IDB

Grupacija Inter-američke banke za razvoj (IDBG), sa sjedištem u Washingtonu, sastoji se od sljedećih institucija:

 
IDB je najstarija regionalna razvojna banka u svijetu osnovana 1959. godine sa svrhom doprinosa procesu ekonomskog i socijalnog razvoja u regiji Latinske Amerike i Kariba (LAK). IDB kroz financijsku i tehničku pomoć nastoji pridonijeti socijalnoj jednakosti i smanjenju siromaštva, poboljšati zdravstvo i obrazovanje te unaprijediti infrastrukturu. Cilj IDB-a je postići razvoj na održiv i klimatski pogodan način. IDB je najveći multilateralni zajmodavac u regiji. Danas IDB broji 48 zemalja članica od kojih se 26 nalazi u regiji LAK. Redovni kapital IDB-a iznosi 176,76 mlrd USD, od čega je 5,82 mlrd USD (3,29%) uplaćeno, a ostatak predstavlja kapital na poziv. Regionalna skupina zemalja, odnosno skupina zemalja zajmoprimaca, ima sveukupno 50,02% glasačke snage. Skupinu neregionalnih zemalja članica čine 22 zemlje kojima na osnovi članstva pripada pravo sudjelovanja u projektima financiranim od strane IDB-a te pravo suodlučivanja, dodijeljeno na osnovi udjela u kapitalu IDB-a. Pojedinačno najveći dioničar IDB-a su Sjedinjene Američke Države s 30.01% udjela u kapitalu. Na kraju 2022. godine, ukupna imovina Banke iznosila je 148,03 mlrd USD. Prema ocjeni vodećih rejting agencija (S&P/Moody’s/Fitch) Banka nosi AAA/Aaa kreditni rejting stabilnog izgleda.
 
IIC je međunarodna organizacija osnovana 1986. godine temeljem Sporazuma o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije koja je započela s radom 1989. Pravno je odvojen i poseban član IDBG. IIC pruža podršku privatnom sektoru u regionalnim državama članicama Latinske Amerike i Kariba. IIC ima također 48 zemalja članica od kojih se 26 nalazi u regiji LAK. Svrha IIC-a je poticati uspostavu, širenje i modernizaciju projekata privatnog sektora u regiji LAK s ciljem jačanja konkurentnosti i uključivog gospodarskog rasta. Od 2016. godine, kada je započeo s radom kao nova organizacija u okviru IDBG, IIC upravlja svim operativnim i administrativnim funkcijama privatnog sektora za IDBG kako bi bolje služio i maksimizirao razvojni učinak za klijente i partnere u regiji LAK. Cilj djelovanja IIC je omogućiti malim i srednjim poduzećima pristup financiranju, promicati razvoj infrastrukture, poduprijeti inovacije i tehnološki razvoj, poboljšati pružanje osnovnih dobara i usluga i poticati zeleni rast podupirući klimatske promjene i digitalnu transformaciju.
 
MIF (od listopada 2018. godine koristi se naziv - IDB Lab) inovacijski je inkubator IDBG, koji u obliku inovativnih rješenja pruža podršku privatnom sektoru u regionalnim državama članicama LAK-a. MIF je osnovan 1992. godine, a Ugovor o osnivanju stupio je na snagu 7. siječnja 1993. godine. Zemlje članice IDB Lab-a zastupljene su u Odboru donatora. Hrvatska nije članica IDB Laba. Svrha IDB Laba je potpora gospodarskom rastu i smanjenju siromaštva u regionalnim državama članicama LAK-a poticanjem većih privatnih ulaganja i unapređenjem razvoja privatnog sektora. IDB Lab pruža inovacije u području: obrazovanja, zdravstva, financijske uključenosti, javnih usluga i zelene ekonomije.
 
Odbor guvernera ima najviše ovlasti u IDB-u i IIC-u. Guverner u IDB-u za RH je po funkciji ministar financija, a kao zamjenik guvernera imenovan je državni tajnik u MFIN, g. Stipe Župan. Odbor izvršnih direktora odgovoran je za vođenje poslova IDB-a i IIC-a, a biraju ih zemlje grupirane u konstituence. RH se u IDB-u nalazi u japanskoj konstituenci, kojoj je na čelu izvršni direktor, g. Takashi Hanajiri. Konstituenca uključuje 6 zemalja: Hrvatska, Japan, Koreja, Portugal, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo. U IIC-u se RH nalazi u konstituenci zajedno s Japanom, Izraelom, Korejom, Portugalom, Slovenijom i Španjolskom. Predsjednik IDBG je g. Ilan Goldfajn (5-god mandat od 19. prosinca 2022.).
 
Članstvo Republike Hrvatske u IDB-u i IIC-u
 
RH je punopravna članica IDB-a od 16. prosinca 1993. godine. U IDB-u RH posjeduje 6.895 dionica, odnosno ukupno 83,18 mil USD kapitala IDB-a (2,9 mil USD uplaćenog kapitala i 80,2 mil USD kapitala na poziv) što čini 0,05% udjela u kapitalu. Budući da je RH neregionalna članica, ne može koristiti sredstva IDB-a i IIC-a, već je članstvom u njima zemlja donator. Međutim, članstvo otvara hrvatskim tvrtkama mogućnost sudjelovanja na natječajima u okviru projekata u čijem financiranju sudjeluje IDB i IIC. Posebna komparativna prednost članstva u IDB-u i IIC-u jest ta što smo uz Sloveniju jedina članica iz regije srednje, istočne i jugoistočne Europe.
 
Na Godišnjoj skupštini IDB-a i IIC-a 2015. godine donesene su rezolucije kojom se privatni sektor Grupe IDB konsolidira u IIC. Guverneri IDB-a i IIC-a odlučili su da model kapitalizacije IIC-a uključuje 2,03 mlrd USD povećanja kapitala, od kojih će 1,305 mlrd USD biti novi doprinosi od strane članica IIC-a kroz razdoblje od 7 godina počevši od 2016. godine. Preostalih 725 mil USD povećanja kapitala sadržava kapitalne transfere iz IDB-a počevši od 2018. godine, koji se odobravaju svake godine od strane guvernera IDB-a, a s ciljem kontinuiranog održavanja IDB-ove dugoročne „AAA“ investicijske ocjene. U sklopu rezolucija, guverneri IDB-a i IIC-a donijeli su odluku o prihvaćanju članstva Hrvatske, Slovenije i Velike Britanije u IIC te su definirana i dva modela kapitalizacije za 3 nove članice (jedan putem uplata dionica, drugi putem kapitalnih transfera). Obzirom da RH ima dionice u IDB-u i sudjelovala je u devetom povećanju kapitala IDB-a, odlučeno je da se dio dionica i glasačke snage prebace u IIC - putem kapitalnih transfera iz IDB-a u IIC, koje od 2018. do 2025. odobrava Odbor guvernera. Ugovor o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije RH je potpisala 10. srpnja 2018. godine u Washingtonu, te je postala punopravna članica IIC-a 12. travnja 2019. godine. U korist RH, iz kapitala IDB-a transferirat će se 21 dionica, ukupne vrijednosti 352.776,07 USD. Na dan 31. prosinca 2022. godine RH u IIC-u posjeduje 15 dionica ukupne vrijednosti 248.159,72 USD, čime ostvaruje udio glasačke snage u IIC-u od 0,0088%.
 
Ministarstva financija RH i IDB potpisali su 18. ožujka 2023. Memorandum o suglasnosti. Cilj sklopljenog Memoranduma o suglasnosti je formalizirati okvir suradnje i olakšati suradnju između institucija radi promicanja programa i projekata koji potiču međusobnu suradnju, uključujući i u području obrazovanja, s namjerom rješavanja društvenih izazova u regiji LAK-a. U okviru Memoranduma o suglasnosti, MFIN i IDB će zajedno poticati prijavu sudjelovanja hrvatskih tvrtki u projektima koje IDB financira te raditi na uspostavi suradnje sa sveučilištima i drugim akterima u akademskoj zajednici, uključujući stažiranja, istraživačke stipendije i druge programe. U okviru Memoranduma o suglasnosti, MFIN i IDB potpisali su 11. listopada 2023. Administrativni sporazum vezano za uspostavu „EXPLEARN: Mehanizma za produljeno trajanje školskog dana, temeljem kojeg će se pružiti savjetodavna pomoć institucija RH zainteresiranim partnerima u LAK regiji u obliku rješenja za produljeni boravak u školama.

Dokumenti