Revizija
Zagreb, 25. rujna 2024.
Objavljen je Pravilnik o revizorskom ispitu, posebnom ispitu i ispitu osposobljenosti u Narodnim novinama broj 107/24
Pravilnik o revizorskom ispitu, posebnom ispitu i ispitu osposobljenosti (dalje u tekstu: Pravilnik) objavljen je u Narodnim novinama broj 107/24. 13. rujna 2024. (dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_09_107_1834.html), a stupit će na snagu 1. prosinca 2024. Pravilnik je donesen na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 27/24.) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 85/24.).
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 27/24.) uveden je novi model polaganja revizorskog ispita na način da se sadržaji ispitnih područja osnovnog revizorskog ispita raspoređuju u pet modula. Ukinuto je stručno osposobljavanje kao uvjet za pristupanje polaganju revizorskog ispita te će kandidati samostalno odlučiti žele li se pohađati osposobljavanje prije polaganja revizorskog ispita. Isto tako, kako bi se osigurala dosljednost i istovjetnost u provedbi ispita osposobljenosti u odnosu na revizorski ispit i poseban ispit predmetnim Zakonom je povjerena javna ovlast Hrvatskoj revizorskoj komori za provođenje ispita osposobljenosti.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 85/24.) uvodi se revizorski ispit za održivost koji će polagati oni ovlašteni revizori koji žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti.
Pravilnikom su uređena sljedeća područja:
Zagreb, 29. srpnja 2024.
Na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o reviziji (dalje u tekstu: Zakona) donesen je na 2. sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 12. srpnja 2024. Zakon je objavljen u Narodnim novinama, br. 85/24 19. srpnja 2024., a stupio je na snagu 27. srpnja 2024. Zakon je primarno izrađen radi prenošenja odredbi Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti, tzv. CSRD direktiva.
Najvažnije novosti u vezi Zakona obuhvaćaju sljedeća područja:
Terminološka dorada i novi model izdavanje odobrenja za rad
Zakonom se mijenja definicija revizorskih usluga. Revizorske usluge su do sada obuhvaćale sljedeće: zakonska revizija, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Zakonom je prilagođen pojam revizorskih usluga na način da revizorske usluge obuhvaćaju zakonsku reviziju, druge revizorske usluge i provjeru izvještaja o održivosti. Prilagodba terminologije bila je potrebna primarno zbog izdavanja odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i revizorskom društvu. Do sada, Ministarstvo financija izdavalo je odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga fizičkoj osobi koja ispunjava određene uvjete. Kako bi fizička osoba ili ovlašteni revizor mogao obavljati uslugu provjere izvještaja o održivosti mora ispunjavati dodatne uvjete. Stoga, bilo je potrebno razdvojiti provjeru izvještaja o održivosti od zakonske revizije i drugih revizorskih usluga s obzirom da ista predstavlja opciju za ovlaštenog revizora. Drugim riječima, ovlašteni revizor samostalno odlučuje želi li obavljati provjeru izvještaja o održivosti. Uzimajući u obzir da se revizorskom uslugom smatra i provjera izvještaja o održivosti Zakonom je utvrđeno kako će Ministarstvo financija izdavati dva odobrenja za rad:
Tablica 1: Revizorske usluge
Uz to, Zakonom su razrađena pravila o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad za ovlaštene revizore i revizorska društva iz druge države članice koji obavljaju provjeru izvještaja o održivosti, a osigurava se usklađen okvir za izdavanje odobrenja za rad fizičkoj osobi iz treće zemlje, te kada je riječ o registraciji revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji.
Novi model revizorskog ispita
Sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi dokazuje se revizorskim ispitom. Radi potrebe provjere izvještaja o održivosti Zakonom su dorađene odredbe koje se odnose na revizorski ispit koji se sada dijeli na osnovni revizorski ispit i revizorski ispit za održivost.
Fizička osoba ili ovlašteni revizor koji uz odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga želi imati i odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti morati će položiti revizorski ispit za održivost koji obuhvaća područja u mjeri nužnoj za obavljanje provjere izvještaja o održivosti. Kako bi pristupio polaganju revizorskog ispita za održivost fizička osoba ili ovlašteni revizor mora imati osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti. Fizička osoba može istovremeno pristupiti polaganju osnovnog revizorskog ispita i revizorskog ispita za održivost. Bitno je istaknuti kako provjeru izvještaja o održivosti može obavljati isključivo ovlašteni revizor, odnosno fizička osoba koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga.
Slika 1. Revizorski ispit
Izuzeće od polaganja revizorskog ispita za održivost
Zakonom je propisano izuzeće za ovlaštene revizore koji već imaju odobrenje za rad. Oni će moći obavljati provjeru izvještaja o održivosti bez da ispune dodatne zahtjeve odnosno da polože revizorski ispit za održivost te da imaju odgovarajuće radno iskustvo. Jednako tako, revizorski ispit neće morati položiti fizičke osobe koje polože revizorki ispit i podnesu zahtjev za izdavanje odobrenja Ministarstvu financija do 31. prosinca 2024. U ovim slučajevima, ovlašteni revizori koji žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti, morat će imati potrebno znanje o izvještavanju o održivosti i provjeri izvještaja o održivosti što će morati dokazati kroz najmanje 30 sati stalnog stručnog usavršavanja.
Stalno stručno usavršavanje
Dorađene su odredbe koje se odnose na stalno stručno usavršavanje. Ovlaštenom revizoru koji ima odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti propisana je dodatna obveza stalnog stručnog usavršavanja u tom dijelu i to u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine. Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje 10 sati.
Uvođenje obveze provjere izvještaja o održivosti
Revizorsko društvo će na temelju provedenih postupka provjere izražavati ograničeno uvjerenje o usklađenosti izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti uključujući usklađenost sa standardima izvještavanja o održivosti, postupke koje je poduzetnik proveo kako bi utvrdio informacije u skladu s tim standardima i o usklađenost sa zahtjevom za opisno označavanje izvještaja o održivosti kao i o usklađenosti sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe o taksonomiji. Standarde za provjeru izvještaja o održivosti donijeti će Europska komisija do 1. listopada 2026. Dok Europska komisija ne donese standarde države članice mogu primjenjivati nacionalne standarde. S obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoje nacionalni standardi, Zakonom je propisano kako će se u prijelaznom razdoblju koristiti Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen) (MSIU 3000 - izmijenjen) koji je trenutno najčešće korišten standard u provjeri informacija povezanih s održivošću. Očekuje se prelazak na angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja ali tek nakon što Europska komisija utvrdi je li izražavanje takvog uvjerenja izvedivo za revizorska društva i obveznike. Prve provjere izvještaja o održivosti prema novom zakonodavnom okviru revizorska društva obavit će u 2025. za obveznike koji izvještavaju o održivosti za 2024. godinu.
Nova uloga revizijskog odbora
Zakonom su proširene zadaće revizijskog odbora u pogledu provjere izvještaja o održivosti. Revizijski odbor subjekta koji je obveznik izvještavanja o održivosti ubuduće će obavještavati upravno ili nadzorno tijelo subjekta o ishodu provjere izvještavanja o održivosti i objašnjavat će na koji su način zakonska revizija i provjera izvještaja o održivosti doprinijele integritetu financijskog izvještavanja odnosno izvještavanja o održivosti. Uz to, revizijski odbor će pratiti postupak izvještavanja o održivosti, uključujući postupak elektroničkog izvještavanja i postupak koji provodi poduzetnik radi utvrđivanja informacija o kojima izvještava u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti, pratit će i djelotvornost unutarnjih sustava kontrole kvalitete i upravljanja rizicima poduzetnika te njegovu unutarnju reviziju, u pogledu izvještavanja o održivost, a pratiti će i provjeru izvještavanja o održivosti.
Ostale izmjene
Osim izmjena vezanih za održivost, kroz novi Zakon u hrvatsko se zakonodavstvo prenose odredbe Direktive (EU) 2023/2864 u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke. Za potrebe dostupnosti informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP), predviđeno nadležno tijelo je Ministarstvo financija.
Zagreb, 12. travnja 2024.
Na snagu je stupio Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (dalje u tekstu: Zakon) donesen je jednoglasno, na 21. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 28. veljače 2024. Zakon je objavljen u Narodnim novinama br. 27/24. 6. ožujka 2024., a stupio je na snagu, u najvećem dijelu, 14. ožujka 2024. Međutim odredbe Zakona koje se odnose na sklapanje ugovora o reviziji te imenovanje revizorskog društva stupit će na snagu 1. siječnja 2025. kako bi se osiguralo dovoljno vremena da se obveznici revizije prilagode novim zahtjevima.
Najvažnije novosti u vezi Zakona obuhvaćaju sljedeća područja:
Provedene su mjere iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga
Zakon je primarno izrađen radi provedbe mjera iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila u travnju 2021. Liberalizacija tržišta usluga dio je regulatorne reforme gospodarstva koja se provodi s ciljem poticanja lakšeg pristupa poduzetništvu i unutarnjem tržištu te povećanja konkurentnosti u nizu djelatnosti i profesija uključujući, između ostalog, i revizijsku profesiju. Uzimajući u obzir relevantne javne politike i dobre prakse na razini Europske unije, cilj je ukloniti prekomjerne i neopravdane regulatorne te administrativne zahtjeve za pristup tržištu usluga. Stoga, Zakonom su provedene sljedeće mjere:
Unaprijeđen je revizorski ispit
Zakonom se uvodi novi model polaganja revizorskog ispita s ciljem jačanja kvalitete revizorskog ispita. Dopunjena su ispitna područja, tako da, između ostalog, revizorski ispit obuhvaća područje koje se odnosi na računovodstvo neprofitnih organizacija i proračunsko računovodstvo. Sadržaji ispitnih područja raspoređuju se u pet modula koji će se detaljnije razraditi pravilnikom koji će donijeti ministar financija šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona.
Slika 1. Pet modula u koja su razvrstana područja revizorskog ispita
Bitno je istaknuti kako će kandidati koji su započeli proces polaganja revizorskog ispita prije stupanja na snagu Zakona, dovršiti polaganje revizorskog ispita po starom modelu, ali pod uvjetom da uspješno polože revizorski ispit najkasnije do 31. prosinca 2024. Hrvatska revizorska komora uskladit će program revizorskog ispita radi primjene novog modela do 31. prosinca 2024.
Također, novost je da se povećava broj članova ispitnog povjerenstva koje imenuje Hrvatska revizorska komora za svaki revizorski ispit. Ispitno povjerenstvo imat će pet članova od kojih najmanje troje moraju biti ovlašteni revizori. Uz to, Hrvatska revizorska komora dužna je imenovati dva zamjenska člana.
Detaljnije je uređeno stalno stručno usavršavanje
Radi lakšeg praćenja, evidentiranja i provjere ispunjenja obveza opisanih Zakonom utvrđeno je kako Ministarstvo financija prati obvezu stalnog stručnog usavršavanja unutar neprekinutog razdoblja od tri godine koje započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca. Cilj je da se svi ovlašteni revizori nalaze u istom trogodišnjem ciklusu. Prema novom režimu, ako je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad tijekom kalendarske godine, obveza broja sati stalnog stručnog usavršavanja proporcionalno će se smanjiti prema broju mjeseci računajući od početka izvještajnog razdoblja do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad postalo izvršno. Proporcionalno smanjenje primjenjuje se i na obvezu ostvarivanja najmanje 35 sati za godinu u kojoj je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad i na obvezu ostvarivanja 30 sati godišnje iz osnovnih aktivnosti. Cilj je olakšati provođenje nadzora i praćenje ovlaštenih revizora u dijelu ispunjavanja obveza stalnog stručnog usavršavanja. Također, Zakonom je jasnije i iscrpnije propisan status osoba na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora uključujući i privremenu nesposobnost za rad tijekom neprekinutog trajanja koje je dulje od šest mjeseci. Tim će se osobama obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno smanjiti, uzimajući u obzir broj mjeseci trajanja navedenih okolnosti računajući od mjeseca u kojem su okolnosti započele do kraja mjeseca u kojem su iste prestale.
Također, dio odredbi iz Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“, br. 104/18. i 144/20.) preneseno je u Zakon kako bi se mogla propisati prekršajna odgovornost za ovlaštene revizore i organizatore stalnog stručnog usavršavanja.
Početni angažman sklapa se na dvije godine
Novost je da se početni angažman revizorskog društva, umjesto na razdoblje od najmanje jedne godine, ugovara na razdoblje od najmanje dvije godine. Produljenje početnog angažmana povećat će neovisnost, a smanjiti vanjski utjecaj na ovlaštenog revizora u obavljanju zakonske revizije i formiranju mišljenja. Također, stvorit će se bolje razumijevanje poslovnih procesa i okruženja revidiranog subjekta što će posljedično utjecati na kvalitetniju i trajniju komunikaciju između ovlaštenog revizora i predstavnika revidiranog subjekta. Uzimajući u obzir ovu promjenu, Zakonom je uređeno postupanje ugovornih strana prilikom raskida ugovora o reviziji kako bi se osigurala zaštita javnog interesa i kontinuitet zakonske revizije.
Ranije imenovanje revizorskog društva za zakonsku reviziju
Obveznici zakonske revizije do sada su imenovali revizorsko društvo najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi. Sukladno Zakonu, obveznici zakonske revizije bit će dužni imenovati revizorsko društvo i sklopiti ugovor o reviziji najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet zakonske revizije. Znači, obveznici zakonske revizije bit će dužni imenovati revizorsko društvo u tekućoj poslovnoj godini za iduću poslovnu godinu, tj. godinu dana ranije nego što je to bilo do sada.
Slika 2. Imenovanje revizorskog društva i sklapanje ugovora o reviziji prema novom i starom režimu
Obveznici zakonske revizije prema novome modelu morat će imenovati revizorsko društvo za zakonsku reviziju prvi put za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma (uzimajući u obzir da nije svim poduzetnicima poslovna godina jednaka kalendarskoj). To znači da će, ako poslovna godina započinje 1. siječnja 2026., obveznik zakonske revizije morati imenovati revizorsko društvo za tu godinu najkasnije do 30. rujna 2025. A ako primjerice poslovna godina započinje 1. prosinca 2026. obveznici će morati imenovati revizorsko društvo za tu godinu najkasnije do 31. kolovoza 2026. S obzirom da je početni angažman određen na dvije godine, istovremeno će se ugovoriti i zakonska revizija za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja 2027., odnosno nakon toga datuma.
Povećano najduže trajanje revizijskog angažmana
Zakonom se povećava maksimalno trajanje revizijskog angažmana kod subjekata od javnog interesa sa sedam na deset godina, osim ako posebnim propisom nije drugačije uređeno. Trajanje revizijskog angažmana uključuje razdoblje početnog angažmana od najmanje dvije godine.
Hrvatska revizorska komora dobila je nove ovlasti
Hrvatska revizorska komora ovim je Zakonom dobila nove javne ovlasti, a to su organiziranje i provedba ispita osposobljenosti (do sada je bilo za to nadležno Ministarstvo financija) pri čemu je važno istaknuti kako će Hrvatska revizorska komora određivati program ispita osposobljenosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Također, Zakonom se točnije i preciznije definira uloga predsjednika Hrvatske revizorske komore, a dodaju se odredbe o izvršnom direktoru Hrvatske revizorske komore.
Kao javna ovlast Hrvatskoj revizorskoj komori dodano je i donošenje smjernica kojima se detaljnije uređuju pitanja revizijske struke, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. U dijelu ugovaranja zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa (tzv. zajednička revizija, eng. joint audit) propisano je kako će Hrvatska revizorska komora smjernicom odrediti pojedinosti u svezi ugovaranja zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa. Time će se uložit dodatni napori kako bi se i kroz tzv. zajedničku reviziju nastavio pozitivan proces unaprjeđenja kvalitete rada malih i srednjih revizorskih društava.
Dopunjene su prekršajne odredbe
Radi jasnoće prilikom primjene u praksi i jasnijeg određivanja bića prekršaja i osobe počinitelja, Zakonom su dorađene prekršajne odredbe za pojedini prekršaj za revizorsko društvo, revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa, odgovornu osobu revizorskog društva, ovlaštene revizore, ostale fizičke osobe i ostale pravne osobe te organizatore stalnog stručnog usavršavanja.
Objavljen je Pravilnik o revizorskom ispitu, posebnom ispitu i ispitu osposobljenosti u Narodnim novinama broj 107/24
Pravilnik o revizorskom ispitu, posebnom ispitu i ispitu osposobljenosti (dalje u tekstu: Pravilnik) objavljen je u Narodnim novinama broj 107/24. 13. rujna 2024. (dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_09_107_1834.html), a stupit će na snagu 1. prosinca 2024. Pravilnik je donesen na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 27/24.) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 85/24.).
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 27/24.) uveden je novi model polaganja revizorskog ispita na način da se sadržaji ispitnih područja osnovnog revizorskog ispita raspoređuju u pet modula. Ukinuto je stručno osposobljavanje kao uvjet za pristupanje polaganju revizorskog ispita te će kandidati samostalno odlučiti žele li se pohađati osposobljavanje prije polaganja revizorskog ispita. Isto tako, kako bi se osigurala dosljednost i istovjetnost u provedbi ispita osposobljenosti u odnosu na revizorski ispit i poseban ispit predmetnim Zakonom je povjerena javna ovlast Hrvatskoj revizorskoj komori za provođenje ispita osposobljenosti.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji („Narodne novine“, broj 85/24.) uvodi se revizorski ispit za održivost koji će polagati oni ovlašteni revizori koji žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti.
Pravilnikom su uređena sljedeća područja:
- struktura i sadržaj koji obuhvaća svaki modul osnovnog revizorskog ispita i revizorski ispit za održivost,
- način dokazivanja ispunjavanja uvjeta za polaganje osnovnog revizorskog ispita i revizorskog ispita za održivost,
- sadržaj programa revizorskog ispita te sadržaj i područja koja su predmet izuzeća od provjere znanja,
- način provedbe revizorskog ispita, ocjenjivanje revizorskog ispita, objavljivanje rezultata revizorskog ispita, izdavanje potvrde o položenom revizorskom ispitu te postupanje u slučaju neuspjeha na revizorskom ispitu,
- način provedbe posebnog ispita, ocjenjivanje posebnog ispita, izdavanje potvrde o položenom posebnom ispitu, postupanje u slučaju neuspjeha na posebnom ispitu i
- način provedbe ispita osposobljenosti, ocjenjivanje ispita osposobljenosti, izdavanje potvrde o položenom ispitu osposobljenosti, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu osposobljenosti.
Zagreb, 29. srpnja 2024.
Na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o reviziji (dalje u tekstu: Zakona) donesen je na 2. sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 12. srpnja 2024. Zakon je objavljen u Narodnim novinama, br. 85/24 19. srpnja 2024., a stupio je na snagu 27. srpnja 2024. Zakon je primarno izrađen radi prenošenja odredbi Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti, tzv. CSRD direktiva.
Najvažnije novosti u vezi Zakona obuhvaćaju sljedeća područja:
Terminološka dorada i novi model izdavanje odobrenja za rad
Zakonom se mijenja definicija revizorskih usluga. Revizorske usluge su do sada obuhvaćale sljedeće: zakonska revizija, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Zakonom je prilagođen pojam revizorskih usluga na način da revizorske usluge obuhvaćaju zakonsku reviziju, druge revizorske usluge i provjeru izvještaja o održivosti. Prilagodba terminologije bila je potrebna primarno zbog izdavanja odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i revizorskom društvu. Do sada, Ministarstvo financija izdavalo je odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga fizičkoj osobi koja ispunjava određene uvjete. Kako bi fizička osoba ili ovlašteni revizor mogao obavljati uslugu provjere izvještaja o održivosti mora ispunjavati dodatne uvjete. Stoga, bilo je potrebno razdvojiti provjeru izvještaja o održivosti od zakonske revizije i drugih revizorskih usluga s obzirom da ista predstavlja opciju za ovlaštenog revizora. Drugim riječima, ovlašteni revizor samostalno odlučuje želi li obavljati provjeru izvještaja o održivosti. Uzimajući u obzir da se revizorskom uslugom smatra i provjera izvještaja o održivosti Zakonom je utvrđeno kako će Ministarstvo financija izdavati dva odobrenja za rad:
- odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga
- odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti
Tablica 1: Revizorske usluge
| Revizorske usluge | ||
| Zakonska revizija | Druge revizorske usluge | Provjera izvještaja o održivosti |
|
|
|
Uz to, Zakonom su razrađena pravila o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad za ovlaštene revizore i revizorska društva iz druge države članice koji obavljaju provjeru izvještaja o održivosti, a osigurava se usklađen okvir za izdavanje odobrenja za rad fizičkoj osobi iz treće zemlje, te kada je riječ o registraciji revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji.
Novi model revizorskog ispita
Sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi dokazuje se revizorskim ispitom. Radi potrebe provjere izvještaja o održivosti Zakonom su dorađene odredbe koje se odnose na revizorski ispit koji se sada dijeli na osnovni revizorski ispit i revizorski ispit za održivost.
Fizička osoba ili ovlašteni revizor koji uz odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga želi imati i odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti morati će položiti revizorski ispit za održivost koji obuhvaća područja u mjeri nužnoj za obavljanje provjere izvještaja o održivosti. Kako bi pristupio polaganju revizorskog ispita za održivost fizička osoba ili ovlašteni revizor mora imati osam mjeseci radnog iskustva u obavljanju provjere izvještaja o održivosti ili drugih usluga povezanih s održivosti. Fizička osoba može istovremeno pristupiti polaganju osnovnog revizorskog ispita i revizorskog ispita za održivost. Bitno je istaknuti kako provjeru izvještaja o održivosti može obavljati isključivo ovlašteni revizor, odnosno fizička osoba koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga.
Slika 1. Revizorski ispit
Izuzeće od polaganja revizorskog ispita za održivost
Zakonom je propisano izuzeće za ovlaštene revizore koji već imaju odobrenje za rad. Oni će moći obavljati provjeru izvještaja o održivosti bez da ispune dodatne zahtjeve odnosno da polože revizorski ispit za održivost te da imaju odgovarajuće radno iskustvo. Jednako tako, revizorski ispit neće morati položiti fizičke osobe koje polože revizorki ispit i podnesu zahtjev za izdavanje odobrenja Ministarstvu financija do 31. prosinca 2024. U ovim slučajevima, ovlašteni revizori koji žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti, morat će imati potrebno znanje o izvještavanju o održivosti i provjeri izvještaja o održivosti što će morati dokazati kroz najmanje 30 sati stalnog stručnog usavršavanja.
Stalno stručno usavršavanje
Dorađene su odredbe koje se odnose na stalno stručno usavršavanje. Ovlaštenom revizoru koji ima odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti propisana je dodatna obveza stalnog stručnog usavršavanja u tom dijelu i to u trajanju od najmanje 30 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine. Na godišnjoj razini ovlašteni revizor dužan je ostvariti najmanje 10 sati.
Uvođenje obveze provjere izvještaja o održivosti
Revizorsko društvo će na temelju provedenih postupka provjere izražavati ograničeno uvjerenje o usklađenosti izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti uključujući usklađenost sa standardima izvještavanja o održivosti, postupke koje je poduzetnik proveo kako bi utvrdio informacije u skladu s tim standardima i o usklađenost sa zahtjevom za opisno označavanje izvještaja o održivosti kao i o usklađenosti sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe o taksonomiji. Standarde za provjeru izvještaja o održivosti donijeti će Europska komisija do 1. listopada 2026. Dok Europska komisija ne donese standarde države članice mogu primjenjivati nacionalne standarde. S obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoje nacionalni standardi, Zakonom je propisano kako će se u prijelaznom razdoblju koristiti Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen) (MSIU 3000 - izmijenjen) koji je trenutno najčešće korišten standard u provjeri informacija povezanih s održivošću. Očekuje se prelazak na angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja ali tek nakon što Europska komisija utvrdi je li izražavanje takvog uvjerenja izvedivo za revizorska društva i obveznike. Prve provjere izvještaja o održivosti prema novom zakonodavnom okviru revizorska društva obavit će u 2025. za obveznike koji izvještavaju o održivosti za 2024. godinu.
Nova uloga revizijskog odbora
Zakonom su proširene zadaće revizijskog odbora u pogledu provjere izvještaja o održivosti. Revizijski odbor subjekta koji je obveznik izvještavanja o održivosti ubuduće će obavještavati upravno ili nadzorno tijelo subjekta o ishodu provjere izvještavanja o održivosti i objašnjavat će na koji su način zakonska revizija i provjera izvještaja o održivosti doprinijele integritetu financijskog izvještavanja odnosno izvještavanja o održivosti. Uz to, revizijski odbor će pratiti postupak izvještavanja o održivosti, uključujući postupak elektroničkog izvještavanja i postupak koji provodi poduzetnik radi utvrđivanja informacija o kojima izvještava u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti, pratit će i djelotvornost unutarnjih sustava kontrole kvalitete i upravljanja rizicima poduzetnika te njegovu unutarnju reviziju, u pogledu izvještavanja o održivost, a pratiti će i provjeru izvještavanja o održivosti.
Ostale izmjene
Osim izmjena vezanih za održivost, kroz novi Zakon u hrvatsko se zakonodavstvo prenose odredbe Direktive (EU) 2023/2864 u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke. Za potrebe dostupnosti informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP), predviđeno nadležno tijelo je Ministarstvo financija.
Zagreb, 12. travnja 2024.
Na snagu je stupio Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (dalje u tekstu: Zakon) donesen je jednoglasno, na 21. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 28. veljače 2024. Zakon je objavljen u Narodnim novinama br. 27/24. 6. ožujka 2024., a stupio je na snagu, u najvećem dijelu, 14. ožujka 2024. Međutim odredbe Zakona koje se odnose na sklapanje ugovora o reviziji te imenovanje revizorskog društva stupit će na snagu 1. siječnja 2025. kako bi se osiguralo dovoljno vremena da se obveznici revizije prilagode novim zahtjevima.
Najvažnije novosti u vezi Zakona obuhvaćaju sljedeća područja:
Provedene su mjere iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga
Zakon je primarno izrađen radi provedbe mjera iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila u travnju 2021. Liberalizacija tržišta usluga dio je regulatorne reforme gospodarstva koja se provodi s ciljem poticanja lakšeg pristupa poduzetništvu i unutarnjem tržištu te povećanja konkurentnosti u nizu djelatnosti i profesija uključujući, između ostalog, i revizijsku profesiju. Uzimajući u obzir relevantne javne politike i dobre prakse na razini Europske unije, cilj je ukloniti prekomjerne i neopravdane regulatorne te administrativne zahtjeve za pristup tržištu usluga. Stoga, Zakonom su provedene sljedeće mjere:
- smanjen je broj godina radnog iskustva s pet na četiri kao uvjet za pristupanje polaganju revizorskom ispitu, međutim sve četiri godine radnog iskustva bit će potrebno steći pod nadzorom ovlaštenog revizora (do sada je bilo propisano tri godine)
- ukinuto je stručno osposobljavanje kao uvjet za pristupanje polaganju revizorskog ispita - pohađanje stručnog osposobljavanja postaje izbor, ali ne i obveza za kandidata. Kandidat će samostalno odlučiti, ovisno o svom znanju i praktičnom iskustvu, je li mu potrebna dodatna priprema za revizorski ispit u pogledu pohađanja stručnog osposobljavanja.
- priznaju se relevantni ispiti i kvalifikacije stečene u Republici Hrvatskoj ili na međunarodnoj razini u određenom dijelu pri teorijskoj provjeri znanja prilikom polaganja revizorskog ispita
- kod osnivanja revizorskog društva, određeno je da najmanje većina (do sada tri četvrtine) članova uprave, odnosno upravnog odbora moraju biti ovlašteni revizori koji imaju odobrenje za rad izdano od strane Ministarstva financija ili nadležnog tijela države članice
- pojednostavljena je registracija revizorskog društva iz druge države članice tako što je ukinut uvjet starosti od tri mjeseca potvrde o odobrenju za rad revizorskog društva koju izdaje nadležno tijelo matične države članice. Međutim, nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj navedeno će provjeriti u izravnom kontaktu s nadležnim tijelom iz države članice.
Unaprijeđen je revizorski ispit
Zakonom se uvodi novi model polaganja revizorskog ispita s ciljem jačanja kvalitete revizorskog ispita. Dopunjena su ispitna područja, tako da, između ostalog, revizorski ispit obuhvaća područje koje se odnosi na računovodstvo neprofitnih organizacija i proračunsko računovodstvo. Sadržaji ispitnih područja raspoređuju se u pet modula koji će se detaljnije razraditi pravilnikom koji će donijeti ministar financija šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona.
Slika 1. Pet modula u koja su razvrstana područja revizorskog ispita
| Moduli revizorskog ispita | ||||
| Računovodstvo, analiza financijskih izvještaja i procjena vrijednosti poslovnih cjelina | Revizija - propisi, pravila i praksa revidiranja | Poslovna ekonomija i makroekonomija za revizore | Pravo za revizore | Porezi i doprinosi |
Bitno je istaknuti kako će kandidati koji su započeli proces polaganja revizorskog ispita prije stupanja na snagu Zakona, dovršiti polaganje revizorskog ispita po starom modelu, ali pod uvjetom da uspješno polože revizorski ispit najkasnije do 31. prosinca 2024. Hrvatska revizorska komora uskladit će program revizorskog ispita radi primjene novog modela do 31. prosinca 2024.
Također, novost je da se povećava broj članova ispitnog povjerenstva koje imenuje Hrvatska revizorska komora za svaki revizorski ispit. Ispitno povjerenstvo imat će pet članova od kojih najmanje troje moraju biti ovlašteni revizori. Uz to, Hrvatska revizorska komora dužna je imenovati dva zamjenska člana.
Detaljnije je uređeno stalno stručno usavršavanje
Radi lakšeg praćenja, evidentiranja i provjere ispunjenja obveza opisanih Zakonom utvrđeno je kako Ministarstvo financija prati obvezu stalnog stručnog usavršavanja unutar neprekinutog razdoblja od tri godine koje započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca. Cilj je da se svi ovlašteni revizori nalaze u istom trogodišnjem ciklusu. Prema novom režimu, ako je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad tijekom kalendarske godine, obveza broja sati stalnog stručnog usavršavanja proporcionalno će se smanjiti prema broju mjeseci računajući od početka izvještajnog razdoblja do kraja mjeseca u kojem je izdano odobrenje za rad postalo izvršno. Proporcionalno smanjenje primjenjuje se i na obvezu ostvarivanja najmanje 35 sati za godinu u kojoj je ovlaštenom revizoru izdano odobrenje za rad i na obvezu ostvarivanja 30 sati godišnje iz osnovnih aktivnosti. Cilj je olakšati provođenje nadzora i praćenje ovlaštenih revizora u dijelu ispunjavanja obveza stalnog stručnog usavršavanja. Također, Zakonom je jasnije i iscrpnije propisan status osoba na rodiljnom dopustu, dodatnom rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora uključujući i privremenu nesposobnost za rad tijekom neprekinutog trajanja koje je dulje od šest mjeseci. Tim će se osobama obveza ukupnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja za neprekinuto razdoblje od tri godine proporcionalno smanjiti, uzimajući u obzir broj mjeseci trajanja navedenih okolnosti računajući od mjeseca u kojem su okolnosti započele do kraja mjeseca u kojem su iste prestale.
Također, dio odredbi iz Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora („Narodne novine“, br. 104/18. i 144/20.) preneseno je u Zakon kako bi se mogla propisati prekršajna odgovornost za ovlaštene revizore i organizatore stalnog stručnog usavršavanja.
Početni angažman sklapa se na dvije godine
Novost je da se početni angažman revizorskog društva, umjesto na razdoblje od najmanje jedne godine, ugovara na razdoblje od najmanje dvije godine. Produljenje početnog angažmana povećat će neovisnost, a smanjiti vanjski utjecaj na ovlaštenog revizora u obavljanju zakonske revizije i formiranju mišljenja. Također, stvorit će se bolje razumijevanje poslovnih procesa i okruženja revidiranog subjekta što će posljedično utjecati na kvalitetniju i trajniju komunikaciju između ovlaštenog revizora i predstavnika revidiranog subjekta. Uzimajući u obzir ovu promjenu, Zakonom je uređeno postupanje ugovornih strana prilikom raskida ugovora o reviziji kako bi se osigurala zaštita javnog interesa i kontinuitet zakonske revizije.
Ranije imenovanje revizorskog društva za zakonsku reviziju
Obveznici zakonske revizije do sada su imenovali revizorsko društvo najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi. Sukladno Zakonu, obveznici zakonske revizije bit će dužni imenovati revizorsko društvo i sklopiti ugovor o reviziji najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet zakonske revizije. Znači, obveznici zakonske revizije bit će dužni imenovati revizorsko društvo u tekućoj poslovnoj godini za iduću poslovnu godinu, tj. godinu dana ranije nego što je to bilo do sada.
Slika 2. Imenovanje revizorskog društva i sklapanje ugovora o reviziji prema novom i starom režimu
Obveznici zakonske revizije prema novome modelu morat će imenovati revizorsko društvo za zakonsku reviziju prvi put za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2026. ili nakon toga datuma (uzimajući u obzir da nije svim poduzetnicima poslovna godina jednaka kalendarskoj). To znači da će, ako poslovna godina započinje 1. siječnja 2026., obveznik zakonske revizije morati imenovati revizorsko društvo za tu godinu najkasnije do 30. rujna 2025. A ako primjerice poslovna godina započinje 1. prosinca 2026. obveznici će morati imenovati revizorsko društvo za tu godinu najkasnije do 31. kolovoza 2026. S obzirom da je početni angažman određen na dvije godine, istovremeno će se ugovoriti i zakonska revizija za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja 2027., odnosno nakon toga datuma.
Povećano najduže trajanje revizijskog angažmana
Zakonom se povećava maksimalno trajanje revizijskog angažmana kod subjekata od javnog interesa sa sedam na deset godina, osim ako posebnim propisom nije drugačije uređeno. Trajanje revizijskog angažmana uključuje razdoblje početnog angažmana od najmanje dvije godine.
Hrvatska revizorska komora dobila je nove ovlasti
Hrvatska revizorska komora ovim je Zakonom dobila nove javne ovlasti, a to su organiziranje i provedba ispita osposobljenosti (do sada je bilo za to nadležno Ministarstvo financija) pri čemu je važno istaknuti kako će Hrvatska revizorska komora određivati program ispita osposobljenosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Također, Zakonom se točnije i preciznije definira uloga predsjednika Hrvatske revizorske komore, a dodaju se odredbe o izvršnom direktoru Hrvatske revizorske komore.
Kao javna ovlast Hrvatskoj revizorskoj komori dodano je i donošenje smjernica kojima se detaljnije uređuju pitanja revizijske struke, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. U dijelu ugovaranja zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa (tzv. zajednička revizija, eng. joint audit) propisano je kako će Hrvatska revizorska komora smjernicom odrediti pojedinosti u svezi ugovaranja zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa. Time će se uložit dodatni napori kako bi se i kroz tzv. zajedničku reviziju nastavio pozitivan proces unaprjeđenja kvalitete rada malih i srednjih revizorskih društava.
Dopunjene su prekršajne odredbe
Radi jasnoće prilikom primjene u praksi i jasnijeg određivanja bića prekršaja i osobe počinitelja, Zakonom su dorađene prekršajne odredbe za pojedini prekršaj za revizorsko društvo, revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa, odgovornu osobu revizorskog društva, ovlaštene revizore, ostale fizičke osobe i ostale pravne osobe te organizatore stalnog stručnog usavršavanja.