Međunarodni dokumenti
Republika Hrvatska, od donošenja prvog Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine, preko aktualnog Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine i pripadajućih akcijskih planova, pridaje veliku pozornost i ulaže velike napore u financijsku pismenost svojih građana, razvijajući vlastiti sustav financijskog opismenjavanja, ali i prateći trendove razvijenih zemalja u tom području i primjenjujući relevantne međunarodne dokumente: analize, stručne podloge i preporuke u području unapređivanja financijske pismenosti.
Od međunarodnih institucija koje su imale i imaju vodeću ulogu u promicanju financijske pismenosti posebno se izdvajaju Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetska banka i Europska komisija.
OECD je među prvima inicirao promicanje financijske pismenosti, a time i potrebu za planskim i sustavnim financijskim obrazovanjem. Pokrenuo je osnivanje Međunarodne mreže za financijsko obrazovanje (International Network on Financial Education - INFE) koja uključuje brojna državna tijela i javne institucije (ministarstva financija, ministarstva obrazovanja, središnje banke i drugo) u preko sto zemalja, s ciljem prikupljanja podataka, provođenja istraživanja, analize javnih politika te razmjene i širenja informacija o programima, projektima i iskustvima u području financijskog opismenjavanja.
Europska komisija (EC) je u tu svrhu osnovala Stručnu skupinu za financijsko obrazovanje (Expert Group on Financial Education, EGFE). Komisija ističe važnost koordinacije nacionalnih strategija za uvođenje i provedbu financijskog obrazovanja u zemljama članicama, a ujedno programi financijskog opismenjavanja trebaju biti prilagođeni i usmjereni na specifične potrebe građana pojedine zemlje članice. Naglašava se da njima treba obuhvatiti mladu populaciju te se sugerira da financijsko obrazovanje treba biti integrirano u kurikulume škola zemalja članica.
Od velikog broja međunarodnih dokumenata koji zagovaraju i usmjeravaju djelovanje niza zemalja u području financijske pismenosti, u provedbi (a dijelom i u izradi) kojih Republika Hrvatska aktivno sudjeluje, od osobite važnosti su dokumenti: EC i OECD-INFE (2022) Okvir financijskih kompetencija za odrasle u Europskoj uniji; EC i OECD-INFE (2023) Okvir financijskih kompetencija za djecu i mlade u Europskoj uniji; Vijeće Europske unije (2024) Zaključci Vijeća o financijskoj pismenosti te OECD (2024) Recommendation of the Council on Financial Literacy, koje možete pronaći na desnom izborniku.
Od međunarodnih institucija koje su imale i imaju vodeću ulogu u promicanju financijske pismenosti posebno se izdvajaju Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetska banka i Europska komisija.
OECD je među prvima inicirao promicanje financijske pismenosti, a time i potrebu za planskim i sustavnim financijskim obrazovanjem. Pokrenuo je osnivanje Međunarodne mreže za financijsko obrazovanje (International Network on Financial Education - INFE) koja uključuje brojna državna tijela i javne institucije (ministarstva financija, ministarstva obrazovanja, središnje banke i drugo) u preko sto zemalja, s ciljem prikupljanja podataka, provođenja istraživanja, analize javnih politika te razmjene i širenja informacija o programima, projektima i iskustvima u području financijskog opismenjavanja.
Europska komisija (EC) je u tu svrhu osnovala Stručnu skupinu za financijsko obrazovanje (Expert Group on Financial Education, EGFE). Komisija ističe važnost koordinacije nacionalnih strategija za uvođenje i provedbu financijskog obrazovanja u zemljama članicama, a ujedno programi financijskog opismenjavanja trebaju biti prilagođeni i usmjereni na specifične potrebe građana pojedine zemlje članice. Naglašava se da njima treba obuhvatiti mladu populaciju te se sugerira da financijsko obrazovanje treba biti integrirano u kurikulume škola zemalja članica.
Od velikog broja međunarodnih dokumenata koji zagovaraju i usmjeravaju djelovanje niza zemalja u području financijske pismenosti, u provedbi (a dijelom i u izradi) kojih Republika Hrvatska aktivno sudjeluje, od osobite važnosti su dokumenti: EC i OECD-INFE (2022) Okvir financijskih kompetencija za odrasle u Europskoj uniji; EC i OECD-INFE (2023) Okvir financijskih kompetencija za djecu i mlade u Europskoj uniji; Vijeće Europske unije (2024) Zaključci Vijeća o financijskoj pismenosti te OECD (2024) Recommendation of the Council on Financial Literacy, koje možete pronaći na desnom izborniku.