Računovodstvo
Objavljena je delegirana Direktiva kojom se povećavaju kriteriji za razvrstavanje poduzetnika
Zbog velike inflacije u 2021. i 2022. godini, preispitani su novčani kriteriji veličine za određivanje kategorije veličine poduzetnika iz Računovodstvene direktive (Direktiva 2013/34) kako bi se u obzir uzeo učinak inflacije. Prema podacima Eurostata u razdoblju od oko deset godina od 1. siječnja 2013. do 31. ožujka 2023. godine kumulativna inflacija u europodručju dosegnula je 24,3%, a u cijeloj Europskoj uniji 27,2%. Upravo iz tog razloga, Europska komisija predložila je povećanje pragova za razvrstavanje poduzetnika za 25% zaokruženo na cijeli broj. Delegiranom direktivnom Komisije (EU) 2023/2775 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbi kriterija veličine za mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća ili grupe (Tekst značajan za EGP) (L 21.12.2023.), koja je stupila na snagu 24. prosinca 2023. godine, izmijenjeni su pragovi za razvrstavanje poduzetnika.
Zagreb, 17. siječnja 2024.
Najvažnije odredbe Zakona o računovodstvu koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 82/23, dalje u tekstu: Zakon) objavljen je u Narodnim novinama 20. srpnja 2023. Dio odredbi Zakona u svezi definicija, knjigovodstvenih isprava u dijelu identifikacije sudionika poslovnog događaja i primjene standarda financijskog izvještavanja kada je matično društvo obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (dalje u tekstu: HSFI), ali barem jedno ovisno društvo obveznik je primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje u tekstu: MSFI) stupile su na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, dakle 28. srpnja 2023. dok je preostali dio odredbi Zakona u svezi novoga Izvješća o informacijama o plaćenom porezu na dobit, načina primjene funkcijske valute koja je različita od eura, i statusa kreditnih unija stupio na snagu 1. siječnja 2014.
Izvješće o informacijama o plaćenom porezu na dobit
Zakon je primarno izrađen zbog prijenosa Direktive (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice (dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2021/2101). Sve države članice Europske unije imale su obvezu prenijeti Direktivu (EU) 2021/2101 do 22. lipnja 2023. u nacionalna zakonodavstva.
Pojmovi
Zakonom su dodani važni pojmovi koji se odnose na Izvješće o informacijama o plaćenom porezu na dobit (dalje u tekstu: Izvješće), a koje do sada Zakon o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20 i 114/20) nije sadržavao.
Najvažniji pojmovi
Krajnje matično društvo je poduzetnik koji sastavlja konsolidirane financijske izvještaje najveće grupe društava.
Samostalni poduzetnik je poduzetnik koji nije dio grupe.
Konsolidirani financijski izvještaji su financijski izvještaji koje priprema matični poduzetnik grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi i rashodi iskazuju kao da je riječ o jedinstvenom gospodarskom subjektu.
Porezna jurisdikcija je državna ili nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit.
Prihod a) netoprihod za poduzetnike na koje se primjenjuje pravo države članice, a koji ne primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 ili
b) prihod kako je definiran okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju financijski izvještaji ili u smislu tog okvira, za druge poduzetnike.
Obveznici izrade Izvješća
Krajnje matično društvo i samostalni poduzetnik društvo čiji (konsolidirani) prihod, iskazan u godišnjim (konsolidiranim) financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim Izvješće za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.
Obveza izrade Izvješća prestaje ako ukupni (konsolidirani) prihod, iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.
Kada je riječ o grupama koje na području Republike Hrvatske ili druge države članice posluju kao društva kćeri ili preko podružnica, društva kćeri i podružnice dužne su objaviti Izvješće krajnjeg matičnog društva. Međutim, zbog razloga proporcionalnosti i djelotvornosti, obveza da se Izvješće objavi ograničena je na srednja i velika društva kćeri s poslovnim nastanom u Europskoj uniji te na podružnice usporedive veličine.
Srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kćer pod kontrolom krajnjeg matičnog društva koje ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na to krajnje matično društvo za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.
Obvezu izrade Izvješća neće imati svaka podružnica, već samo ako prihod podružnice za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi 8.000.000,00 eura. Dodatno, podružnica je dužna izvješćivati samo ako:
1. poduzetnik koji je osnovao podružnicu je:
a) povezano društvo u okviru grupe na čije se krajnje matično društvo ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice i čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura ili
b) samostalni poduzetnik čiji prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura i
2. krajnje matično društvo nema srednje ili veliko društvo kćer.
Ako informacije ili Izvješće nisu dostupni ili krajnje matično društvo društvu kćeri ili podružnici nije dostavilo sve potrebne informacije, društvo kćer i podružnica dužne su sastaviti, objaviti i učiniti dostupnim Izvješće koje sadržava sve informacije koje posjeduju, koje su dobili ili pribavili, ali i izjavu u kojoj navode da njihovo krajnje matično društvo nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.
Obvezu izrade Izvješća nemaju:
Sadržaj Izvješća
Izvješće treba sadržavati informacije koje se odnose na sve aktivnosti samostalnog poduzetnika ili krajnjeg matičnog društva uključujući aktivnosti svih povezanih društava konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima za relevantnu poslovnu godinu.
Sadržaj izvješća
Izvješće sadrži:
1. naziv krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika, oznaka poslovne godine, valuta koja se upotrebljava za prezentiranje Izvješća i popis svih društava kćeri konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva, ako postoje, za relevantnu poslovnu godinu, s poslovnim nastanom u Europskoj uniji ili u poreznim jurisdikcijama uključenima u priloge I. i II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe
2. kratak opis vrste aktivnosti
3. prosječan broj radnika na puno radno vrijeme
4. prihod koji obuhvaća transakcije s povezanim društvima, a koje treba izračunati kao:
a) zbroj netoprihoda, ostalih poslovnih prihoda, prihoda od sudjelujućih udjela, isključujući dividende primljene od povezanih društava, prihoda od drugih ulaganja i zajmova koji su dio dugotrajnih sredstava, drugih prihoda od kamata i sličnih prihoda navedenih u pravilniku kojim se uređuje struktura i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja ili
b) prihod kako je određen okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju godišnji financijski izvještaji, isključujući vrijednosna usklađivanja i dividende primljene od povezanih društava
5. iznos dobiti ili gubitka prije oporezivanja
6. iznos obračunanog poreza na dobit tijekom relevantne poslovne godine, koji treba izračunati kao tekući porezni rashod koji je priznat u vezi s oporezivom dobiti ili gubitkom poslovne godine poduzetnika i podružnica u relevantnoj poreznoj jurisdikciji, pri čemu se tekući porezni rashod odnosi samo na aktivnosti poduzetnika u relevantnoj poslovnoj godini i ne uključuje odgođene poreze ili rezerviranja za neizvjesne porezne obveze
7. iznos plaćenog poreza na dobit na novčanoj osnovi, koji treba izračunati kao iznos poreza na dobit koji su poduzetnici i podružnice u relevantnoj poreznoj jurisdikciji platili tijekom relevantne poslovne godine, pri čemu plaćeni porez uključuje porez po odbitku koji su platili drugi poduzetnici u odnosu na plaćanja poduzetnicima i podružnicama unutar grupe
8. iznos akumulirane dobiti na kraju relevantne poslovne godine, pri čemu akumulirana dobit predstavlja zbroj dobiti iz proteklih poslovnih godina i iz relevantne poslovne godine za koju još nije odlučeno o raspodjeli. U slučaju podružnica, akumulirana dobit jest dobit poduzetnika koji je osnovao podružnicu.
O porezu na dobit može se izvijestiti na temelju uputa za izvješćivanje iz propisa kojima se uređuje administrativna suradnja u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije. Ako poduzetnik primjenjuje te upute potrebno je navedeno naznačiti u Izvješću. Bitno je istaknuti da se u Izvješću iskazuju informacije zasebno za svaku državu članicu. Ako se država članica sastoji od nekoliko poreznih jurisdikcija, informacije se objedinjuju na razini države članice. Informacije se pripisuju svakoj relevantnoj poreznoj jurisdikciji na temelju poslovnog nastana, postojanja stalnog mjesta poslovanja ili stalne poslovne aktivnosti koja, s obzirom na aktivnosti grupe ili samostalnog poduzetnika, može podlijegati obvezi poreza na dobit u toj poreznoj jurisdikciji.
Jednu ili više informacija koje su obveznici dužni objaviti mogu se privremeno izostaviti iz Izvješća ako bi se njihovim otkrivanjem ozbiljno naštetilo poslovnom položaju poduzetnika na kojeg se to Izvješće odnosi. Svako izostavljanje informacija mora biti jasno navedeno u Izvješću zajedno s obrazloženjem. Sve informacije koji su izostavljene mogu se objaviti u kasnijem izvješću o porezu na dobit, a najkasnije pet godina od datuma izvornog izostavljanja.
Predviđena je upotreba zajedničkog predloška i strojno čitljivih elektroničkih formata za izvješćivanje. Europska komisija dobila je ovlast provedbenim aktima izraditi zajednički predložak i elektroničke formate za izvješćivanje. Objava provedbenog akta očekuje se u lipnju 2024., a njegovo stupanje na snagu u srpnju 2024.
Valuta
Valuta koja se upotrebljava u izvješću o porezu na dobit je valuta u kojoj su iskazani godišnji konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva ili godišnji financijski izvještaji samostalnog poduzetnika. Izvješće se može objaviti u valuti koja je različita od valute koja se upotrebljava u godišnjim financijskim izvještajima. Međutim, kod velikih i srednjih društva kćeri, valuta koja se upotrebljava je valuta u kojoj društvo kćer objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje.
Javna dostupnost
Izvješće obveznici moraju objaviti u roku od 12 mjeseci od datuma bilance za poslovnu godinu za koju se ono sastavlja. Izvješće mora biti besplatno i javno dostupno na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije na internetskim stranicama:
a) poduzetnika
b) društva kćeri ili povezanog društva
c) podružnice ili poduzetnika koji je osnovao podružnicu ili povezano društvo.
Ako je Izvješće, besplatno i javno dostupno bilo kojoj trećoj strani koja se nalazi u Europskoj uniji u strojno čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje na internetskim stranicama Registra godišnjih financijskih izvještaja tada ga obveznik nije dužan objaviti na svojoj internetskoj stranici. Međutim, internetske stranice moraju sadržavati informacije o izuzeću i upućivanje na internetske stranice relevantnog registra godišnjih financijskih izvještaja.
Izvješće treba biti dostupno najmanje na pet uzastopnih godina od dana njegove objave.
Odgovornost za sastavljanje, objavljivanje i dostupnost
Radi veće transparentnosti i odgovornosti poduzetnika prema ulagateljima, vjerovnicima, trećim stranama i općoj javnosti, Zakonom se utvrđuje da su članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika solidarno odgovorni, u okviru svojih nadležnosti, za sastavljanje, objavljivanje i javnu dostupnost Izvješća. Članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva kćeri i osobe imenovane za obavljanje formalnosti u vezi s objavljivanjem za podružnice također su solidarno odgovorni da je prema njihovim saznanjima i sposobnostima, Izvješće sastavljeno u skladu sa Zakonom.
Ako je izvješće ili informacije o porezu na dobit nepotpuno, odgovornost tih članova odnosno tih osoba proteže se na objavljivanje izjave u kojoj se navodi da krajnje matično društvo nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.
Izjava ovlaštenog revizora
Zakon propisuje obvezu samostalnom revizoru ili revizorskom društvu da u revizorskom izvješću navede je li, za poslovnu godinu koja prethodi poslovnoj godini za koju su pripremljeni godišnji financijski izvještaji koji su predmet revizije, objavljeno Izvješće i, ako jest, je li objavljeno u skladu sa Zakonom.
Kako bi se osiguralo da je javnost svjesna opsega obveze izvješćivanja o porezu na dobit i usklađenosti s tom obvezom izvješćivanja, države članice Europske unije dužne su zahtijevati da revizorska društva navedu je li poduzetnik bio dužan objaviti Izvješće te da, u slučaju postojanja te obveze, navedu je li to Izvješće objavljeno.
Prva Izvješća
Obveznici su dužni izraditi i objaviti Izvješće za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma.
Europska komisija će do 22. lipnja 2027. podnijeti izvješće o usklađenosti s obvezama izvješćivanja o porezu na dobit, uzimajući u obzir stanje na razini OECD-a, potrebu za osiguravanjem dostatne razine transparentnosti i potrebu za očuvanjem i osiguravanjem konkurentnog okruženja za poduzetnike i privatna ulaganja. Posebno će se preispitati treba li se područje primjene proširiti na velike poduzetnike i velike grupe. Također, preispitat će se je li potrebno proširiti sadržaj Izvješće kako bi se njime obuhvatile dodatne stavke.
Zbog velike inflacije u 2021. i 2022. godini, preispitani su novčani kriteriji veličine za određivanje kategorije veličine poduzetnika iz Računovodstvene direktive (Direktiva 2013/34) kako bi se u obzir uzeo učinak inflacije. Prema podacima Eurostata u razdoblju od oko deset godina od 1. siječnja 2013. do 31. ožujka 2023. godine kumulativna inflacija u europodručju dosegnula je 24,3%, a u cijeloj Europskoj uniji 27,2%. Upravo iz tog razloga, Europska komisija predložila je povećanje pragova za razvrstavanje poduzetnika za 25% zaokruženo na cijeli broj. Delegiranom direktivnom Komisije (EU) 2023/2775 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbi kriterija veličine za mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća ili grupe (Tekst značajan za EGP) (L 21.12.2023.), koja je stupila na snagu 24. prosinca 2023. godine, izmijenjeni su pragovi za razvrstavanje poduzetnika.
| Stari kriteriji za razvrstavanje poduzetnika | Novi kriteriji za razvrstavanje poduzetnika |
| Mikro poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: - ukupna aktiva 350.000,00 eura - neto prihod 700.000,00 eura - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 10 radnika. Mali poduzetnici su oni koji nisu mikro poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: - ukupna aktiva 4.000.000,00 eura - neto prihod 8.000.000,00 eura - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 50 radnika. Srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: - ukupna aktiva 20.000.000,00 eura - neto prihod 40.000.000,00 eura - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 250 radnika. Veliki poduzetnici su oni koji prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: - ukupna aktiva 20.000.000,00 eura - neto prihod 40.000.000,00 eura - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 250 radnika. |
Mikro poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: - ukupna aktiva 450.000,00 eura - neto prihod 900.000,00 eura - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 10 radnika. Mali poduzetnici su oni koji nisu mikro poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: - ukupna aktiva 5.000.000,00 eura - neto prihod 10.000.000,00 eura - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 50 radnika. Srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: - ukupna aktiva 25.000.000,00 eura - neto prihod 50.000.000,00 eura - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 250 radnika. Veliki poduzetnici su oni koji prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: - ukupna aktiva 25.000.000,00 eura - neto prihod 50.000.000,00 eura - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 250 radnika. |
Zagreb, 17. siječnja 2024.
Najvažnije odredbe Zakona o računovodstvu koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 82/23, dalje u tekstu: Zakon) objavljen je u Narodnim novinama 20. srpnja 2023. Dio odredbi Zakona u svezi definicija, knjigovodstvenih isprava u dijelu identifikacije sudionika poslovnog događaja i primjene standarda financijskog izvještavanja kada je matično društvo obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (dalje u tekstu: HSFI), ali barem jedno ovisno društvo obveznik je primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje u tekstu: MSFI) stupile su na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, dakle 28. srpnja 2023. dok je preostali dio odredbi Zakona u svezi novoga Izvješća o informacijama o plaćenom porezu na dobit, načina primjene funkcijske valute koja je različita od eura, i statusa kreditnih unija stupio na snagu 1. siječnja 2014.
Izvješće o informacijama o plaćenom porezu na dobit
Zakon je primarno izrađen zbog prijenosa Direktive (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice (dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2021/2101). Sve države članice Europske unije imale su obvezu prenijeti Direktivu (EU) 2021/2101 do 22. lipnja 2023. u nacionalna zakonodavstva.
Pojmovi
Zakonom su dodani važni pojmovi koji se odnose na Izvješće o informacijama o plaćenom porezu na dobit (dalje u tekstu: Izvješće), a koje do sada Zakon o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20 i 114/20) nije sadržavao.
Najvažniji pojmovi
Krajnje matično društvo je poduzetnik koji sastavlja konsolidirane financijske izvještaje najveće grupe društava.
Samostalni poduzetnik je poduzetnik koji nije dio grupe.
Konsolidirani financijski izvještaji su financijski izvještaji koje priprema matični poduzetnik grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi i rashodi iskazuju kao da je riječ o jedinstvenom gospodarskom subjektu.
Porezna jurisdikcija je državna ili nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit.
Prihod a) netoprihod za poduzetnike na koje se primjenjuje pravo države članice, a koji ne primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 ili
b) prihod kako je definiran okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju financijski izvještaji ili u smislu tog okvira, za druge poduzetnike.
Obveznici izrade Izvješća
Krajnje matično društvo i samostalni poduzetnik društvo čiji (konsolidirani) prihod, iskazan u godišnjim (konsolidiranim) financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim Izvješće za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.
Obveza izrade Izvješća prestaje ako ukupni (konsolidirani) prihod, iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.
Kada je riječ o grupama koje na području Republike Hrvatske ili druge države članice posluju kao društva kćeri ili preko podružnica, društva kćeri i podružnice dužne su objaviti Izvješće krajnjeg matičnog društva. Međutim, zbog razloga proporcionalnosti i djelotvornosti, obveza da se Izvješće objavi ograničena je na srednja i velika društva kćeri s poslovnim nastanom u Europskoj uniji te na podružnice usporedive veličine.
Srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kćer pod kontrolom krajnjeg matičnog društva koje ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na to krajnje matično društvo za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.
Obvezu izrade Izvješća neće imati svaka podružnica, već samo ako prihod podružnice za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi 8.000.000,00 eura. Dodatno, podružnica je dužna izvješćivati samo ako:
1. poduzetnik koji je osnovao podružnicu je:
a) povezano društvo u okviru grupe na čije se krajnje matično društvo ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice i čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura ili
b) samostalni poduzetnik čiji prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura i
2. krajnje matično društvo nema srednje ili veliko društvo kćer.
Ako informacije ili Izvješće nisu dostupni ili krajnje matično društvo društvu kćeri ili podružnici nije dostavilo sve potrebne informacije, društvo kćer i podružnica dužne su sastaviti, objaviti i učiniti dostupnim Izvješće koje sadržava sve informacije koje posjeduju, koje su dobili ili pribavili, ali i izjavu u kojoj navode da njihovo krajnje matično društvo nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.
Obvezu izrade Izvješća nemaju:
- samostalni poduzetnik ili krajnje matično društvo i njihova povezana društva ako takva društva, uključujući njihove podružnice, imaju poslovni nastan ili stalno mjesto poslovanja ili stalnu poslovnu aktivnost samo na području Republike Hrvatske i ni u jednoj drugoj poreznoj jurisdikciji
- kreditna institucija
- mali poduzetnik
- mikro poduzetnik.
Sadržaj Izvješća
Izvješće treba sadržavati informacije koje se odnose na sve aktivnosti samostalnog poduzetnika ili krajnjeg matičnog društva uključujući aktivnosti svih povezanih društava konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima za relevantnu poslovnu godinu.
Sadržaj izvješća
Izvješće sadrži:
1. naziv krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika, oznaka poslovne godine, valuta koja se upotrebljava za prezentiranje Izvješća i popis svih društava kćeri konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva, ako postoje, za relevantnu poslovnu godinu, s poslovnim nastanom u Europskoj uniji ili u poreznim jurisdikcijama uključenima u priloge I. i II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe
2. kratak opis vrste aktivnosti
3. prosječan broj radnika na puno radno vrijeme
4. prihod koji obuhvaća transakcije s povezanim društvima, a koje treba izračunati kao:
a) zbroj netoprihoda, ostalih poslovnih prihoda, prihoda od sudjelujućih udjela, isključujući dividende primljene od povezanih društava, prihoda od drugih ulaganja i zajmova koji su dio dugotrajnih sredstava, drugih prihoda od kamata i sličnih prihoda navedenih u pravilniku kojim se uređuje struktura i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja ili
b) prihod kako je određen okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju godišnji financijski izvještaji, isključujući vrijednosna usklađivanja i dividende primljene od povezanih društava
5. iznos dobiti ili gubitka prije oporezivanja
6. iznos obračunanog poreza na dobit tijekom relevantne poslovne godine, koji treba izračunati kao tekući porezni rashod koji je priznat u vezi s oporezivom dobiti ili gubitkom poslovne godine poduzetnika i podružnica u relevantnoj poreznoj jurisdikciji, pri čemu se tekući porezni rashod odnosi samo na aktivnosti poduzetnika u relevantnoj poslovnoj godini i ne uključuje odgođene poreze ili rezerviranja za neizvjesne porezne obveze
7. iznos plaćenog poreza na dobit na novčanoj osnovi, koji treba izračunati kao iznos poreza na dobit koji su poduzetnici i podružnice u relevantnoj poreznoj jurisdikciji platili tijekom relevantne poslovne godine, pri čemu plaćeni porez uključuje porez po odbitku koji su platili drugi poduzetnici u odnosu na plaćanja poduzetnicima i podružnicama unutar grupe
8. iznos akumulirane dobiti na kraju relevantne poslovne godine, pri čemu akumulirana dobit predstavlja zbroj dobiti iz proteklih poslovnih godina i iz relevantne poslovne godine za koju još nije odlučeno o raspodjeli. U slučaju podružnica, akumulirana dobit jest dobit poduzetnika koji je osnovao podružnicu.
O porezu na dobit može se izvijestiti na temelju uputa za izvješćivanje iz propisa kojima se uređuje administrativna suradnja u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije. Ako poduzetnik primjenjuje te upute potrebno je navedeno naznačiti u Izvješću. Bitno je istaknuti da se u Izvješću iskazuju informacije zasebno za svaku državu članicu. Ako se država članica sastoji od nekoliko poreznih jurisdikcija, informacije se objedinjuju na razini države članice. Informacije se pripisuju svakoj relevantnoj poreznoj jurisdikciji na temelju poslovnog nastana, postojanja stalnog mjesta poslovanja ili stalne poslovne aktivnosti koja, s obzirom na aktivnosti grupe ili samostalnog poduzetnika, može podlijegati obvezi poreza na dobit u toj poreznoj jurisdikciji.
Jednu ili više informacija koje su obveznici dužni objaviti mogu se privremeno izostaviti iz Izvješća ako bi se njihovim otkrivanjem ozbiljno naštetilo poslovnom položaju poduzetnika na kojeg se to Izvješće odnosi. Svako izostavljanje informacija mora biti jasno navedeno u Izvješću zajedno s obrazloženjem. Sve informacije koji su izostavljene mogu se objaviti u kasnijem izvješću o porezu na dobit, a najkasnije pet godina od datuma izvornog izostavljanja.
Predviđena je upotreba zajedničkog predloška i strojno čitljivih elektroničkih formata za izvješćivanje. Europska komisija dobila je ovlast provedbenim aktima izraditi zajednički predložak i elektroničke formate za izvješćivanje. Objava provedbenog akta očekuje se u lipnju 2024., a njegovo stupanje na snagu u srpnju 2024.
Valuta
Valuta koja se upotrebljava u izvješću o porezu na dobit je valuta u kojoj su iskazani godišnji konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva ili godišnji financijski izvještaji samostalnog poduzetnika. Izvješće se može objaviti u valuti koja je različita od valute koja se upotrebljava u godišnjim financijskim izvještajima. Međutim, kod velikih i srednjih društva kćeri, valuta koja se upotrebljava je valuta u kojoj društvo kćer objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje.
Javna dostupnost
Izvješće obveznici moraju objaviti u roku od 12 mjeseci od datuma bilance za poslovnu godinu za koju se ono sastavlja. Izvješće mora biti besplatno i javno dostupno na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije na internetskim stranicama:
a) poduzetnika
b) društva kćeri ili povezanog društva
c) podružnice ili poduzetnika koji je osnovao podružnicu ili povezano društvo.
Ako je Izvješće, besplatno i javno dostupno bilo kojoj trećoj strani koja se nalazi u Europskoj uniji u strojno čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje na internetskim stranicama Registra godišnjih financijskih izvještaja tada ga obveznik nije dužan objaviti na svojoj internetskoj stranici. Međutim, internetske stranice moraju sadržavati informacije o izuzeću i upućivanje na internetske stranice relevantnog registra godišnjih financijskih izvještaja.
Izvješće treba biti dostupno najmanje na pet uzastopnih godina od dana njegove objave.
Odgovornost za sastavljanje, objavljivanje i dostupnost
Radi veće transparentnosti i odgovornosti poduzetnika prema ulagateljima, vjerovnicima, trećim stranama i općoj javnosti, Zakonom se utvrđuje da su članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika solidarno odgovorni, u okviru svojih nadležnosti, za sastavljanje, objavljivanje i javnu dostupnost Izvješća. Članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva kćeri i osobe imenovane za obavljanje formalnosti u vezi s objavljivanjem za podružnice također su solidarno odgovorni da je prema njihovim saznanjima i sposobnostima, Izvješće sastavljeno u skladu sa Zakonom.
Ako je izvješće ili informacije o porezu na dobit nepotpuno, odgovornost tih članova odnosno tih osoba proteže se na objavljivanje izjave u kojoj se navodi da krajnje matično društvo nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.
Izjava ovlaštenog revizora
Zakon propisuje obvezu samostalnom revizoru ili revizorskom društvu da u revizorskom izvješću navede je li, za poslovnu godinu koja prethodi poslovnoj godini za koju su pripremljeni godišnji financijski izvještaji koji su predmet revizije, objavljeno Izvješće i, ako jest, je li objavljeno u skladu sa Zakonom.
Kako bi se osiguralo da je javnost svjesna opsega obveze izvješćivanja o porezu na dobit i usklađenosti s tom obvezom izvješćivanja, države članice Europske unije dužne su zahtijevati da revizorska društva navedu je li poduzetnik bio dužan objaviti Izvješće te da, u slučaju postojanja te obveze, navedu je li to Izvješće objavljeno.
Prva Izvješća
Obveznici su dužni izraditi i objaviti Izvješće za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma.
Europska komisija će do 22. lipnja 2027. podnijeti izvješće o usklađenosti s obvezama izvješćivanja o porezu na dobit, uzimajući u obzir stanje na razini OECD-a, potrebu za osiguravanjem dostatne razine transparentnosti i potrebu za očuvanjem i osiguravanjem konkurentnog okruženja za poduzetnike i privatna ulaganja. Posebno će se preispitati treba li se područje primjene proširiti na velike poduzetnike i velike grupe. Također, preispitat će se je li potrebno proširiti sadržaj Izvješće kako bi se njime obuhvatile dodatne stavke.