Grupaciju Svjetske banke (GSB; engl. World Bank Group), sa sjedištem u Washingtonu, čini pet samostalnih, ali međusobno povezanih institucija:

• Međunarodna banka za obnovu i razvoj (engl. International Bank for Reconstruction and Development - IBRD)
• Međunarodno udruženje za razvoj (engl. International Development Association - IDA)
• Međunarodna financijska korporacija (engl. International Financial Corporation - IFC)
• Multilateralna agencija za osiguranje investicija (engl. Multilateral International Guarantee Agency - MIGA) i
• Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (engl. International Center for Settlement of International Disputes - ICSID).

Kao rezultat konferencije u Bretton Woodsu 1944. godine utemeljen je IBRD, a kasnije i ostale institucije GSB. Naziv „Svjetska banka“ koristi se kad se misli na GSB kao međunarodnu financijsku instituciju koja daje bespovratna sredstva i zajmove za oko 100 zemalja u razvoju. IBRD i IDA-u u uobičajenom govoru najčešće nazivamo „Svjetska banka“.

 

GSB je postavila za ciljeve (tzv. „Twin Goals“) do 2030. godine ostvariti sljedeće: iskorijeniti ekstremno siromaštvo (populacija koja živi s manje od 1,315 USD na dan) na manje od 3% ukupne populacije i povećati prosperitet putem povećanja dohotka 40% najsiromašnijeg dijela stanovništva u svakoj zemlji. GSB je aktivna u 170 država (i posluje putem 130 ureda) u nizu sektora: poljoprivreda, obrazovanje, energetika, financijski sektor, zdravstvo, industrija i trgovina, ICT, javna uprava, socijalna skrb, promet i vodno-komunalni sektor.

 

GSB broji 189 zemalja članica koje su zastupljene u najvišem upravljačkom tijelu - Odboru  guvernera GSB (guverner za RH je po funkciji ministar financija, a kao zamjenik guvernera imenovan je državni tajnik u MFIN, g. Stipe Župan). GSB broji 25 konstituenci (grupacija zemalja), a RH se nalazi u nizozemskoj konstituenci, kojoj je na čelu g. Eugene Rhuggenaath, izvršni direktor GSB. Nizozemska konstituenca uključuje 13 zemalja: Armenija, BiH, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Gruzija, Hrvatska, Izrael, Moldavija, Nizozemska, Rumunjska, Sjeverna Makedonija i Ukrajina. Predsjednik GSB-a je g. Ajay Banga (5-god mandat od 2. lipnja 2023.). GSB od 1998. godine u Zagrebu ima Ured za Hrvatsku. Ured je u 2001. godini postao Regionalni ured Svjetske banke za Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, koji je slijedom reorganizacije 2006. godine uređen samo kao Ured za Hrvatsku.
 
Prema financijskom izvješću Svjetske banke za FG 2023[1], ukupni kapital IBRD-a iznosi 317,8 mlrd USD, od čega uplaćeni kapital iznosi 21,8 mlrd USD (6,86%), a ostatak predstavlja kapital na poziv. Ukupna imovina IBRD iznosi 332,64 mlrd USD. Od srpnja 2022. godine do lipnja 2023. godine financijska podrška GSB zemljama u razvoju iznosila je ukupno 122,9 mlrd USD, od čega je 38,6 mlrd USD pružio IBRD, 34,2 mldr USD odnosi se na instrumente IDA-e, 43,7 mlrd USD (uključujući mobilizirana sredstva) odnosi se na sredstva IFC-a i 6,4 mlrd USD pruženo je u okviru jamstva MIGA-e. Pružajući zajmove, provodeći istraživanja i analize te surađujući s vladama, privatnim sektorom i drugim institucijama GSB je podržala razvoj zemalja i suočila se s globalnim izazovima. Svjetska banka je u FG 2023 uložila rekordan iznos od 72,8 mlrd USD; IBRD je uložio 38,57 mlrd USD, 16,63% više nego u FG 2022. Od navedenoga iznosa, Latinskoj Americi i Karibima odobreno je 9,83 mlrd USD; Europi i središnjoj Aziji 10,16 mlrd USD; istočnoj Aziji i Pacifiku 6,64 mlrd USD; južnoj Aziji 432 mlrd USD; Bliskom istoku i sjevernoj Africi 4,70 mlrd USD; istočnoj i južnoj Africi 2,36 mlrd USD te zapadnoj i središnjoj Africi 0,56 mlrd USD. Povlačenja sredstava IBRD-a u FG 2023. iznosila su 25,50 mlrd USD. U FG 2023. kako bi umanjila učinke globalne krize GSB je, putem okvira Global Crisis Response Framework, odobrila 322 operacije u više od 90 zemalja u iznosu od 72,8 mlrd USD (od čega 38,6 mlrd USD od IBRD-a). Global Crisis Response Framework je usmjeren na financiranje osiguravanja hrane, zaštitu ljudi i očuvanja radnih mjesta, jačanje otpornosti i jačanje politika, institucija te ulaganja u poboljšanu obnovu (building back better). U prvoj godini 20. nadopune sredstava IDA (IDA 20), IDA je izdvojila 34,2 mlrd USD za najsiromašnije zemlje kako bi lakše prevladale učinke pandemije virusa COVID-19. Naglasak je također stavljen na financiranje ublažavanja posljedica klimatskih promjena, koje je u FG 2023 iznosilo 40% ukupnog financiranja IBRD-a i IDA-e, odnosno 29,4 mlrd USD. Ruska invazija na Ukrajinu utjecala je na globalnu sigurnost pristupa hrani, pristup energentima, međunarodnoj trgovini i drugim sektorima. Grupacija je pružila pomoć u obnovi i poboljšanju pristupa osnovnoj zdravstvenoj skrbi, osiguravanju financijske zaštite ukrajinskom narodu i popravak ukrajinske energetske infrastrukture, te je do danas mobilizirala više od 37,5 mlrd USD u hitnom financiranju za Ukrajinu (uključujući zajmove IBRD-a i IDA-e, zajmove uz jamstva partnera, donacije, financiranje IFC-a i jamstva MIGA-e).
 
Članstvo Republike Hrvatske u IBRD
 
RH je postala punopravna članica GSB 25. veljače 1993. godine. RH posjeduje 3.376 dionica IBRD. Upisani kapital RH u IBRD-u iznosi 407,30 mil USD (od čega je uplaćeni kapital 29,88 mil USD, a kapital na poziv 377,39 mil USD). Udio RH u upisanom kapitalu IBRD-a aktualno iznosi 0,13%, čime se ostvaruje 0,15% glasačke snage. RH temeljem Odluke Vlade RH iz kolovoza 2019. godine sudjeluje u općem i selektivnom povećanju kapitala IBRD-a iz 2018. godine, koje je predstavljeno kao nužnost s obzirom na rastući volumen aktivnosti i visoke ambicije koje su postavljene u Forward Look dokumentu strateških prioriteta GSB do 2030. godine. Upisivanjem navedenog broja dionica, RH održava svoj vlasnički udio u IBRD-u, koji bi se zbog primjene dinamičke formule[2] za izračun udjela smanjio za 0,01% te bi iznosio 0,12%, dok bi se udio u glasačkoj snazi smanjio s 0,15% na 0,14%. Sudjelovanjem u općem i selektivnom povećanju kapitala RH pruža doprinos ostvarenju ciljeva IBRD, a s obzirom na povećanje financijskog kapaciteta IBRD očekuje se i nastavak financijske podrške IBRD za RH. Također, temeljem Odluke Vlade RH iz prosinca 2020. godine RH sudjeluje i u općem povećanju kapitala IFC. U sklopu istoga, RH je upisala 7.047 dionica, a sudjelovanjem u općem povećanju kapitala IFC-a RH će održati udio u glasačkoj snazi od 0,14%.
 
GSB je za RH važna međunarodna financijska institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i daljnji razvoj tržišne ekonomije. Od početka 90-ih, kada su Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do danas, GSB (osobito IBRD) je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi. Financijska potpora i ukupna uloga Svjetske banke prilagođava se potrebama izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodbi i sveukupnog razvitka RH. Značajna financijska sredstva IBRD-a RH koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova po najpovoljnijim financijskim uvjetima koje Svjetska banka postiže na međunarodnom financijskom tržištu. Također, posljednjih godina RH je i korisnica Bančinih savjetodavnih usluga uz naknadu (Reimbursable Advisory Services - RAS), koje se financiraju iz fondova EU i državnog proračuna RH. Suradnja RH sa Svjetskom bankom ima veliko ne samo financijsko, nego i šire značenje za održavanje makroekonomske stabilnosti i postizanje održivog gospodarskog rasta, u svezi čega RH surađuje i s MMF-om, a na što se usko nadovezuju aktivnosti koje se koordiniraju s EK.
 
Vlada RH je na sjednici 25. travnja 2019. godine donijela Zaključak o prihvaćanju Okvira suradnje Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje fiskalnih godina 2019. - 2024. (eng. International Bank for Reconstruction and Development and International Finance Corporation and Multilateral Investment Guarantee Agency Country Partnership Framework for Croatia for the Period FY19 -24; CPF). Isti je usvojen na Odboru izvršnih direktora 2. svibnja 2019. godine. CPF sadrži visoko selektivan program koji je usmjeren na potrebe zemlje s višim dohotkom, kako Svjetska banka klasificira RH. Sveobuhvatni cilj CPF-a je podrška institucionalnim poboljšanjima potrebnim za održiv put prema graduaciji RH u IBRD-u (prestanku pozajmljivanja od IBRD-a). To uključuje usku suradnju s drugim partnerima, osobito EK, u područjima u kojima Svjetska banka ima značajnu komparativnu prednost. Suradnja planirana CPF-om odnosi se na 3 glavna područja usmjerena na ostvarivanje 7 ciljeva:
 
1.         Jačanje uspješnosti javnog sektora i institucija (poboljšanjem učinkovitosti javne uprave u provedbi strategije i isporuci usluga; podrškom politikama kojima se smanjuje fiskalna ranjivost, uz naglasak na poduzeća u državnom vlasništvu; stvaranjem prilike za stanovništvo, posebice u manje razvijenim regijama)
2.         Očuvanje i iskorištavanje prirodnog kapitala radi postizanja niskougljičnog rasta (smanjenjem energetskog intenziteta gospodarstva i energetskom tranzicijom; poboljšanjem gospodarenja vodom, otpadnim vodama i krutim otpadom)
3.         Jačanje tržišnih institucija radi poticanja dinamičnog poduzetničkog sektora (unaprjeđenjem poslovne klime i povećanjem uloge privatnog sektora u gospodarstvu; promicanjem poduzetništva, natjecanja i inovacija).
 
U okviru CPF-a odobreno je i ugovoreno 6 zajmova vrijednosti 891 mil EUR:

2020. Projekt učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje (100 mil EUR); Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva (183,9 mil EUR); Zajam za razvojnu politiku za odgovor na krizu i podršku oporavku (275,9 mil EUR). 
2021. Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj (200 mil EUR); Projekt „Hrvatska: Ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju“ (25 mil EUR).

2023. Projekt digitalne, inovativne i zelene tehnologije (106 mil EUR).

 
CPF je usredotočen i na sve veće korištenje RAS-eva, putem kojih će kroz multi-sektorski i višegodišnji pristup pružiti podršku u poboljšanju korištenja sredstava iz fondova EU. Također je CPF-om predviđeno jačanje uloge IFC-a u Hrvatskoj, kao i istraživanje mogućnosti za operacije MIGA-e, koja trenutno nema aktivni portfelj u RH.
 
U 2023. godini započela je priprema novog CPF-a za višegodišnje razdoblje počevši od 2024. godine.
 
Od 1993. godine pa do kraja studenoga 2023. za javni sektor s IBRD-om je ugovoreno 68 zajmova (od kojih je 47 zajmova izravno Republici Hrvatskoj i 21 zajam uz državno jamstvo), u sveukupnom iznosu oko 3,83 mlrd EUR. Također su s IBRD-om potpisana i 53 ugovora o darovnicama u vrijednosti oko 65,8 mil EUR. MFIN svake godine izvješćuje Vladu RH o stanju portfelja javnih projekata financiranih zajmovima IBRD.
Pored uloge zajmoprimca, RH u Svjetskoj banci ima i ulogu donatora. Naime, u kolovozu 2022. godine Vlada RH donijela je Odluku o sudjelovanju Republike Hrvatske u 20. nadopuni sredstava IDA-e, a temeljem te Odluke IDA-i je dostavljen instrument kojim joj se RH obvezala uplatiti 21 mil kuna kroz tri godišnje rate. Na taj način se RH po prvi put priključila donatorima IDA-e, a sudjelovanjem u 20.-toj nadopuni RH će poduprijeti borbu protiv klimatskih promjena, podršku zemljama kako bi se bolje pripremile za buduće krize, uključujući pandemije, financijske šokove i prirodne opasnosti. Također će podržati ulaganja u ljudski kapital, obrazovanje, zdravstvo i prehranu, cjepiva i sigurnosne mreže i drugo.