasno da se to može još značajno poboljšati. Posebnu pažnju ćemo, kao društvo, morati pokloniti povećanju razine digitalne financijske pismenosti stanovništva, jer je očito kako taj dio financijskih usluga postaje sve prisutniji.", izjavio je tom prilikom guverner HNB-a Boris Vujčić.
"Posljednje istraživanje pokazuje kako naše edukativne aktivnosti donose skromne, ali važne rezultate i pomake u razini financijske pismenosti. Kao regulatoru nebankarskog financijskog sektora posebno nam je važno da građani u što većoj mjeri nauče kako se zaštiti od rizika prilikom ulaganja, da financijski na vrijeme planiraju svoju mirovinu, ali i da se zaštite od financijskih prijevara. Želimo potaknuti da se adekvatno informiraju prije ugovaranja usluga, da uspoređuju usluge, dobiju najbolju kvalitetu za svoj novac i da ga ne izgube u pokušaju prijevare ili krive procjene kod ulaganja.“, istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
Na konferenciji je održan i okrugli stol pod nazivom "Rezultati istraživanja – kako unaprijediti financijsku pismenost?" na kojem su raspravljali Martina Primorac Krmpotić, profesorica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu, Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost Ministarstva financija, Ivana Herceg, direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača Hanfa-e te Bojan Fras, viceguverner HNB-a.
Anketno ispitivanje stanovništva provela je agencija Ipsos na uzorku od 1000 ispitanika (18 – 79 godina). Istraživanje je provedeno po metodologiji OECD-a (The Organisation for Economic Co-operation and Development - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj). Republika Hrvatska je 2022. godine i službeno započela pregovore za pristupanje kao punopravna članica OECD-a, međutim i unatoč tome, HNB i Ministarstvo financija na području financijske pismenosti već dulje vrijeme surađuju s OECD-om. Najveća korist provođenja istraživanja po unificiranoj metodologiji donesenoj od strane OECD-a je mogućnost usporedbe ranijih istraživanja unutar iste države kao i komparacija s drugim državama.
Posljednjim istraživanjem 2023. istraživala se financijska i digitalna pismenost. Kod financijske pismenosti komponente su financijsko znanje, financijsko ponašanje i financijski stavovi, odnosno stavovi prema novcu.
Glavni rezultati istraživanja:
| Istraživanje 2023. | Istraživanje 2020. | Istraživanje 2016. | |
| UKUPNO –Financijska pismenost | 12/20 ili 60% | 12,3/21 ili 59% | 11,8/21 ili 56% |
| Financijsko znanje | 4,9/7 ili 70% | 4,5/7 ili 65% | 4,2/7 ili 60% |
| Financijsko ponašanje | 4,7/9 ili 53% | 5,0/9 ili 56% | 4,6/9 ili 51% |
| Financijski stavovi | 2,4/4 ili 59% | 2,8/5 ili 56% | 3,0/5 ili 60% |
| UKUPNO- digitalna financijska pismenost | 4,9/10 ili 49% | ||
| Digitalno znanje | 1,2/3 ili 39% | ||
| Digitalno ponašanje | 2,2/4 ili 56% | ||
| Digitalni stavovi | 1,5/3 ili 49% |
Prezentaciju o provedenom istraživanju može pogledati na linku.
_____________________________________________________________________________________________
Ministar financija dr.sc. Marko Primorac održao je predavanje na 1. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti 26. travnja 2023.
U organizaciji Ekonomskog fakulteta Zagreb i Raiffeisen mirovinskih fondova, u srijedu, 26. travnja 2023. godine, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, održala se Prva regionalna konferencija financijske pismenosti pod nazivom „Izazovi izgradnje financijske sposobnosti u digitalno doba“.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i Ministarstva financija kao dio Tjedna financijske pismenosti. Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružanje praktičnih preporuka za unaprjeđenje financijske pismenosti i izgradnju financijske sposobnosti u Republici Hrvatskoj i regiji omogućavanjem dijaloga između glavnih sudionika i predstavnika države, obrazovnih institucija, financijske industrije i privatnog sektora.
Nakon uvodnih govora, ministar financija dr.sc. Marko Primorac održao je predavanje „Izazovi financijskog opismenjavanja u Hrvatskoj“ u kojem je predstavio trenutno stanje čimbenika financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, identificirao područja u kojima postoji prostor za poboljšanje te izložio što sve institucije u Republici Hrvatskoj rade kako bi se to poboljšanje ostvarilo.
Iznio je kako, prema dosadašnjim istraživanjima, Republika Hrvatska ima dobro razvijeno financijsko znanje koje je više u odnosu na jugoistočnu Europu, ali kako zaostaje u primjeni tog znanja kroz segmente financijskih stavova i financijskog ponašanja. Međutim, istaknuo je kako usporedba rezultata iz 2015. i 2019. ukazuje na poboljšanje razine cjelokupne financijske pismenosti te je najavio objavu rezultata trećeg nacionalnog istraživanja financijske pismenosti u lipnju za kojeg se očekuje da će nastaviti pozitivan trend.
Dotaknuo se i problema financijske pismenosti djece i mladih te odraslih mlađe dobi gdje se može uočiti nedostatak znanja, posebno o rizicima povezanim s ulaganjem na kriptotržištu. Kod financijske pismenosti osoba radne i starije dobi istaknuo je da visok postotak drži štednju kod kuće te je predložio ulaganje u narodne obveznice kao opciju s boljim financijskim rezultatima.
Prezentirao je kako financijsko opismenjavanje ima važnu ulogu u radu brojnih institucija u Republici Hrvatskoj te je naglasio kako je posebno ponosan što je Ministarstvo financija koordinator aktivnosti na tom području. Izdvojio je prvi i drugi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača temeljem kojih su se izrađivali Akcijski planovi prema kojima članovi Operativne radne grupe provode brojne aktivnosti financijskog opismenjavanja.
Na kraju svoj predavanja, ministar Primorac je pozdravio inicijative i događanja vezana uz financijsku pismenost.
U nastavku konferencije, održala su se tri panela stručnjaka iz privatnog sektora na teme financijske pismenosti u funkciji oporavka kućanstva i gospodarstva, digitalizacije i inovativnih metoda financijskog obrazovanja i financijske pismenosti u funkciji povećanja osobnog blagostanja i sreće. Također, izv.prof.dr.sc. Dajana Barbić i izv.prof.dr.sc. Andrea Lučić predstavile su rezultate svog istraživanja o financijskoj sposobnosti mladih u Republici Hrvatskoj, a predstavnik OECD-a, Miles Larbey, je održao prezentaciju o međunarodnom podržavanju financijske pismenosti u kojoj je izdvojio Republiku Hrvatsku kao zemlju pri vrhu financijske pismenosti u regiji te posebno pohvalio koordinaciju institucija u pogledu financijskog opismenjavanja i suradnje na međunarodnim projektima.
____________________________________________________________________________________________________________________
Predavanje ministra Primorca povodom obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca
24. ožujka 2023.
U prostorijama Ministarstva financija, Porezne uprave, ministar financija, izv. prof. dr. sc. Marko Primorac, održao je prigodno predavanje povodom obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca učenicima Srednje škole Biograd na Moru.
Ministar se osvrnuo na državni proračun odnosno na koji način se isti donosi, tko sudjeluje i tko je sve obuhvaćen njime. Također je učenike upoznao s razlikom između deficita i suficita državnog proračuna, te na koji način se državni proračun puni.
Zatim je ministar učenicima približio pojam poreza i oporezivanja, koje su glavne karakteristike poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, tko sve plaća porez i što bi se desilo kada ljudi ne bi plaćali poreze. Također je učenicima skrenuo pozornost na važnost fiskalizacije i uzimanja računa.
Po završetku predavanja učenike je zanimalo da li bi smanjenjem ili povećanjem poreznih stopa došlo i do većeg plaćanja poreza odnosno smanjenja utaja poreza. Ministar je učenike upoznao s Lafferovom krivuljom odnosno da rastom poreznog opterećenja rastu i prihodi, ali samo do određene “kritične točke”.
Učenike je zatim zanimalo kako je prošao proces uvođenja eura te hoće li se uvesti porez na imovinu. Ministar je odgovorio da ulazak Republike Hrvatske u euro zonu donosi samo pozitivne stvari i da svi možemo biti zadovoljni procesom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Što se tiče uvođenja poreza na imovinu ministar smatra da trenutno nije dobar trenutak za uvođenje istoga.
_________________________________________________________________________________________
Državni stručni skup za odgojno-obrazovne djelatnike „Akcijski plan za unaprjeđenje financijske pismenosti za 2023. godinu
24. ožujka 2023.
U petak, 24. ožujka 2023., Ministarstvo financija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja održali su Državni stručni skup za odgojno-obrazovne djelatnike osnovnih i srednjih škola na temu unapređivanja financijske pismenosti u 2023. godini.
Cilj Državnog stručnog skupa bio je da se, u duhu Svjetskog i Europskog tjedna novca, omogući odgojno-obrazovnim djelatnicima da dođu do informacija o projektima i edukativnim aktivnostima u području financijske pismenosti koje institucije, strukovna udruženja i udruge, koje su članovi Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti planiranih Akcijskim planom, održavaju u 2023. godini i da se na taj način potaknu da na njima sudjeluju, u cilju financijskog opismenjavanja svojih učenika.
Stručni skup započeo je uvodim obraćanjem prof. Momira Karina, ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji je naglasio potrebu unaprjeđenja financijske pismenosti i važnost koju u tom procesu imaju odgojno-obrazovni djelatnici te zajednički napor i aktivnosti svih uključenih institucija.
Slijedile su prezentacije članova Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti definiranih Akcijskim planom u kojima su ukratko predstavili svoje programe djelovanja i planirane ovogodišnje aktivnosti vezane za financijsku pismenost djece i mladih.
Državni stručni skup održan je u online formatu, a okupio je preko dvije stotine sudionika, predstavnika članova Operativne radne grupe te učitelja i nastavnika iz cijele države. Reakcije sudionika na prezentirane projekte i aktivnosti su bile vrlo pozitivne te su učitelji i nastavnici potaknuti da se izravno jave članovima Operativne radne grupe kako bi na vrijeme bili uključeni u predstojeće aktivnosti.
Prezentaciju s Državnog stručnog skupa možete preuzeti ovdje (link)
_________________________________________________________________________________________
Konferencija financijske pismenosti „Financije za nove generacije"
24. ožujka 2023.
U organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) i Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje (Štedopis), u Zagrebu se održala konferencija pod nazivom „Financisje za nove generacije“.
Na konferenciji su se predstavili rezultati istraživanja financijske pismenost tinejdžera u Republici Hrvatskoj, koje su zajednički proveli HUB i Štedopis, a koje je pokazalo rast financijskog znanja i uključenost te poboljšanje financijskog ponašanja u odnosu na 2020. godinu. S druge strane, rezultati koji pokazuju na koji način se tinejdžeri odnose prema raspolaganju novcem su manje zadovoljavajući nego 2020. godine.
U sklopu konferencije održao se Okrugli stol, pod nazivom „Kako unaprijediti razinu financijske pismenosti mladih?“. Predstavnica Ministarstva financija, Zvjezdana Kidrić, voditeljica Službe za financijsku pismenost, istaknula je važnost da financijsko obrazovanje krene od što ranije dobi te da se treba razmisliti o uvođenju obveznog predmeta u školama na temu ekonomske i financijske pismenosti. Također, pohvalno je da razina financijskih znanja i ponašanja raste, međutim da bi bili u potpunosti zadovoljni potrebno je i poboljšati odnos prema raspolaganju novcem, ne samo kod mladih nego kod cjelokupnog stanovništva.
Rezultate istraživanja možete preuzeti
____________________________________________________________________________________
Državni stručni skup „Upravljanje osobnim financijama“
23. veljače 2023.
Ove godine Državni stručni skup „Upravljanje osobnim financijama“, pokrenut na inicijativu Agencije za odgoj i obrazovanje, održan je 21. i 22. veljače 2023. Skup se održao u on-line formatu.
Kroz stručna predavanja odgojno obrazovni djelatnici imali su priliku upoznati se s aktualnim temama poput podizanja svijesti o financijskoj budućnosti, važnostima financijske pismenosti kod ugovaranja osnovnih bankovnih proizvoda, funkcioniranja mirovinskog sustava u Republici Hrvatskoj, izazovima planiranja kućnog budžeta, važnostima financijske pismenosti na području osiguranja, financijske i mirovinske pismenosti u planiranju osobnih financija, investicijskim fondovima u Republici Hrvatskoj, burzovnog poslovanja, kripto tržištem, prevarama na financijskim tržištima te obračuna plaće i povrata poreza.
Maria Pavić, viša stručna savjetnica u Ministarstvu financija, kroz prezentaciju je istaknula prepoznatu važnost financijske pismenosti i veliki interes za područje financijskog opismenjavanja u Republici Hrvatskoj. Spomenula je međusobnu suradnju Ministarstva financija s 27 dionika javnog i privatnog sektora, udruga te javnih i privatnih ustanova koji svojom učinkovitošću, kreativnošću i inovativnošću u programima obrazovanja utječu na financijsko opismenjavanje građana Republike Hrvatske.
Kao manifestaciju, istaknula je uključenost Republike Hrvatske u obilježavanje Svjetskog i Europskog tjedna novca (Tjedan novca), koji se ove godine obilježava od 20.-26. ožujka. Pozvala je odgojno obrazovne djelatnike da se u što većem broju uključe u globalnu manifestaciju, a zbog veće informiranosti i veće uključenosti škola u taj važan događaj, pojasnila je o čemu se radi, odnosno kako funkcionira, kako se planira, postoji li naknada za sudjelovanje, koji je glavni cilj, kada i gdje se održava i što se događa tijekom Tjedna novca.
Također je najavila i aktivnosti članova Operativne radne grupe za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača u Tjednu novca kao i njihovim aktivnostima tijekom godine.
_____________________________________________________________________________________________________________
Istraživanje o stavovima učeničke populacije o financijskoj pismenosti
23. siječnja 2023.
Istraživanje o stavovima učeničke populacije o financijskoj pismenosti postignuto je u okviru projekta Građani za 5! financiranog iz Fonda za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Projekt je sufinancirao Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Projekt Građani za 5! fokusiran je na aktivno bavljenje građanskom pismenosti djece i mladih, s posebnim naglaskom na podučavanje i stjecanje kompetencija financijske pismenosti, ali i na poticanje aktivnog građanstva.
Nositelj projekta je Institut za razvoj obrazovanja, a partneri su: Štedopis (član Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti), Hrvatsko debatno društvo, Udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava Humanum i neprofitna medijska udruga Norsensus Mediaforum iz Kraljevine Norveške. U projektu se ističu i partnerske osnovne i srednje škole iz sedam hrvatskih županija, a to su: Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Koprivničko-križevačka, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija.
Više o zaključcima i preporukama nakon istraživanja možete naći na poveznici: Istraživanje o stavovima učeničke populacije o financijskoj pismenosti .
________________________________________________________________________________________________________________
Euro nam kuca na vrata II
30. studenoga 2022.
Na poziv profesorice matematike gospođe Mirjane Šolić, dana 30. studenog 2022., u Osnovnoj školi Brezovica Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija dala je učenicima osmih razreda osvrt na najvažnije pojmove vezane za uvođenje eura. Ravnateljica je pojasnila povijest eura i spomenula je niz zanimljivosti o Europskoj uniji. U nastavku je objasnila što je fiksni tečaj konverzije i pojasnila je praktičnu primjenu pravila za preračunavanje i zaokruživanje te pravila u razdoblju dvojnog optjecaja, ali i kako će teći proces zamjene gotovog novca kune u gotov novac eura.
Nakon zanimljive rasprave o izgledu euronovčanica i eurokovanica, učenici su postavljali pitanja vezana za uvođenje eura te su zatim odgovarali na postavljena pitanja, uključujući i koliko će im iznositi džeparac u eurima.
___________________________________________________________________________________________________
Euro nam kuca na vrata
Ministarstvo financija je 23. studenoga 2022. godine održalo predavanje na temu „Euro nam kuca na vrata“, učenicima osmih razreda I. Osnovne škole Dugave, iz Zagreba.
Prisutnim učenicima i djelatnicima škole ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija, Ana Zorić, pobliže je objasnila proces kroz koji je Republika Hrvatska prošla kako bi uvela euro kao službenu valutu. Također, objašnjeni su ima pojmovi, kao što su, europodručje, dvojno iskazivanja cijena, fiksni tečaj konverzije i sl. Učenici su saznali na koji način će se vršiti zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, koliko će trajati razdoblje dvojnog optjecaja, odnosno razdoblje u kojem će biti moguća plaćanja i u kunama i u eurima te su se upoznali s izgledom euronovčanica i eurokovanica.
Učenici su zatim samostalno izračunavali koliko će im iznosit džeparac, štednja ili cijena omiljenog proizvoda od 1. siječnja 2023. godine kada euro postane službena valuta u Republici Hrvatskoj.
______________________________________________________________________________________________________________________________
Upravljanje osobnim financijama
Predstavnici Ministarstva financija sudjelovali su na Državnom stručnom skupu za odgojno-obrazovne djelatnike, međupredmetna tema Poduzetništvo: Financijska i mirovinska pismenost, „Upravljanje osobnim financijama“. Skup se održao u on line formatu, 19. i 20. travnja 2022. godine, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Sudionicima su pojašnjeni procesi dvojnog optjecaja i dvojnog iskazivanja, kako i kada će moći zamijeniti kune u eure, što će biti s njihovim ugovorima o radu, ugovorima o kreditu i depozitu i slično.
Osim predstavnika Ministarstva financija, na skupu su izlagali predstavnici Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju, Ekonomskog fakulteta iz Zagreba, Udruženja investicijskih fondova, Zagrebačke burze i Hrvatskog ureda za osiguranje.
______________________________________________________________________________________________________________________________
Izgradite svoju budućnost, budite pametni u pogledu novca
U cilju kontinuiranog i sustavnog poticanja financijskog opismenjavanja, Republika Hrvatska i ove godine u razdoblju od 21. do 27. ožujka 2022. aktivno sudjeluje u obilježavanju Svjetskog (www.globalmoneyweek.org) i Europskog tjedna novca (www.ebf.eu/europeanmoneyweek).
Svjetski tjedan novca vodeći je globalni događaj podizanja svijesti o važnosti financijskog obrazovanja djece i mladih od najranije životne dobi u cilju donošenja informiranih financijskih odluka kao i konačno postizanje financijske dobrobiti i otpornosti. Od 2012., od kada se održava diljem svijeta, u manifestaciji je sudjelovalo preko 53 milijuna djece i mladih u 176 zemalja diljem svijeta.
Europski tjedan novca godišnja je inicijativa koja uključuje mlade u više od 35 europskih zemalja, s aktivnostima kao što su nastava u učionici, seminari, konferencije, Europski kviz o novcu i drugo. Navedene aktivnosti nastoje poboljšati razinu financijske pismenosti boljim financijskim obrazovanjem. Europski tjedan novca sastavni je dio misije Europske bankovne federacije radi promicanja financijske pismenosti u Europi putem različitih događanja, publikacija i partnerstava.
U Republici Hrvatskoj u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca sudjelovat će Ministarstvo financija, Porezna uprava - Središnji ured, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijska agencija, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski ured za osiguranje, Ekonomski fakultet Zagreb, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Akademija Zagrebačke burze, Hrvatski institut za financijsku edukaciju, Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje Zagreb, Savez samostalnih sindikata Hrvatske.
Navedene su institucije ujedno i članovi Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti koju je Ministarstvo financija osnovalo temeljem Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020.
Članovi Operativne radne grupe će svoje aktivnosti u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca predstaviti online kroz prigodnu prezentaciju koja se može pronaći i na poveznici https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/financijski-sustav/financijska-pismenost-potrosaca/obiljezavanje-svjetskog-i-europskog-tjedna-novca-3259/3259.
Za sudjelovanje u obilježavanju manifestacije Svjetskog i Europskog tjedna novca, ovim putem Vas pozivamo da se pridružite pregledom prezentacije ili posjetom internetskim stranicama članova Operativne radne grupe koji sudjeluju u obilježavanju.
23. studenoga 2022.
Ministarstvo financija je 23. studenoga 2022. godine održalo predavanje na temu „Euro nam kuca na vrata“, učenicima osmih razreda I. Osnovne škole Dugave, iz Zagreba.
Prisutnim učenicima i djelatnicima škole ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija, Ana Zorić, pobliže je objasnila proces kroz koji je Republika Hrvatska prošla kako bi uvela euro kao službenu valutu. Također, objašnjeni su ima pojmovi, kao što su, europodručje, dvojno iskazivanja cijena, fiksni tečaj konverzije i sl. Učenici su saznali na koji način će se vršiti zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, koliko će trajati razdoblje dvojnog optjecaja, odnosno razdoblje u kojem će biti moguća plaćanja i u kunama i u eurima te su se upoznali s izgledom euronovčanica i eurokovanica.
Učenici su zatim samostalno izračunavali koliko će im iznosit džeparac, štednja ili cijena omiljenog proizvoda od 1. siječnja 2023. godine kada euro postane službena valuta u Republici Hrvatskoj.
______________________________________________________________________________________________________________________________
Financijsko obrazovanje u nesigurnim vremenima: Jačanje financijske otpornosti i dobrobiti u Jugoistočnoj Europi
Izvor: HNB
U Zagrebu je, 29. i 30. rujna 2022. godine, održan peti godišnji sastanak u sklopu projekta tehničke pomoći koji su proveli OECD i njegova Međunarodna mreža za financijsko obrazovanje (International Network on Financial Education INFE), uz financijsku potporu Ministarstva financija Kraljevine Nizozemske i njegova programa Money Wise Platform.
Sastanak je održan pod nazivom "Financijsko obrazovanje u nesigurnim vremenima: Jačanje financijske otpornosti i dobrobiti u Jugoistočnoj Europi (SEE)", a prisustvovali su predstavnici iz Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Gruzije, Republike Moldavije, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Rumunjske.
Sudionici sastanka raspravljali su o nizu prioritetnih pitanja za zemlje Jugoistočne Europe vezanih uz financijsko obrazovanje. Naglasak u raspravama je stavljen na financijsko obrazovanje za ciljanu publiku (mikro, mala i srednja poduzeća, mladi i starija populacija), financijsko obrazovanje na radnom mjestu, resursi za financijsko obrazovanje, digitalno financijsko obrazovanje, kao i ulogu kulture i bihevioralnog pristupa u jačanju financijske pismenosti.
Sastanak je omogućio razmjenu iskustava o svojim postignućima u proteklih pet godina među sedam zemalja koje su sudjelovale u projektu tehničke pomoći.
Na uvodnom izlaganju Ana Zorić, ravnateljica za Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, Ministarstva financija Republike Hrvatske, navela je da nedavno doneseni drugi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za period 2021. – 2026. godine, promiče fleksibilnost i raznolikost kanala za distribuciju kako bi se doprlo do što većeg broja građana, posebno onih kojima je financijsko obrazovanje najpotrebnije. Napomenula je da su "financijsko obrazovanje i podizanje razine financijske pismenosti dugotrajan proces i postoji potreba za kontinuiranim radom kako bi se ostvario što veći napredak".
Više informacija o Projektu tehničke pomoći u financijskom obrazovanju u Jugoistočnoj Europi u organizaciji Međunarodne mreže za financijsko obrazovanje (INFE) OECD-a možete pronaći na linku.
Flore-Anne Messy (OECD), Bojan Fras (HNB), Ana Zorić(MFIN) i Robin Uyterlinde
(Ministarstvo financija, Nizozemska)
Izvor: HNB
Panel rasprava između zemalja sudionica o postignućima u okviru projekta tehničke pomoći
______________________________________________________________________________________________________________________________
Konferencija financijske pismenosti – Toni Milun
Autor fotografija: DOKU FILMS
Konferencija financijske pismenosti – Toni Milun održana je u Zagrebu 15. rujna 2022. godine, uz svečano pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i Ministrastva financija.
U uvodnom dijelu konferencije sudionicima se obratio državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj koji je istaknuo da brze i učestale promjene kao posljedica tehnološkog napretka i globalizacije zahtijevaju od pojedinca donošenje brzih i svakodnevnih odluka i u domeni financija. Krive odluke u pogledu financija ne utječu samo na pojedinca nego se reflektiraju i na gospodarske prilike na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Osiguravanje odgovarajuće razine financijskog obrazovanja građanima može koristiti u svim fazama života, bez obzira na dob i razinu prihoda.
Državni tajnik je istaknuo da je prošle godini donesen drugi po redu Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine kao dokument na kojem se temelje aktivnosti za pojedine ciljne skupine stanovništva, i to: djeca i mladi, odrasli mlađe dobi, osobe radne dobi koji ostvaruju prihode i osobe starije životne dobi. Temeljem Nacionalnog strateškog okvira donose se Akcijski planovi, te se trenutno provode aktivnosti vezane uz donošenje Akcijskog plana za 2023. i 2024. godinu
Svoje izlaganje državni tajnik je završio porukom da neovisno o aktivnostima koje se već provode, treba imati na umu da je financijsko obrazovanje i podizanje razine financijske pismenosti dugotrajan proces, a za konkretniji napredak potreban je daljnji kontinuiran rad.
______________________________________________________________________________________________________________________________
Okvir financijskih kompetencija za odrasle
Europska komisija i Međunarodna mreža za financijsko obrazovanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-INFE) objavili su zajednički okvir financijskih kompetencija za odrasle u Europskoj uniji.
Okvir financijskih kompetencija za odrasle https://www.oecd.org/finance/financial-competence-framework-for-adults-in-the-european-union.htm zamišljen je kao konceptualna osnova na kojoj se grade različite politike i mjere financijskog obrazovanja, a nadograđuje se na postojeći okvir temeljnih financijskih kompetencija za odrasle https://www.oecd.org/finance/financial-education/Core-Competencies-Framework-Adults.pdf.
Okvir se usredotočuje na kompetencije koje se odnose na osobne financije i ne dotiče kompetencije koje su već pokrivene drugim postojećim okvirima, kao što su Europski okvir digitalnih kompetencija za građane - DigComp i Europsko poduzetništvo, nego ih nadopunjuje.
Ovaj okvir nastavak je jedne od mjera najavljenih u Akcijskom planu unije tržišta kapitala Europske unije za 2020. godinu. Označava ključnu prekretnicu u radu Europske komisije na financijskoj pismenosti kao i važan nastavak zajedničkog rada Europske komisije i OECD-INFE na financijskoj pismenosti.
Okvir je dostupan za dobrovoljno korištenje u Europskoj uniji od strane javnih tijela, privatnih tijela i civilnog društva, a može se koristiti za potporu razvoju nacionalnih politika i inicijativa financijske pismenosti.
___________________________________________________________________________________________________________________________
Upravljanje osobnim financijama
Predstavnici Ministarstva financija sudjelovali su na Državnom stručnom skupu za odgojno-obrazovne djelatnike, međupredmetna tema Poduzetništvo: Financijska i mirovinska pismenost, „Upravljanje osobnim financijama“. Skup se održao u on line formatu, 19. i 20. travnja 2022. godine, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, upoznala je sudionike skupa s procesom uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Posebno je naglašeno da se tijekom pripreme Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj vodilo slijedećim načelima:
- zaštite potrošača,
- zabrane neopravdanog povećanja cijena,
- neprekidnosti pravnih instrumenata,
- učinkovitosti i ekonomičnosti i
- transparentnosti i informiranosti.
Sudionicima su pojašnjeni procesi dvojnog optjecaja i dvojnog iskazivanja, kako i kada će moći zamijeniti kune u eure, što će biti s njihovim ugovorima o radu, ugovorima o kreditu i depozitu i slično.
Maria Pavić, viša stručna savjetnica u Službi za financijsku pismenost, predstavila je sudionicima skupa aktivnosti koje se provode u Republici Hrvatskoj vezane uz promicanje financijske pismenosti potrošača, a sukladno Nacionalnom strateškom okviru financijske pismenosti potrošača i Akcijskim planom za unapređenje financijske pismenosti potrošača za 2021. i 2022. godinu. Sudionici su upoznati s ciljem Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača koji je stvaranje podloge za sustavnu i sveobuhvatnu integraciju financijskog obrazovanja u obrazovne procese uz poticanje javnog, privatnog i civilnog sektora na aktivno sudjelovanje u financijskom obrazovanju.
Sudionicima skupa najavljen je zajednički projekt OECD-a i Europske komisije vezan uz europski okvir financijskih kompetencija za mlade, a koji će se razvijati u sljedeće dvije godine. Na projektu iz Republike Hrvatske sudjeluju Ministarstvo financija, Agencija za odgoj i obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje.
Osim predstavnika Ministarstva financija, na skupu su izlagali predstavnici Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju, Ekonomskog fakulteta iz Zagreba, Udruženja investicijskih fondova, Zagrebačke burze i Hrvatskog ureda za osiguranje.
Izgradite svoju budućnost, budite pametni u pogledu novca
U cilju kontinuiranog i sustavnog poticanja financijskog opismenjavanja, Republika Hrvatska i ove godine u razdoblju od 21. do 27. ožujka 2022. aktivno sudjeluje u obilježavanju Svjetskog (www.globalmoneyweek.org) i Europskog tjedna novca (www.ebf.eu/europeanmoneyweek).
Svjetski tjedan novca vodeći je globalni događaj podizanja svijesti o važnosti financijskog obrazovanja djece i mladih od najranije životne dobi u cilju donošenja informiranih financijskih odluka kao i konačno postizanje financijske dobrobiti i otpornosti. Od 2012., od kada se održava diljem svijeta, u manifestaciji je sudjelovalo preko 53 milijuna djece i mladih u 176 zemalja diljem svijeta.
Europski tjedan novca godišnja je inicijativa koja uključuje mlade u više od 35 europskih zemalja, s aktivnostima kao što su nastava u učionici, seminari, konferencije, Europski kviz o novcu i drugo. Navedene aktivnosti nastoje poboljšati razinu financijske pismenosti boljim financijskim obrazovanjem. Europski tjedan novca sastavni je dio misije Europske bankovne federacije radi promicanja financijske pismenosti u Europi putem različitih događanja, publikacija i partnerstava.
U Republici Hrvatskoj u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca sudjelovat će Ministarstvo financija, Porezna uprava - Središnji ured, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijska agencija, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski ured za osiguranje, Ekonomski fakultet Zagreb, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Akademija Zagrebačke burze, Hrvatski institut za financijsku edukaciju, Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje Zagreb, Savez samostalnih sindikata Hrvatske.
Navedene su institucije ujedno i članovi Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti koju je Ministarstvo financija osnovalo temeljem Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020.
Članovi Operativne radne grupe će svoje aktivnosti u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca predstaviti online kroz prigodnu prezentaciju koja se može pronaći i na poveznici https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/financijski-sustav/financijska-pismenost-potrosaca/obiljezavanje-svjetskog-i-europskog-tjedna-novca-3259/3259.
Za sudjelovanje u obilježavanju manifestacije Svjetskog i Europskog tjedna novca, ovim putem Vas pozivamo da se pridružite pregledom prezentacije ili posjetom internetskim stranicama članova Operativne radne grupe koji sudjeluju u obilježavanju.