Planiranje unutarnje revizije
Da li u godišnji plan uključiti poslovanje proračunskih korisnika - znači išla bih kod njih u reviziju? Imam li pravo na to bez Sporazuma?
Obzirom da je Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN 96/13) člankom 2. definirano da jedinica za unutarnju reviziju na razini županije ili grada obavlja unutarnju reviziju i u korisnicima proračuna u nadležnosti županije, odnosno grada (izuzev onih koji će unutarnju reviziju uspostaviti sukladno člancima 4. i 6. navedenog Pravilnika), svakako u proces pripreme planova unutarnje revizije morate uključiti i poslovanje korisnika proračuna u nadležnosti, a procjenom rizika ćete predložiti područja koja će biti obuhvaćena godišnjim planom unutarnje revizije.
Jesu li osobe koje su jedini unutarnji revizori u instituciji, a koje su u procesu izobrazbe za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor u obvezi izraditi strateški i godišnji plan rada unutarnje revizije?
Pravilnikom o izobrazbi, uvjetima i načinu polaganja ispita za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor (Narodne novine, br. 108/15) definirano je da su polaznici nakon položenog pismenog ispita dužni obaviti praktičnu izobrazbu, odnosno najmanje dvije unutarnje revizije pod stručnim vodstvom mentora.
Kako bi napravio prijedlog tema za obavljanje praktičnih revizija kandidat bi trebao definirati najvažnije aktivnosti i procese u instituciji te napraviti procjenu rizika temeljem postojećih i dostupnih informacija (izvješća Državnog ureda za reviziju, strateški planovi Vaše institucije, registar rizika, obaviti razgovore s čelnicima ustrojstvenih jedinica i sl.). Na taj način bi se definirala područja u kojima bi bilo poželjno obaviti reviziju, a isto bi uz odobrenje čelnika institucije bile teme za obavljanje dviju revizija pod stručnim vodstvom mentora.
Napominjemo da se procjena rizika ažurira najmanje jednom godišnje te se novim saznanjima i okolnostima prioriteti u revidiranju mogu promijeniti, ali unutarnji revizori trebaju izraditi prijedlog strateškog i godišnjeg plana rada, kojega konačno donosi čelnik.
Kako bi napravio prijedlog tema za obavljanje praktičnih revizija kandidat bi trebao definirati najvažnije aktivnosti i procese u instituciji te napraviti procjenu rizika temeljem postojećih i dostupnih informacija (izvješća Državnog ureda za reviziju, strateški planovi Vaše institucije, registar rizika, obaviti razgovore s čelnicima ustrojstvenih jedinica i sl.). Na taj način bi se definirala područja u kojima bi bilo poželjno obaviti reviziju, a isto bi uz odobrenje čelnika institucije bile teme za obavljanje dviju revizija pod stručnim vodstvom mentora.
Napominjemo da se procjena rizika ažurira najmanje jednom godišnje te se novim saznanjima i okolnostima prioriteti u revidiranju mogu promijeniti, ali unutarnji revizori trebaju izraditi prijedlog strateškog i godišnjeg plana rada, kojega konačno donosi čelnik.
U slučaju kada u ustanovi postoji jedan unutarnji revizor koji je u procesu edukacije te je predviđeno da obavi dvije praktične revizije uz mentora, a potreba je da se po nalogu čelnika obavi opsežnija revizija računovodstvenih procesa, zanima me možemo li tražiti pomoć Odjela za reviziju nadležnog ministarstva da isti u svom godišnjem planu unutarnje revizije predvidi obavljanje ovakve revizije?
Unutarnji revizori su u okviru praktičnog dijela izobrazbe u obvezi obaviti dvije praktične revizije te iste obavljaju prema godišnjem planu unutarnje revizije ili po nalogu čelnika. Prilikom odabira praktičnih revizija treba voditi računa i o tome da je izabrana revizija u skladu s potrebama institucije bez obzira što se obavlja u okviru praktičnog dijela izobrazbe. Stoga je prijedlog da jedna od praktičnih revizija bude ta koju trebate obaviti po nalogu čelnika, s tim da je poželjno da kontaktirate Odjel za reviziju nadležnog ministarstva i s njima dogovorite dodjelu mentora koji bi Vas vodio kroz proces obavljanja te revizije, ali i druge praktične revizije koju trebate provesti u sklopu izobrazbe.
Je li potrebno raditi izmjene godišnjeg plana unutarnje revizije prije ili poslije obavljene neplanirane „ad hoc“ revizije ili već stavljen naziv „ad hoc“ revizija u postojećem godišnjem planu pokrivaju te izmjene?
U Priručniku za unutarnje revizore je naglašeno da je dobra praksa da se prilikom izrade godišnjeg plana predvidi rezerviranje određenog postotka raspoloživih resursa za „nepredviđene okolnosti“, odnosno obavljanje „ad hoc“ revizija na zahtjev čelnika korisnika proračuna.
Ako je godišnjim planom osigurana raspoloživost resursa za obavljanje neplaniranih aktivnosti, nije potrebno raditi izmjene godišnjeg plana.
Ako je godišnjim planom osigurana raspoloživost resursa za obavljanje neplaniranih aktivnosti, nije potrebno raditi izmjene godišnjeg plana.
Da li kao unutarnji revizor mogu biti imenovana u revizorski odbor svoje institucije?
S obzirom na Vašu funkciju unutarnjeg revizora, smatramo da bi Vašim imenovanjem u revizorski odbor bila narušena neovisnost i objektivnost funkcija koje obavljate, u smislu da bi kao član odbora pratili učinkovitost unutarnje revizije u kojoj ste aktivni, raspravljali o planovima i godišnjem izvješću koje donosite te kao član odbora odlučivali o drugim značajnim pitanjima za koje ste po funkciji unutarnjeg revizora odgovorni. U svezi navedenog skrećemo pozornost na članak 28. Zakona o reviziji koji propisuje da revizorski odbor, između ostalog: prati učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije, te sustav upravljanja rizicima; raspravlja o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje.